Legalizacija marihuane donosi Meksiku mir?

Priredio: Milenko Kindl
Legalizacija marihuane donosi Meksiku mir?

Mandat meksičkog predsjednika Felipea Kalderona bliži se kraju, a ono po čemu će ga pamtiti biće rat koji je poveo protiv kartela krijumčara droga i koji je počeo u roku od nekoliko dana nakon što je u decembru 2006. stupio na dužnost.

Petogodišnji sukob nije se puno odrazio na trgovinu koju vode karteli. Prošle godine količina droge iz Meksika koju je na granici sa SAD zaplijenila američka policija bila je veća za 48 odsto. Ali ovaj rat je ostavio užasne posljedice u Meksiku. Poginulo je više od 45.000 ljudi, 230.000 se moralo iseliti iz mjesta u kojima su živjeli, dok su se državne službe pokazale korumpiranim i nesposobnim da zaštite svoje građane.

Na izborima koji će biti održani u julu ove godine najviše izgleda da postane predsjednik imaće onaj kandidat koji uspije da uvjeri glasače kako će biti sposoban da ponovo uvede mir i zakon u zemlji.

Neki pak tvrde da bi, bez obzira na to ko bude izabran, jedini djelotvorni način borbe protiv kartela bio kad bi SAD promijenile svoje zakone o drogi. To je poruka pokreta koji se zalaže za kraj nasilnog rata s kartelima u Meksiku i koji se nada da će u SAD naići na razumijevanje.

Najpoznatije lice ovog pokreta je poznati meksički pjesnik Havijer Sisilija, koji se aktivirao nakon što je prošlog marta jedan kartel ubio njegovog sina Huana Fransiska.

Od tada je Sisilija predvodio protestne šetnje u Sijudad Meksiku i gradu Huarezu koji je centar nasilja u zemlji. Pokret za mir s pravdom i ponosom, kako ga nazivaju, zahtijeva okončanje Kalderonove oružane politike kad je u pitanju droga, te dubinsku reformu nacionalnih institucija, koje optužuju da su korumpirane.

Budući da 90 odsto ubistava u ovim sukobima ostane neistraženo, Pokret traži i da se istraže okolnosti u kojima su poginuli brojni ljudi.

- Oni kao da ne broje ljude nego bubašvabe ili insekte. Sve je izmiješano jer se niko ne kažnjava - kaže Sisilija.

Nakon što su šest mjeseci vršili pritisak na meksičku vladu da okonča ovaj rat, aktivisti se sada okreću Vašingtonu. Sisilija je u novembru govorio na Konferenciji o reformi međunarodne politike prema narkoticima koja je održana u Los Anđelesu.

Na skupu u parku "Makartur" u Los Anđelesu Sisilija je pozvao Amerikance da im pomognu:

- U ovom ratu je jasno da moja zemlja snosi veliku odgovornost. Ali, snose je i SAD. Zabrana droge i vojna industrija koja legalno šalje oružje u moju zemlju ubijaju nas i uništavaju i mi to moramo zajednički okončati.

Sjedinjene Države su istovremeno i najveći potrošač nezakonitih narkotika na svijetu i najveća snaga koja se zalaže za strožu zakonsku zabranu droge u cijelom svijetu. Kritičari ove politike upozoravaju da su rezultati uglavnom slični onima iz vremena prohibicije alkohola u dvadesetim godinama prošlog vijeka.

Upravo zbog sukoba oko toga ko će kontrolisati trgovinu drogom, u Meksiku i vlada toliko nasilje. Karteli su u stanju da se suprotstave meksičkoj vojsci i policiji, prije svega zahvaljujući labavim američkim zakonima o prodaji oružja, koja je u Meksiku zabranjena.

Sisilija i njegov Pokret smatraju da bi legalizacija droge onemogućila kriminalcima da se bogate, pa tako ne bi mogli ni kupovati oružje ili potkupljivati policiju i javne službenike.

Ali, dok je u Vašingtonu legalizacija droge tema o kojoj se ne govori, u Latinskoj Americi, u zemljama koje zbog rata kartela izričito pate, ova ideja nailazi na sve veću podršku. Ipak, da bi se nešto na tom planu moglo dogoditi, pritisak bi trebalo da se izvrši na američke institucije.

Kolumbijski predsjednik je nedavno izjavio:

- Potrebno je novim pristupom onemogućiti zaradu od krijumčarenja droge. Ako to znači legalizaciju, a svijet misli da bi to bilo rješenje, ja ću to pozdraviti.

Svjestan da do promjena može doći samo ako ih budu tražili sami Amerikanci, Sisilija je najavio da sa svojim aktivistima planira novi marš iz Huareza u Vašington.

Zlatni trougao

Zabrana droge u SAD je razlog zbog kojeg je toliko života izgubljeno u Huarezu. U "Zlatnom trouglu" Čivave može se kupiti pola kile marihuane za 25 dolara (19 evra). Ako se prenese u Čikago, može se prodati za 525 dolara (406 evra). Mnogi smatraju da je najgori udarac koji se može zadati kartelima upravo legalizacija marihuane i onemogućavanje da karteli na njoj zarađuju.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana