Marija Ulrike Knoc: Mora se poboljšati efikasnost institucija BiH

Kazala je to u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Njemačke u BiH Marija Ulrike Knoc.

- Kada su u pitanju promjene Ustava BiH, ne radi se samo o tome da se implementira presuda u "slučaju Sejdić-Finci" nego o tome da se popravi efikasnost institucija BiH - istakla je Knoc.

Ona je apelovala na domaće političare da preuzmu odgovornost i da se ne kriju iza međunarodne zajednice.

- Savjet za primjenu mira se saglasio s tim da OHR može da bude zatvoren kada se postignu određeni ciljevi i ispune uslovi. Sada su domaći političari na potezu. Smatramo da je krajnje vrijeme da političke elite u BiH preuzmu više odgovornosti. Prisutnost OHR-a ne smije da bude izgovor da bi se odbacila odgovornost i izbjegavali neugodni kompromisi - kazala je ona.

* GLAS: Kako ocjenjujete trenutno stanje u BiH i šta bi, prema Vašem mišljenju, trebalo mijenjati da bi se krenulo naprijed?

KNOC: Građani BiH su morali proći kroz pakao strašnog rata, od kada nije prošlo previše vremena. Osvrćući se na 1995. možemo doći samo do jednog zaključka, da je postignut veliki napredak. No, naravno da postoje ozbiljni problemi. Dejtonski sporazum donio je BiH veoma složen Ustav. Poslije rata vjerovatno i nije postojala druga mogućnost da se organizuje zajednički život u ovoj zemlji. Problem je što zbog prava učešća, zahtjeva za konsenzusom i mogućnostima blokada dejtonskog sistema politički proces može da funkcioniše samo onda kada postoji određena mjera međusobnog povjerenja i spremnost na pragmatizam, dijalog i kompromis. A upravo ova svojstva su ovdje deficitarna roba, što je, naravno, opet vezano za ratnu prošlost. Uprkos tome, moguće je razviti političku kulturu dijaloga i saradnju. To samo treba htjeti. Političari bi trebalo da se koncentrišu na ono što je opšte dobro i da svoje stranačke ciljeve stave u drugi plan, te da odustanu od toga da na neprimjeren način instrumentalizuju institucionalne mehanizme blokada i da se postaraju za to da, umjesto raspirivanja strahova, u narodu stvore klimu povjerenja. Kod posljednjeg primjera vidim odgovornost i na medijima. Naše istorijsko iskustvo je da se iz neprijatelja mogu izroditi prijatelji. Ne postoje, čini mi se, dvije zemlje koje su tako često i žestoko vodile međusobne ratove kao što su Njemačka i Francuska, ali su poslije Drugog svjetskog rata razvile viziju njemačko-francuskog prijateljstva i sprovele je u realnost. Njemačko-francusko prijateljstvo, naravno, nije model koji se jednostavno može prenijeti na druge okolnosti, ali mislim da ono može BiH da posluži kao inspiracija.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da još nije formiran Savjet ministara i kako se može prevazići ta blokada?

KNOC: Činjenica da više od godinu nema nove vlasti na nivou Bih predstavlja veliki problem. Savjetu ministara koji želi da bude potpuno funkcionalan potrebna je vlastita parlamentarna većina. To sada nije slučaj. Vrijeme zahtijeva brzu akciju jer, da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU mogao da stupi na snagu, mora da se ispuni niz domaćih zadataka kao što je usvajanje zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva i sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u "predmetu Sejdić-Finci". Drago mi je da su ovi slučajevi pokrenuti i pozivam sve političke snage da se pobrinu za to da se oni okončaju.

* GLAS: Kako komentarišete zalaganje stranaka iz FBiH da prilikom sprovođenja presude u "slučaju Sejdić-Finci" proguraju opsežnije promjene Ustava BiH?

KNOC: Politički proces u datim ustavnopravnim okvirima loše funkcioniše. Bilo je već nekoliko pokušaja da se promijeni Ustav, ali, nažalost, to do sada nije urodilo plodom. Ne radi se samo o tome da se implementira presuda u "slučaju Sejdić-Finci" nego o tome da se popravi efikasnost institucija BiH. BiH je izabrala put evroatlantskih integracija. Taj put zahtijeva teške i korjenite reforme u mnogim oblastima kao što su vladavina prava, trgovina, ekologija, energija, obrazovanje... Ovo se može uspješno savladati samo sa funkcionalnim državnim strukturama.

* GLAS: Zašto se traži sve veći prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH pod izgovorom evropskih integracija?

