Lična karta “Vikiliksa” i Džulijana Asanža - U bjekstvu zbog istine

Milenko Kindl
Lična karta “Vikiliksa” i Džulijana Asanža - U bjekstvu zbog istine

Internet stranica “Vikiliks”, koju je 2006. osnovao Džulijan Asanž, 39-godišnji Australijanac sa grupom istomišljenika sa kojima je kontaktirao posredstvom interneta, sakuplja i objavljuje osjetljiva dokumenta i podatke koje države ili koncerni smatraju tajnim.

Sam naziv “Vikiliks” je spoj dva pojma: “Vikipedija”, najčitanija enciklopedija na internetu i “liks” (leaks), engleska riječ za “curenje informacija”, odnosno odavanje strogo čuvanih tajnih.

Osnivač svoju veb stranicu opisuje kao “javni servis” za novinare i aktiviste protiv korupcije, s ciljem “borbe za slobodu uz pomoć informacija”.

“Vikiliks” opstaje zahvaljujući donacijama, a garantuje anonimnost i zaštitu izvora informacija.

Od osnivanja plasira osjetljiva dokumenta o raznim stvarima - na primjer, o transportu otrovnog otpada u Obalu Slonovače ili smjernicama američke armije o tretmanu u bazi Gvantanamo.

Pažnju šire javnosti privukao je u aprilu kada je objavio snimke helikopterskog napada u Bagdadu na civile, među kojima su bili i saradnici agencije Rojters.

U junu ove godine objavljeno je oko 77.000 klasifikovanih dokumenata o Avganistanu pod naslovom “Avganistanski ratni dnevnik”, u oktobru je plasirano skoro 400.000 tajnih dokumenata o ratu u Iraku.

Sada je u toku objavljivanje skoro četvrt miliona tajnih diplomatskih depeša Stejt departmenta u oko 270 američkih ambasada i konzulata.

Sumnja se da je “Vikiliks” do tog obilja materijala došao zahvaljujući kompjuterskom stručnjaku američke armije 23-godišnjem Bredliju Meningu, koji je u maju ove godine uhapšen u Kuvajtu i prijete mu 52 godine robije.

Pretpostavlja se da je on dostavio “Vikiliksu” i podatke o Avganistanu i Iraku, kao i snimke iz Bagdada.

Osnivač “Vikiliksa” Asanž, koji za sebe kaže da “voli da pljune u supu moćnicima”, kako je naveo “Dojče vele”, rođen je 1971. u Tainsvilu, u Kvinslendu na sjeveru Australije.

Imao je nomadsko djetinjstvo, pošto su mu roditelji držali pozorišnu trupu i od mladih dana je bio svojeglav. Otišao je od kuće 1987, sa 18 godina postao otac, ubrzo se razveo i sudio se za starateljstvo.

Od djetinjstva je pokazivao talenat za matematiku. Kasnije je studirao matematiku i fiziku na Univerzitetu u Melburnu.

Godine 1995, zajedno sa prijateljem, bio je optužen za hakerske aktivnosti, priznao je krivicu i prošao s novčanom kaznom, piše na” Vikipediji”.

Zatim je tri godine sarađivao sa Suelet Drajfus, koja je istraživala subverzivne aspekte interneta i sa njom napisao knjigu “Podzemlje”, bestseler među ljubiteljima kompjutera.

Drajfusova opisuje Asanža kao “vještog istraživača” kome je “veoma o stalo do koncepcije etike i pravde, do toga šta vlade treba, a šta ne treba da rade”.

Za njim je raspisana međunarodna potjernica po nalogu suda u Stokholmu, koja ga tereti za silovanje.

On je čovjek koji je u bjekstvu i niko ne zna gdje se nalazi. Stalno je u pokretu. Živi u hotelskim sobama često pod lažnim imenom, farba kosu, plaća samo kešom da zametne tragove, a “Vikiliksom” upravlja sa lokacija koje često mijenja.

Napustio je Stokholm, bio u Berlinu i u Londonu, navodno je boravio u Amanu, a prema posljednjim informacijama ponovo se vratio u Britaniju.

Američka vlada optužuje “Vikiliks” da je najsvežijim objavljivanjem tajnih diplomatskih depeša ugrozio nacionalnu bezbjednost SAD, a bilo je i više tužbi u još nekoliko zemalja, ali “Vikiliks” nije osuđen, tvrde u “Vikiliksu”.

Asanž je nedavno najavio da će velike američke banke biti sljedeća meta nove objave povjerljivih dokumenata na njegovom sajtu početkom iduće godine.

U intervjuu poslovnom magazinu “Forbs” on je rekao da početkom sljedeće godine planira da objavi podatke o “velikim američkim bankama”, koji potvrđuju “flagrantno kršenje” propisa, što bi “moglo da sruši jednu ili dvije banke”.

On je u razgovoru sa novinarima odbio da iznese više detalja o imenima banaka, koje će se naći na udaru. “To nije veliki materijal kao onaj o Iraku, ali radi se o desetinama ili stotinama hiljada dokumenata”, rekao je on za “Forbs”, prenose agencije.

Bond novinarstva

- Nazivaju me Džejmsom Bondom novinarstva - rekao je jednom Asanž, koji je za jedne neustrašivi borac za istinu, a za druge lovac na senzacije.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana