Lekcije od kojih se i odrasli hvataju za glavu

To je ogroman prostor, s obzirom na to da površina Republike Srpske iznosi 25.053 kvadratna kilometra, a Bosne i Hercegovine 51.129 kvadratnih kilometara. Obim Zemlje po ekvatoru iznosi 40.077 kilometara, i veći je od obima po polovima koji ima vrijednost 40.009 kilometara. Prečnik Zemlje po ekvatoru iznosi 12.756 kilometara, a po polovima 12.714 kilometra.

Ovo je samo jedan pasus lekcije udžbenika iz geografije za šesti razred osnovne škole nad kojim bi se i većina odraslih zapitala da li je ovakvo, podacima opterećeno gradivo, primjereno djeci tog uzrasta.

Osnovcima u Srpskoj problem više ne predstavljaju samo preteški ruksaci, već i preopširni udžbenici. I dok đaci u osnovnoj školi u većini evropskih zemalja uče iz maštovitih i zanimljivih udžbenika u kojima svaki tekst i nastavnu jedinicu prati odgovarajuća ilustracija, učenici u Republici Srpskoj iščitavaju lekcije pretrpane mnoštvom suvišnih činjenica. Roditelji se žale da terminologiju koja je utkana u udžbenike za osnovce, njihova djeca često ne razumiju. Osim toga, đaci su preopterećeni, jer iz jednog predmeta, pored glavnog udžbenika, imaju po nekoliko vježbanki, praktikuma, radnih svezaka i slično.

Udžbenik nije jedini izvor znanja

Profesor pedagog psiholog Blanka Crnčević u banjolučkoj Osnovnoj školi "Jova Jovanović Zmaj" kaže da bi udžbenici za osnovce trebali da budu više programirani.

- Udžbenici su poluprogramirani za pojedine uzraste, odnosno razrede. To znači da su neusklađeni i da su djeca nedovoljno upućena na samostalni rad sa udžbenikom. Takva je,

na primjer, matematika za šesti razred i djeca naviknuta na takav rad teško se snalaze u sedmom razredu - kaže Crnčevićeva.

Samostalan rad učenika i kvalitetnije znanje podrazumijeva i veliki angažman kod kuće, a nastavnik je tu da učeniku pomogne i da ga usmjeri.

Crnčevićeva kaže da bi udžbenici za najmlađe osnovce trebalo da sadrže više ilustracija, ali pod uslovom da budu adekvatne i da prate sadržaj teksta.

- Ilustracije često pomognu djetetu u učenju, jer ima različitih vidova pamćenja. Neki đaci bolje pamte auditivno, dok drugima to bolje ide vizuelno, te je zbog toga bitno da ilustracija prati sadržaj i bude prilagođena uzrastu djeteta - ističe Crnčevićeva.

Na nastavničkim aktivima, kaže Crnčevićeva, uvijek se sugeriše na ono što bi trebalo u udžbenicima da se mijenja.

- Jedna od najbanalnijih primjedbi bila je i ta da u udžbenicima ima mnogo gramatičkih i pravopisnih grešaka, te loš kvalitet papira i poveza. Žalosno je to da kod nas udžbenik ne mogu da koriste bar tri-četiri generacije - kaže Crnčevićeva.

Potrebno je raditi na promjeni udžbenika, kaže Crnčevićeva, u smjeru da oni prate suštinu, sadržaj predmeta i nastavne jedinice.

- Često su udžbenici preobimni, a nastavne jedinice napisane su na pet listova. Potrebno je sažeti gradivo na mjeru koliko djetetu konkretno treba, jer svako dijete koje želi više da zna, ono će to sigurno pronaći u drugim izvorima informacija. Suština je da udžbenik ne bude jedini izvor za učenje - kaže Crnčevićeva.

Djeca često na nastavu dolaze pripremljena, odnosno informišu se o temi i steknu određena znanja tražeći po Internetu.

- Dakle, oni sami kombinuju podatke iz više izvora i tako dolaze do znanja. Mnogi đaci bolje "barataju" Internetom i kompjuterima od pojedinih nastavnika, tako da im nije problem da pronađu ono što ih interesuje - dodaje Crnčevićeva.

Roditelji

Roditelji često ukazuju nastavnicima da su udžbenici prepuni izraza koji su nerazumljivi za djecu, knjige "prenatrpane" nebitnim detaljima, naročito za učenike nižih razreda, a gradivo suvoparno sa malo ilustracija.

- Na roditeljskom sastanku roditelji često komentarišu kako je gradivo teško i obimno. Matematičke zadatke često moram da rješavam kod kuće sa svojim djetetom, jer su veoma teški. Za djecu bi bilo i shvatljivije i interesantnije da su takvi zadaci osmišljeni maštovitije kroz neku pričicu i ilustrovani, da bi na taj način lakše "baratala" brojkama - rekla je majka učenika trećeg razreda Danijela Ješić.

Ono što smo mi nekada učili u osmom razredu iz istorije, kaže majka učenika četvrtog razreda Mirjana Dostić, djeca danas uče iz poznavanja društva.

- Nije ni čudo što se djeci ne uči kada dođu kući, a nerijetko i roditelji koji su školu davno završili moraju da se vraćaju i detaljno proučavaju prethodne lekcije da bi mogli djetetu da pokažu kad negdje "zapne" - priča Dostićeva.

Udžbenici su često neshvatljivi i dosadni, kaže Dostićeva, i ističe da se to najviše odnosi na udžbenike iz geografije koji sadrže mnogo statističkih podataka i brojeva.

- Udžbenik iz biologije, iz koga uči moj stariji sin, obiluje latinskim riječima. Smatram da je to previše za osnovca, jer će imati srednju školu, pa i fakultet da uči takve izraze. Takođe, u udžbeniku fizike ima mnogo teških definicija - dodaje Dostićeva.

