Mario Mažić: Hrvatska zanemaruje ratne zločine počinjene nad Srbima

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" koordinator Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske (YIHR) Mario Mažić.

- Čini mi se da u regionu Hrvatska i Crna Gora kaskaju što se tiče procesuiranja ratnih zločina i da najslabije stoje po tom pitanju. U BiH i Srbiji to prilično dobro funkcioniše - istakao je Mažić.

* GLAS: "Amnesti internešnal" uputio je hrvatskim zvaničnicima poziv da istraže tvrdnje o Vladimiru Šeksu koji kao visoki politički funkcioner nije spriječio ratne zločine?

MAŽIĆ: S obzirom na to da je Vladimir Šeks bio na poziciji načelnika Kriznog štaba za područje Slavonije i Baranje u periodu kada su se događala teška kršenja ljudskih prava i ratni zločini na području Vukovara 1991. godine, hrvatske vlasti bi trebalo da pokrenu istragu. "Amnesti internešnal" je poslije objavljivanja našeg transkripta sa izjavama svjedoka i porodica žrtava sa područja Vukovara ponovio poziv hrvatskim vlastima, smatrajući da su ta dokumenta dovoljan dodatni podsticaj hrvatskim vlastima da istraže ulogu Šeksa u ratnim zločinima 1991. godine, U jednoj od izjava koje smo dobili je i informacija da je supruga jednog muškarca koji je uhvaćen i vjerovatno ubijen, jer se njegovo ime nalazi na popisu nestalih, obavijestila telefonski Šeksa, međutim, on nije ništa preduzeo.

* GLAS: S obzirom na činjenicu da je Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske dostavila ova dokumenta, čini se da nevladin sektor radi ono što bi trebalo da radi državni vrh u Hrvatskoj?

MAŽIĆ: Da institucije funkcionišu kako treba, potreba za nevladinim organizacijama bila bi mnogo manja. Onda bismo mi kao nevladina organizacija samo pratili ono što se radi i eventualno upozoravali na pojedinosti i propuste u državnom vrhu. Ovako moramo katkad raditi i dio njihovog posla. Ono što smo konkretno radili u slučaju Merčepa, kao što radimo na nekoliko drugih slučajeva, u stvari, je posao koji bi trebalo da obavljaju policija ili lokalna državna tužilaštva.

* GLAS: Čini se kao da Hrvatska zanemaruje ratni zločin nad Srbima, s obzirom na neprocesuiranje odgovornih?

MAŽIĆ: Činjenica je da ovo društvo u određenoj mjeri zanemaruje i ne odgovara adekvatno na počinjene ratne zločine. To je jedna loša politička poruka koja se šalje i koju dobijaju ljudi. Veoma je važno da Evropska unija vrlo ozbiljno motri šta se događa u Hrvatskoj.

* GLAS: Da li je Hrvatska spremna da procesuira odgovorne za ratne zločine?

MAŽIĆ: Čini mi se da u regionu Hrvatska i Crna Gora kaskaju što se tiče procesuiranja ratnih zločina i da najslabije stoje po tom pitanju. U BiH i Srbiji to prilično dobro funkcioniše zbog institucionalnog uređenja. U BiH djeluje posebno odjeljenje koje se bavi procesuiranjem ratnih zločina, u Srbiji postoji specijalni sud za ratne zločine, dok se u Hrvatskoj suđenja za ratne zločine još događaju na lokalnim, manjim sudovima poput onih u Sisku i Karlovcu. Osim toga, u cjelini je vidljivo da postoji jedna politička blokada u određenim procesima. U Srbiji je ipak bila svojevrsna izmjena kadra u vrhovima vlasti i Miloševićevih kadrova više nema. U Hrvatskoj vidimo da, iako je dijelom rasformirana, ista stranka koja je bila na vlasti tokom rata, na vlasti je i danas, tako da je taj politički uticaj mnogo jači.

* GLAS: Koliko je važno da se hrvatski zvaničnici i tužilaštvo uhvate u koštac sa ratnim zločinima i njihovim počiniocima?

MAŽIĆ: Vjerujem da će uskoro biti obavljena reforma pravosuđa i nadam se da Evropska unija neće dozvoliti da Hrvatska uđe u ovu integraciju, bez toga da se zaista uhvati u koštac sa ratnim zločinima i sa iskrenom namjerom da se ratni zločini razriješe. Ako ne postoji funkcionalno pravosuđe i ako pravni sistem dozvoljava da ratni zločini prođu nekažnjeno, onda se bez sumnje može postaviti pitanje od čega se uopšte može očekivati da funkcioniše u državi.

* GLAS: Koliko pomirenju u regionu doprinose sve češći susreti predsjednika Srbije Borisa Tadića i Hrvatske Ive Josipovića?

MAŽIĆ: Sve češći sastanci Tadića i Josipovića označavaju jednu novu fazu u odnosima Srbije i Hrvatske. Činjenica je da je za pomirenje u regionu ključna situacija između ove dvije zemlje na spoljno-političkom planu na međunarodnom nivou i unutrašnja situacija u BiH, što se tiče užeg regiona. Zaista vjerujem da su obojica dobronamjerni i da zaista rade na poboljšanju odnosa. Rade to na jedan drugačiji način od onoga na koji smo navikli, jer otvorene probleme iznose javno, ne guraju ih "pod tepih". Bez obzira na to koliko su politički problematični, oni ih stavljaju u prvi plan, razgovaraju o nestalima, sastaju se sa udruženjima žrtava...

