Mandat u sjeni bedema protiv terorizma
Barak Obama još nije čestito ni sjeo za sto u Ovalnoj sobi, a pristalice su već vidjele njegov lik isklesan na planini Rašmor, odmah pored Abrahama Linkolna, dok su drugi najavljivali drugi dolazak Frenklina Ruzvelta.
Međutim, šta ukoliko stvari krenu drugačijim tokom? Šta ako sadašnji američki predsjednik doživi sudbinu Lindona B. Džonsona?
Sigurno je da su ovakva poređenja previše pojednostavljena i veoma pogrešna, ako ništa drugo jer svaki predsjednički mandat je na svoj način različit. Ali model Lindona B. Džonsona - predsjednika koji je kod kuće pokušavao da preuredi Ameriku, dok je u inostranstvu gubio rat - nadvio se nad Bijelu kuću dok Obamina administracija pokušava da spasi situaciju u Avganistanu, istovremeno se prihvativši zahtjevnog programa socijalnih reformi kod kuće.
Ovog ljeta nije nedostajalo nezadovoljstva za Obamu. Kad su slavljenički prvi dani mandata ustupili mjesto iscrpljujućim bitkama za neostvarive ciljeve, američki predsjednik je suočen sa neizvjesnom budućnošću, ne samo o pitanju njegovih zakonodavnih planova, to je nesumnjivo postao njegov rat. Izbori u Avganistanu održani prošle sedmice odigrali su se istovremeno sa sve žučnijom raspravom u Vašingtonu o zdravstvenoj reformi, stvarajući dvije međusobno suprotstavljene situacije koje same po sebi nisu pomoć, ali ipak dobar podsjetnik na teškoće sa kojima se susretao Lindon Džonson pokušavajući da izgradi bolje američko društvo, dok je istovremeno vodio vijetnamski rat.
- Poređenje sa Lindonom Džonsonom i te kako ima smisla. Predsjednik Obama ne smije da dozvoli da Avganistan zasjeni njegov predsjednički mandat, kao što je to Vijetnam učinio sa Džonsonom. On mora da se zabrine za mogući ishod intervencije u Avganistanu i politike koja se tamo vodi, jer bi to moglo da pokvari sve drugo za šta se zalaže - kaže Dejvid M. Kenedi, istoričar sa Univerziteta Stenford.
Ovaj rizik prati predsjednika Obamu na nekoliko polja. Kenedi je bio jedan od prisutnih na večeri sa Obamom u Bijeloj kući ranije ovog ljeta. Tada je američki predsjednik izjavio da je zabrinut jer bi pitanje Avganistana moglo da donese probleme njegovom mandatu. Iako je Kenedi odbio da iznese detalje o ovom neslužbenom razgovoru, drugi učesnici su kasnije potvrdili da je Obama pomenuo rizik ponavljanja situacije sa Lindonom Džonsonom.
- Obama je rekao da ima problem. To nije nešto čemu će samo okrenuti leđa. To je nešto za šta Obama smatra da bi moglo biti opasno za njegovu administraciju - rekao je jedan od učesnika večere sa predsjednikom organizovane krajem juna.
Avganistan se, naravno, u mnogim segmentima razlikuje od Vijetnama. U jeku vojne kampanje SAD su imale oko pola miliona vojnika u Vijetnamu, dok ih sad u Avganistanu ima 68.000. Pored toga, većina vojnika u Vijetnamu bili su regruti i rezervisti, dok je vojna služba u Avganistanu isključivo dobrovoljna. Vijetnam je, dakle, imao mnogo više uticaja na američko društvo, ostavio je traga na mnogo više američkih porodica i učesnici u toj vojnoj kampanji imali su puno manje izbora. Međutim, ono što se može porediti je politika koja se vodila u Vijetnamu i koja je prisutna sad u Avganistanu.
Kao što je i predsjednik Džonson smatrao na nema drugog izbora nego da se vojnim putem bori protiv vijetnamskog komunizma, i predsjednik Obama je nedavno Avganistan uporedio sa bedemom protiv međunarodnog terorizma.
- To nije rat po našem izboru, To je rat koji se vodi iz potrebe. Oni koji su 11. septembra napali Ameriku kuju zavjeru da to urade ponovo. Ukoliko se ne pozabavimo njima, talibanska pobuna postaće još bezbjednije utočište odakle bi "Al-Kaida" mogla da kuje planove za ubijanje još više Amerikanaca - rekao je Obama na konvenciji veterana ratova u inostranstvu, održanoj u Feniksu.
Međutim, dok su Amerikanci ranije dijelili ovo mišljenje, ankete ukazuju da, osam godina poslije angažovanja u Avganistanu, ta podrška blijedi. Procenat Amerikanaca koji misle da je rat u Avganistanu opravdan pao je ispod 50 procenata, rezultati su ankete koju su objavili "Vašington post" i "ABC News". Anketa sprovedena u julu pokazala je da 57 odsto Amerikanaca smatra da se stanje u Avganistanu pogoršava za SAD, dok 33 odsto njih smatra da je tamo sve u redu.
Ovo rastuće nezadovoljstvo u javnosti odražava se i u Vašingtonu, gdje su liberali u Kongresu sve glasniji u protivljenju angažmanu SAD u Avganistanu, a u novinama je sve više tekstova koji se kritički odnose prema tom pitanju. Na naslovnici jednog od najnovijih brojeva "Ekonomista" osvanuo je naslov: "Avganistan: sve veća prijetnja neuspjeha".
Strategija
Obama je osmislio novu strategiju kako bi preokrenuo situaciju u Avganistanu: poslao je još 21.000 vojnika, imenovao novog komandanta, obećao više pomoći u obnovi civilnih objekata, obezbijedio veću zaštitu stanovništva i ojačao avganistanske snage bezbjednosti. Ta strategija, kako neki vjeruju, mogla bi da promijeni stanje na terenu.
preveo: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