KNOC: Evropska perspektiva se odnosi na BiH kao cjelinu. Primarni partneri za EU su, dakle, institucije BiH. U bitnim pitanjima u vezi sa približavanjem EU mora postojati samo jedan glas koji će govoriti u ime BiH. To, međutim, ne isključuje mogućnost da i entiteti imaju nadležnosti za pitanja u vezi sa napretkom ka EU. Unutar država EU imate mnogo različitih primjera decentralizovane nadležnosti i efikasnih mehanizama koordinacije.

* GLAS: Kako komentarišete nedavno objavljeni izvještaj Evropske komisije o napretku na putu evropskih integracija?

KNOC: U izvještaju se konstatuje da se unutrašnjo-politička situacija u BiH neposredno odražava na evropski put i dovodi do toga da zemlja vidno zaostaje za svojim susjedima. Evropska komisija je predložila skoro otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Crnom Gorom. Za Srbiju je predloženo davanje statusa kandidata. Obje zemlje sa oduševljenjem slijede svoj evropski put i sva pažnja njihove spoljne politike je posvećena tom cilju. Za BiH se to, nažalost, ne može potvrditi. Nadam se da će politički predstavnici sa posebnom pažnjom analizirati ovaj izvještaj i da će on djelovati kao podsticaj i ohrabrenje. Odavno je vrijeme za djelovanje.

* GLAS: Republika Srpska je nezadovoljna radom Tužilaštva BiH i Suda BiH, a zamjerke na njihov rad iznesene su i u izvještaju Evropske komisije. Smatrate li da treba preispitati njihov rad i opravdanost postojanja u sadašnjem obliku?

KNOC: Kritike iz RS koje se odnosi na te institucije su jedna od tema strukturalnog dijaloga o pravosuđu koji je EU započela sa svim relevantnim institucijama BiH. Ovaj dijalog nudi svim učesnicima mogućnost razmjene različitih stavova i predlaganja reformi za formiranje pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.

* GLAS: Šta očekujete od šefa delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena?

KNOC: Savezna vlada pozdravlja imenovanje Petera Sorensena i podržava ga u svakom pogledu. Evropska integracija bi za BiH trebalo da bude na prvom mjestu prioriteta spoljne politike. Proces približavanja EU zahtijeva velike reformske napore. Mi smo ubijeđeni da će ove reforme, iako je to na početku veoma teško, dovesti do poboljšanja uslova života svih građana ove zemlje. Njemačka prati i podržava BiH na tom putu i to glavni cilj naše politike.

* GLAS: Kako poslije dolaska Sorensena gledate na ulogu visokog predstavnika i da li je vrijeme da OHR ode iz BiH?

KNOC: Već se odavno diskutuje o budućnosti OHR-a. U februaru 2008. godine Savjet za primjenu mira se saglasio sa tim da se OHR može zatvoriti onda kada se postignu određeni ciljevi i ispune uslovi. Sada su domaći političari na potezu. Smatramo da je krajnje vrijeme da političke elite u BiH preuzmu više odgovornosti za svoju zemlju. Prisutnost OHR-a ne smije da bude izgovor da bi se odbacila odgovornost i izbjegavali neugodni kompromisi.

Angela Merkel

* GLAS: Angela Merkel je posjetila Hrvatsku i Srbiju, da li postoji mogućnost da dođe i u BiH?

KNOC: Njemački interes i prijateljsko učešće u razvoju BiH je jednako veliko, a to je posljednjih mjeseci na različite načine i potvrđeno. Na inicijativu saveznog kancelara Angele Merkel vodeći političari iz BiH sastali su se u više navrata u Berlinu, a bilo je i obostranih posjeta visokih zvaničnika. Činjenica da kancelar Merkel u avgustu na svom putovanju Balkanom nije posjetila Sarajevo ne znači nedostatak zainteresovanosti vlade Savezne Republike Njemačke, već upravo suprotno, saveznom kancelaru bi bilo draže da je u avgustu već bio formiran Savjet ministara BiH.

Investicije

* GLAS: Koliko su njemački investitori zainteresovani za ulaganje u RS i mogu li se očekivati neki konkretni poslovi?

KNOC: Čak i pored ekonomske krize, interes njemačkih poduzetnika nije opao. Ambasada često dobija pitanja, čak i velikih njemačkih preduzetnika koji se žele još više angažovati u ovoj zemlji. Da li ovi preduzetnici mogu realizovati svoje namjere, to je u rukama lokalne politike. Mnogi preduzetnici se žale na nedostatak volje za donošenje odluka ili na teško shvatljivi rad institucija. Njemačkim preduzetnicima je takođe jako teško objasniti zašto u ovoj zemlji ima toliko različitih pravila u oblasti poreza ili prava o radu. Jedinstveni ekonomski prostor bi BiH činio znatno atraktivnijom. To je, između ostalog, i jedan od osnovnih razloga zbog čega se ova zemlja često loše ocjenjuje u poređenju sa zemljama regiona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.