Marko Gaćeša, umjetnik i dijete iz izbjegličke kolone, za “Glas Srpske”: O “Oluji” ne smijemo prestati da pričamo
NOVI SAD - Iako sam imao tek tri godine kada sam se zatekao u izbegličkoj koloni dok smo zauvek napuštali naša ognjišta u Kninu, dugo posle toga zadržavao sam razna sećanja na taj strašni zločin. Vremenom su sećanja bledela, ali tu je uvek neko od starijih da me podseti i pomogne, pa neretko zaplačemo, ali i nasmejemo se svemu kroz šta smo prošli.
Tim riječima mladi i talentovani slikar Marko Gaćeša otkriva za “Glas Srpske” kroz kakav je pakao prošao kao mali dječak i kako je operacijom “Oluja” protjeran iz svoje otadžbine. U izbjegličkoj koloni danima je putovao sa majkom i djedom.
- Otac je bio na ratištu, pa smo sami prolazili kroz taj dug i mučan put. “Oluja” je bila jedan veliki zločin nad našim narodom. Zločin koji nikada ne smemo da zaboravimo, a ni da oprostimo - istakao je Gaćeša, koji je u četvrtak u Arhivu Vojvodine u Novom Sadu otvorio samostalnu izložbu pod nazivom “Strašni čin”, posvećenu upravo svojim doživljajima u “Oluji”.
Slikama koje je uradio želi, kako kaže, poslati poruku da srpski narod treba da se drži zajedno na temeljima onoga što jeste.
- Niko ne sme da se stidi toga odakle dolazi, već da bude ponosan na svoje potomke - istakao je za “Glas” Gaćeša.
On je, kako kaže, sa Udruženjem “Srpski krajevi” počeo da sarađuje još 2017. godine i uz njihovu pomoć uspio je upoznati mnoge umjetnike sa sličnom prošlošću, koji su bili u izbjegličkoj koloni i izgubili svoje domove, porodicu, sve...
- Mnogo je dobro što su nas održavali i pomagali nam da nešto postignemo, da neko vidi te naše radove, da se upoznamo i držimo zajedno, jer je to i poenta cele ove priče, da se naši sunarodnici drže zajedno. Da se neguje tradicija, jer ovakve izložbe se moraju održavati, jer ako ništa, to je bar neki način da iskažemo nezadovoljstvo time što se desilo - poručio je Gaćeša i dodao da je njegova izložba mnogo veći korak, jer stremi da sve ljude upozna da je to bio veliki zločin, da je to nešto što mora da se pamti i ne smije da se prašta.
Srpski narod obilježio je 26 godina od progona više od 250.000 Srba iz Hrvatske, a njegovi politički predstavnici obišli su spomen-obilježja, položili vijence i zapalili svijeće za oko 2.000 žrtava, koje u naletu hrvatske vojske i policije nisu uspjele da se spasu.
Počast žrtvama
Saradnik za kulturu u Predstavništvu Republike Srpske u Beogradu Borislav Maksimović rekao je da se Gaćešinom izložbom njeguje kultura sjećanja u srpskom narodu.
- Ovom izložbom slika njeguje se kultura sjećanja na stravične događaje iz 1995. u Krajini. Kulturom sjećanja srpski narod čuva identitet, odaje počast nedužnim žrtvama, a s naše strane moramo činiti sve da se “Oluja” ili slične “oluje” više nikad ne dese - kazao je Maksimović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
