Ljubimci kao privremene igračke

Napuštanje pasa i mačaka virus je koji se proširio cijelim svijetom i nije problem samo u gradovima Republike Srpske, a većina odbačenih životinja, nažalost, skonča pod točkovima automobila, prebijena, zlostavljana ili u šinterajima, gdje ih nerijetko čeka gladovanje i smrt injekcijom.

Iako vrlo mali broj pasa i mačaka pronađe novi dom, žestoku borbu za ova bespomoćna bića vode brojna udruženja koja nastoje da sklone sa ulice, nahrane i udome one koji su bespomoćni pred ljudskom okrutnošću.

Neophodne strože kontrole i kazne

Kada su u pitanju napuštene životinje kao najveći problem u Udruženju za zaštitu životinja "Kerber" iz Banjaluke ističu nizak nivo svijesti građana koji ne razmisle dva puta prije nego što se odluče da nabave ljubimca.

- Građani obično životinju koja im dosadi izbacuju na ulicu, a većina njih nije kastrirana ni sterilisana, što dovodi do toga da se povećava broj životinja koje provode život na ulici ljudskom krivicom - kaže predsjednik Skupštine "Kerbera" Nikola Vidačković.

Idealno rješenje za problem životinja koje završavaju na ulici bilo bi sprovođenje mjera kontrole vlasnika pasa, mačaka i drugih životinja, kao i čipovanje i registracija kućnih ljubimaca. Vlasnicima ljubimaca veoma je važno obezbijediti i besplatne sterilizacije, a sprovođenje kaznenih odredaba i edukacija građana doveli bi do trajnog rješenja.

Većina stanovnika Srpske trebalo bi da se osvrne na riječi Mathame Gandija, koji je govorio da se veličina jedne nacije i njen moralni napredak može prosuđivati po načinu na koji njeni članovi tretiraju životinje.

U "Kerberu" apeluju na građane da dobro razmisle prije nego što odluče da dovedu u dom neku od životinja i da imaju na umu da su one živa bića koja imaju potrebe i zahtjeve, koji se moraju ispunjavati svakodnevno.

Ljubimac privilegija, ali i odgovornost

Životinje, kao i ljudi, traže pažnju i to je ono što svi treba da imaju na umu, naročito ukoliko su odlučili da nabave kućnog ljubimca. Žalosno je što je neophodno naglašavati da je fizičko kažnjavanje životinja, izlaganje teškim vremenskim uslovima, gladi ili bolesti nedopustivo.

U Udruženju za zaštitu životinja navode da je prilikom izbora kućnog ljubimca važno voditi računa o njegovom karakteru, o slobodnom vremenu koje imamo za brigu o životinji, prostoru u kojem će boraviti.

- Bez obzira na to da li padaju kiša i snijeg ili je temperatura plus 40 pas mora imati tri obavezne šetnje. Moraju mu se obezbijediti veterinarska njega, pravilna ishrana i odgovarajući uslovi za život - navodi Vidačković i dodaje da je posjedovanje ovog odanog prijatelja velika privilegija, ali i odgovornost.

U azilima u gradovima Srpske uvijek tijesno

U prijedorski azil za pse u proteklih pet godina smješteno je 3.308 odraslih pasa i 1.846 štenadi, od čega je udomljen 381 pas. Ovaj grad često se susreće sa problematičnim "komšijama", jer se svakih nekoliko mjeseci u Prijedor doveze i do 30 pasa iz drugih opština, koje nemaju azile i prihvatilišta.

Tokom prošle godine sa ulica Bijeljine sklonjeno je 809 pasa lutalica, udomljen je 61, a sterilisano 40 pasa. Najviše pasa može se vidjeti u centru grada u školskim dvorištima i oko restorana.

O napuštenim i izgubljenim psima u Banjaluci računa vodi prihvatilište koje je smješteno u naselju Ramići, gdje im se pruža veterinarska zaštita, a svi psi koji se daju na usvajanje osim pregleda i vakcinacije prolaze i test provjere karaktera. Banjalučani koji žele da pruže dom nekom od napuštenih ljubimaca iz prihvatilišta treba da znaju da su usvajanje i sterilizacija besplatni.

