Malo tržište krivac za odliv mozgova

Posljednja istraživanja koja su urađena među studentima u Srpskoj pokazala su da oko dvije trećine njih upisuje fakultet samo s ciljem da se lakše zaposle u inostranstvu. To odaje utisak da mladi ne vide perspektivu u društvu u kojem žive, a odlazak iz zemlje bijeg je od postojeće situacije. 

Iako se emigracija ne dešava kolektivno, ona je veoma naglašena, pa uz problem smanjenog nataliteta značajno mijenja strukturu stanovništva u Srpskoj.

"Odliv mozgova", koji je svakako prijetnja razvoju Srpske, s obzirom na to da se radi o odlasku mladih perspektivnih kadrova, institucije vlasti nastoje da spriječe raznim mjerama. Međutim, mladi kažu da to nije dovoljno.

Kao osnovni razlog odlaska iz zemlje mladi navode lošu materijalnu situaciju i nemogućnost da se bave naučno-istraživačkim radom.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da bi evidenciju o tome koliko je visokoobrazovanih kadrova napustilo Republiku Srpsku trebalo da vode univerziteti.

Prorektor za nastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zoran Ljuboje rekao je da ni na univerzitetima u RS nemaju tačne podatke o broju diplomaca koji su otišli u inostranstvo.

- Kada ovdje budu stvoreni uslovi da se može normalno živjeti od svog rada i kada mladi ljudi budu imali primanja od kojih mogu sebi da obezbijede egzistenciju i stvore porodicu "odliv mozgova" biće zaustavljen -  istakao je Ljuboje.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci Bojan Grebenar rekao je da je upoznat sa činjenicom da veliki broj mladih poslije završenog fakulteta želi da ode u inostranstvo kako bi se zaposlio.

- Ovaj problem može da se riješi tako što će mladi prilikom upisa na fakultet paziti na izbor profesije. Treba da upisuju ona zanimanja koja su deficitarna ako žele da se zaposle odmah po diplomiranju - istakao je Grebenar.

Studentkinja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Jelena Radić kazala je da je prošle godine tri mjeseca provela u Americi, gdje je otišla zahvaljujući razmjeni studenata. Kaže da planira da tamo nađe posao kada diplomira.

- Veliki broj mladih ljudi želi da se zaposli u inostranstvu, jer je u Srpskoj vrlo teško mladom čovjeku da se osamostali, iako je završio fakultet - istakla je Radićeva.

Deficitarna zanimanja

U Ministarstvu prosvjete i kulture kažu da su deficitarna zanimanja u Srpskoj prerađivač mlijeka, rasadničar, tapetar, valjaoničar, metalurg, rudar, tokar, metalobrusač, kao i monter, pirotehničar, kožarski tehničar, zlatar te dimnjačar i časovničar. Dodaju da postoji očigledan problem razmimoilaženja između želja učenika i potreba tržišta rada u RS.

-  Riječ je o problemu koji prožima sve segmente društva i na čijem rješavanju je potrebno raditi više godina, a jedino sistematskim pristupom može da se napravi kvalitetna upisna politika - istakli su u Ministarstvu.

Napominju da upis deficitarnih kadrova poput zidara, obućara i stolara nastoje da stimulišu na način da im poslodavci kod kojih budu išli na praksu obezbijede stipendije i posao poslije završene srednje škole.

Diplomirani pravnik Srđan Nišić iz Banje Luke tri godine poslije diplomiranja nije uspio da pronađe posao u struci.

- Emigracija talentovanih Srba je proces koji traje decenijama, a posljednjih godina uzima maha. Poslije završenog fakulteta mislio sam da se zaposlim ovdje, ali sada želim posao u inostranstvu - rekao je Nišić.

On je kazao da je poslije godinu dana traženja posla počeo da radi kao konobar, jer mu je trebao novac.

- Sada tražim način da odem u Ameriku, gdje ću pokušati da se zaposlim u struci ili da bar zaradim više novca da bih nastavio školovanje i upisao master studije. Čak i ako imate sreće da se u RS zaposlite u struci, zarada je slaba, jer su plate kolega u zemljama u inostranstvu veće i za nekoliko hiljada maraka, što je svakako "mamac" za odlazak - dodao je Nišić.

Najplaćenija zanimanja

U Republici Srpskoj najbrže se zapošljavaju krojači, obućari, građevinski i mašinski inženjeri sa licencama, te programeri, dok najveće plate imaju revizori, državni službenici, bankari i advokati.

Rekao je ovo predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić.

- Najatraktivnija su proizvodna zanimanja, u kojima se radnici sa iskustvom i znanjem brže zapošljavaju. I u budućnosti će na tržištu rada u RS postojati potreba za radnicima u proizvodnji, pa će se oni lakše zapošljavati - kazao je Milić i dodao da su zanatska deficitarna zanimanja oblast kojoj bi nezaposleni trebalo da posvete više pažnje.

U Udruženju ekonomista "SWOT" kažu da najveće plate u RS imaju Banjolučani, Prijedorčani i stanovnici Bijeljine, dok najmanja primanja imaju zaposleni u Oštroj Luci, Istočnom Drvaru, Kalinoviku i Berkovićima.