U Aktivu učitelja Osnovne škole "Ivo Andrić" u Banjoj Luci ističu da udžbenici prate nastavni plan i program i dodaju da oni nemaju većih zamjerki na kvalitet udžbenika.

- Zadovoljni smo sadržajem udžbenika u našim školama, smatram da sadrže ono osnovno što bi učenici trebalo da znaju, a postoji i mnoštvo drugih izvora iz kojih mogu da upotpune svoje znanje. To sve zavisi od onoga šta učenike interesuje, neki su više zainteresovani za jednu oblast i prirodno je da će o tome više učiti. Veliku ulogu igra kreativnost predavača i uopšte želja za nastavom, mislim da to ima mnogo značajniju ulogu u obrazovanju učenika - istakla je učiteljica Dajana Petrović.

Ona smatra da bi nastavnici i učitelji koji misle da udžbenici nisu na zadovoljavajućem nivou trebali da predlože konkretno šta je to što bi se trebalo izbaciti, a šta poboljšati.

- Posljednjih godina stalno se nešto kritikuje, a niko ništa konkretno ne predlaže kako to da se ispravi. Smatram da učitelji koji rade sa učenicima i upoznati su sa njihovim eventualnim poteškoćama pri učenju treba da iniciraju promjene udžbenika - kaže Petrovićeva.

Ona ističe da postoji mnogo načina poboljšanja stanja u školama, prije svih, poboljšanje uslova za obavljanje časova fizičkog vaspitanja i muzičke kulture.

- Još uvijek sami moramo da nabavljamo opremu za fizičko, kasetofone, CD-ove za muzičko. Te kabinete bi trebalo znatno bolje opremiti, jer ni te predmete ne bi trebalo da zapostavljamo - navela je Petrovićeva.

Đaci nižih razreda nemaju zamjerki na gradivo koje uče i ističu da im ono nije preopširno. Učenik četvrtog razreda Osnovne škole "Ivo Andrić" iz Banje Luke David Radić ističe da mu je najdraži predmet fizičko, ali mu nisu teški ni ostali predmeti.

- U udžbenicima su krupna slova, tako da nije teško čitati. Sadržaj je zanimljiv i za sada mi nije teško. Ponešto naučim na času, uz pomoć učiteljice, a ponešto i kod kuće - kazao je David.

Njegova školska drugarica Anastasija Petrović takođe ističe da su udžbenici dobri i da nema zamjerki na štivo koje uči.

- Nema ništa pogrešno napisano, učiteljica je uvijek tu da nam pomogne ako nešto ne razumijemo, tako da nam za sada nije teško - kaže ona.

S druge strane, malo stariji osnovci smatraju da je gradivo preopširno, te da su često "zatrpani" brojnim i nepotrebnim informacijama. Oni ističu da se u udžbenicima često koriste termini koje ne razumiju te da im u takvim situacijama ostaje samo da to nauče napamet.

- Mnogo puta mi se desilo kad učim da ne razumijem određene riječi. Za neke riječi ima objašnjenje, međutim, za većinu ne. Samim tim ne uspijevam da razumijem ni lekciju. Lekcije su duge, a nastavnici kad nas ispituju ne pitaju ni pola od toga što je u knjizi - kazala je dvanaestogodišnja Milica Blagojević.

Direktor Pedagoškog zavoda RS Mirko Banjac kaže da su udžbenici u RS takvi kakvo nam je školstvo.

- Ne mogu udžbenici da budu iznad kvaliteta školstva. Problem je što se još uvijek na Balkanu udžbenik smatra jedinim izvorom učenja, a to nigdje u svijetu nije tako. Moramo djecu, prije svega, da učimo da se koriste činjenicama iz više izvora. Samo jedan od tih izvora je udžbenik. Ako želimo da pričamo o kvalitetu udžbenika, onda prvo moramo da napravimo tržište udžbenika, timove ljudi koji će ih pisati, a oni moraju imati neophodno obrazovanje za to. Kod nas to pišu ljudi koji misle da znaju da pišu - istakao je Banjac.

Pored toga, ističe Banjac, značajnu ulogu moraju da imaju predavači koji će usmjeriti učenike kako i šta da uče. Dodao je da neke evropske zemlje čak imaju i priručnike za roditelje i da bi i RS u tom pravcu trebalo da se kreće.

On kaže da bi u RS prvo trebalo promijeniti način obrazovanja nastavnika pa tek onda krenuti ka boljoj školi. - Treba znati šta su temelji obrazovanja, škola ne može da bude bolja bez boljih profesora - istakao je Banjac.

Upotpuniti udžbenike CD-ovima i DVD-ovima

Direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Istočnom Sarajevu Marko Ašanin kaže da nema promjena u sadržaju udžbenika za osnovnu školu u odnosu na proteklu školsku godinu.

- Imamo novi udžbenik za tehničko obrazovanje za šesti razred, likovna kultura za osmi i deveti razred i muzičko za deveti razred - kaže Ašanin.

Kada je riječ o izradi udžbenika i njihovoj složenosti, Ašanin ističe da se Zavod pridržava nastavnog plana i programa koji dobije od resornog ministarstva.

- Poslije toga, kao neka vrsta revizije, dolazi mišljenje i stav komisije iz Pedagoškog zavoda - kaže Ašanin.

On ističe da su udžbenici koje koriste učenici u Srpskoj na prilično zavidnom nivou kada je riječ o kvalitetu, što ne znači da ne mogu biti i bolji.

- U narednom periodu planiramo da udžbenike za osnovce obezbijedimo CD-ovima i DVD-ovima, što će, takođe, zavisiti od preporuka Pedagoškog zavoda i odluke Ministarstva - dodao je Ašanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.