* GLAS: Kako ocjenjujete njihove česte posjete BiH?

MAŽIĆ: Treba znati razdvojiti šta je unutrašnje, a šta spoljnopolitičko pitanje. Za svaku pohvalu su izvinjenja koja su uputili predsjednici, jer su to stvari kojima treba težiti. A ono što oni treba da rade jeste da promovišu politiku pomirenja, stabilnost, poštuju demokratske napretke u BiH i promjene, kako političke tako i institucionalne. Uvijek treba biti vrlo jasna poruka da je BiH samostalna država i treba podržati svaki njen napredak - politički i ekonomski, a u prvom redu treba da se nađe uređenje BiH, jer mi se čini da ovakvu situaciju svi još uvijek doživljavaju kao privremenu. Smatram da jedini način da BiH napreduje u duhu demokratije jeste garantovanje jednakosti njenih građana.

* GLAS: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju Srba u Hrvatskoj?

MAŽIĆ: U principu, smatram da je zabilježen značajan napredak u odnosu na prošla vremena. Generalno, ne postoji veliki problem Srba koji žive u Hrvatskoj, međutim ono što je još problematično su napadi tokom turističke sezone na one koji dolaze na hrvatsko primorje sa srpskim registracijama. Oni su najčešće žrtve nekakvih potpuno besmislenih napada i prijetnji. Smatram da je to sječenje grane na kojoj ljudi sjede, jer oni od toga žive, posebno ljudi u Dalmaciji. Umjesto da podstiču njihov dolazak, svjedoci smo da svako malo ima pojedinaca koji su voljni da stvore jednu sasvim drugačiju sliku Hrvatske, kao društva koje nije tolerantno prema Srbima.

* GLAS: Ipak, činjenica je da se dešavaju i napadi na Srbe koji žive u Hrvatskoj, posebno u Dalmatinskoj zagori?

MAŽIĆ: Dešavaju se i napadi na Srbe, a ono što je žalosno u područjima oko Kistanja, širem području oko Knina i zaleđine Zadra, jeste činjenica da je riječ o području u kojem je mnogo izražen hrvatski nacionalizam. Imamo redovnu situaciju u kojoj dolazi do uništavanja spomenika, pravoslavnih grobalja, a sa druge strane imamo situaciju u kojoj se uništavaju i spomenici hrvatskim žrtvama. Sve je to rezultat provokacija i to je jedan začarani krug. Sigurno je da je u tom području situacija najgora. Zanima me kakvi bi bili odgovori kada bi se napravila anketa među tamošnjim stanovništvom, kako bi reagovali da njihova djeca stupaju u brak sa Srbima, odnosno sa Hrvatima. Mislim da ne bismo dobili pozitivne odgovore. Čini mi se da tamo postoji veoma izražena socijalna distanca između Srba i Hrvata, kao da žive jedni pored drugih, a ne jedni sa drugima. Hrvatska vlada, pa čak i SDSS koja bi trebalo da zastupa interese Srba u Hrvatskoj, ne rade u tom cilju niti se bave tom problematikom.

* GLAS: Kako komentarišete sve češće napade na pravoslavne objekte, hramove i groblja i činjenicu da počinioci uglavnom ne odgovaraju za počinjeno?

MAŽIĆ: To su incidenti koji se događaju i dešavaće se još dugo i uopšte nemam iluzija da će oni uskoro prestati. Međutim, očigledan je napredak, jer policija brže reaguje u odnosu na ranije. Ne možemo se kao društvo baviti svakim pojedincem koji skrnavi spomenike bilo kojeg naroda. Međutim, kao društvo možemo raditi na tome da institucije ove države u kojoj se takvi incidenti dešavaju, pronalaze počinioce i da ih adekvatno osudimo i sankcionišemo - bilo da se radi o napadima na crkve, spomenike, srpskim ili hrvatskim žrtvama. Kao društvo moramo preuzeti i odgovornost, jer to ne smije proći bez nepodijeljene javne osude, bez obzira na to o kojoj se strani radi.

Peticija

* GLAS: Smatrate li da će hrvatske vlasti učiniti nešto poslije potpisivanja peticije brojnih članova udruženja Srba iz Hrvatske za imovinska, stanarska i druga stečena prava Srba u Hrvatskoj?

MAŽIĆ: Hrvatske vlasti su odradile dio posla u vezi sa povratkom nekretnina Srbima, međutim još ima veoma mnogo posla. Mnogo je posla i kada je riječ o vraćanju poljoprivrednih dobara, pogotovo u dalmatinskoj zagori, gdje taj posao u velikoj mjeri nije ni otpočeo. Činjenica je da je jedan dio tog problema politički. U jednom trenutku sam, tokom obilježavanja "Oluje" u Kninu rekao: "Da sam Srbin iz Knina, koji je pobjegao i da to sve vidim, ne bih se osjećao bezbjedno niti bih mogao dovesti svoju djecu da žive u takvom okruženju". Nadam se da će svaka inicijativa koja ide u smjeru omogućavanja povratka građana Hrvatske uroditi plodom i da će poboljšati situaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.