- Dva faktora koji utiču na povećanje plata stanovnika su to što neke opštine imaju više uspješnih preduzeća, koja zaposlenima daju veće plate, a samim tim se sliva i više novca u opštinske budžete - rekao je predsjednik ovog udruženja Saša Grabovac.

On je naglasio da najbolje zarađuju zaposleni u finansijskom sektoru, bankari, revizori, kao i ljekari koji rade u privatnim klinikama.

- Zaposleni u finansijskom sektoru mjesečno zarađuju oko 1.500 maraka, dok najmanja primanja imaju konobari i trgovci, čije su plate od 400 do 500 maraka - kazao je Grabovac.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Boško Tomić rekao je da, prema posljednjim podacima, u Srpskoj ima oko 150.000 nezaposlenih.

- Koliko će brzo neko naći posao ne zavisi samo od toga koji je fakultet završio, već i u kojem dijelu Srpske traži posao. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno ima 50 ljekara, oko 70 stomatologa i deset farmaceuta, od kojih je devet u Banjoj Luci, a jedan u Nevesinju - naglasio je Tomić i dodao da su  farmaceuti potrebni, ali ne u Banjoj Luci, pa bi zbog toga posao trebalo da traže u ostalim dijelovima Srpske.

Stimulacija zapošljavanja

Vlada RS finansiraće i ove godine projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme, za šta je izdvojeno oko pet miliona maraka. U ovom projektu Vlada učestvuje sa 60 odsto, a poslodavci sa 40 odsto, a cilj je da se mladi sa diplomom lakše zaposle.

Ove godine je planirano da se zaposli 500 pripravnika, a nešto slično u planu je i za mlade sa srednjom ili višom školom. Zavod za zapošljavanje RS formiraće komisiju koja će raspisati javni poziv svim poslodavcima, a oni će biti obavezni da i poslije isteka 12 mjeseci zadrže pripravnike na poslu.

- Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ima oko 2.700 mladih sa visokom stručnom spremom, a minimalna plata pripravnika biće oko 550 KM - rekli su u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U Srpskoj su u okviru projekta zapošljavanja pripravnika prošle godine zaposlene 1.183 od ukupno 1.200 osoba sa visokom stručnom spremom, koliko ih je trebalo da dobije posao.

Za razne projekte i poboljšanje kvaliteta u obrazovanju iz Razvojnog programa RS lani je izdvojeno oko 80 miliona KM, a do sada je od ovog novca izgrađeno oko deset novih i rekonstruisano 56 škola.

Međutim, sve aktivnosti nadležnih institucija nisu dovoljne da zadrže mlade u Srpskoj.

Svaka četvrta osoba u RS mlada

Mlade u Srpskoj čine osobe od 16 do 30 godina, a procjenjuje se da ih ima oko 23 odsto od ukupne populacije u RS, što znači da je skoro svaka četvrta osoba mlada.

Definisati mlade nije lako, tako da za sada nema jedinstvene definicije pojma mladih. Sa aspekta psihologije, životni ciklus mladosti kroz koji svaka ličnost prolazi dijeli se na tri perioda: rana adolescencija, od 14 do 18 godina, pozna adolescencija, od 18 do 21 godine i rana zrelost od 21 do 24 godine. Međutim, postoje razlike među društvima u određivanju mladosti, što ujedno govori i o različitom odnosu društva prema mladima.

Osim sazrijevanja i sticanja ličnog identiteta, mladi stiču i društveni identitet, poslije čega su spremni da se integrišu u društvo. Zbog ovih zahtjeva i specifičnih društvenih okolnosti starosna granica mladih često se pomjera do 30 godina. 

Koliko se zarađuje u Srbiji

Prema raznim istraživanjima u Srbiji, najplaćeniji su PR menadžeri, programeri, informatičari, advokati, građevinski inženjeri, bankari i apotekari, a najmanje konobari, stolari, trgovci, novinari, magacioneri, seljaci i umjetnici.

Ova istraživanja pokazuju da do posla teško dolaze hemijski, šumarski, poljoprivredni, saobraćajni, rudarski i tekstilni tehničari, tekstilni inženjeri i profesori razredne nastave, a najbrže se zapošljavaju farmaceuti, programeri, informatičari, zatim građevinski i mašinski inženjeri sa licencom.

Jugoistočna Evropa

Izraz "odliv mozgova" nastao je pedesetih godina prošlog vijeka i obično sa koristi za opisivanje odlaska mladih ljudi. U jugoistočnoj Evropi, međutim, to predstavlja nešto složeniji fenomen. Ovaj trend bi često bolje mogao da se opiše kao "cirkulacija mozgova" pošto mnogi imigranti pomažu domaću ekonomiju slanjem novca svojim porodicama.

Mnoge zemlje regiona pokušavaju da taj "odliv" pretvore u "priliv" kombinovanjem državnih i privatnih inicijativa.

Prema navodima iz izvještaja UNESCO-a "Nauka, tehnologija i ekonomski razvoj u jugoistočnoj Evropi", broj istraživača drastično je opao u protekloj deceniji. U velikom broju nerazvijenih zemalja i do 70 odsto visokokvalifikovanih stručnjaka odlazi u inostranstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.