Azil u Trebinju takođe je tokom proteklih nekoliko godina prihvatio veliki broj pasa, kako lutalica tako i onih koje njihovi vlasnici više nisu mogli da zadrže.

Pozivi građana azilima su svakodnevni, ali se uglavnom odnose na zahtjeve za uklanjanjem lutalica sa ulica, vrlo mali broj građana zove da bi udomio pse.

Problem pasa lutalica najviše je izražen tokom zimskog perioda, kad im je teško da pronađu hranu i sklonište, pa se okupljaju tamo gdje nalaze izvore hrane.

Spasili stotine životinja

Za dvije godine postojanja članovi "Kerbera" spasili su više od stotinu pasa i pedeset mačaka, po dvije rode i sove, mnogo ježeva i zečeva, ali i drugih vrsta, što dovoljno govori o broju neodgovornih vlasnika.

Osim što udomljava i sklanja životinje sa ulice, ovo udruženje svakodnevno ima i brojne intervencije kada je u pitanju saniranje povreda kod životinja, kastracija, sterilizacija, širenje oglasa o nestalim ljubimcima i slično.

U ovom udruženju smo saznali i da nasuprot neodgovornim vlasnicima postoje i oni ljubitelji životinja koji rado priskaču u pomoć donirajući novac, hranu i pružajući privremen smještaj za životinje.

- Naš rad i opstanak životinja zavise od donacija koje dobijamo i naše vlastite snalažljivosti. Mjesečno nam za funkcionisanje treba oko 300 KM, a za sve donacije koje dobijemo objavljujemo javne zahvalnice na našoj "Fejsbuk" stranici - navodi Vidačković.

Dodao je da veliku zahvalnost duguju banjalučkom veterinaru Boranu Gajiću, koji svojom dostupnošću od 24 časa i razumijevanjem za tešku finansijsku situaciju Udruženja zajedno za njima vodi borbu za bespomoćna bića.

Kućice kao sklonište

Nedavno je Banjaluka postala treći grad na prostoru čitave bivše Jugoslavije koja, nakon Pančeva i Zaječara u Srbiji, može da se pohvali humanim potezom.

Naime, u naseljima Trapisti i Srpske toplice postavljen je određen broj kućica za napuštene životinje, a u narednom periodu postavljanje se očekuje na još pet lokacija.

- Prve kućice smo postavili ispod Trapiskog mosta, u Trapiskoj šumi i u Srpskim toplicama, na mjestima udaljenim od kuća. Na tim lokacijama ljudi svakodnevno izbacuju neželjene pse, pretežno štence - naveo je Vidačković.

Udruženje "Kerber" je ljubav i humanost prema životinjama pokazalo i tokom poplava koje su prošle godine zahvatile RS. U Banjaluci, Doboju, Šamcu i drugim manjim mjestima podijelili su više od 600 kilograma hrane. U Udruženju i danas borave dva psa koja su u vrijeme poplava spašena iz Šamca.

Svjetski dan životinja

Svjetski dan zaštite životinja obilježava se 4. oktobra, a posvećen je pravima životinja i njihovom blagostanju, sa posebnim naglaskom na odnos čovjeka prema životinjama i njihovu važnost za život na Zemlji. Svjetski dan životinja prvi put se pominje 1924. godine u zahtjevu njemačkog pisca Hajnriha Cimermana, a prva priredba ovim povodom bila je održana 4. oktobra 1925. godine. U Beču se maja 1929. godine održalo treće izdanje Međunarodnog kongresa zaštite životinja, na kojem su prisustvovali predstavnici 152 društva za zaštitu životinja iz 32 zemlje.

Organizacije

U svijetu postoje mnogi zakoni i organizacije koji se bave zaštitom životinja i njihove životne sredine, a među najpoznatijim je Evropska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja. Neka od najpoznatijih udruženja koja se aktivno bave zaštitom životinja su Udruženje građana za etično postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF) i Svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.