Laži u koje je povjerovao cijeli svijet

M. Čigoja, N. Vranković
Laži u koje je povjerovao cijeli svijet

Namjerno ili slučajno, da li u želji da prvi objave nešto ili iz nekog drugog razloga, mediji često znaju da "puste" informaciju za koju se kasnije utvrdi da nije tačna.

Zbog trke da budu prvi i privuku što više publike, čak se i najuglednijim medijima dešava da "progutaju" neke dezinformacije i lažno informišu javnost.

Internet, kao relativno noviji vid komunikacije omogućio je transformaciju prevare i doprinio tome da se informacije nevjerovatnom brzinom prošire po čitavom svijetu.

Onlajn podvale varaju posljednje dvije decenije i investitore, brokere, dobrotvore i javnost uopšte jer hakeri neprimjetno imitiraju sajtove medija i institucija, a na mrežama svako može da objavi bilo šta bez provjere i nadzora. Potom te vijesti preuzmu ostali mediji.

1Prevareni BBC i CNN

U avgustu ove godine najpoznatiji svjetski mediji, uključujući BBC, CNN, CBS, "Telegraf" i "Forbs" objavili su vijest o istraživanju koje tvrdi da je koeficijent inteligencije korisnika Internet Explorera niži od prosječnog. Kasnije se ispostavilo da je istraživanje zapravo dobro osmišljena podvala. Otkriveno je da je sajt kanadske firme, koja je navodno sprovela ispitivanje, postavljen tek mjesec ranije i da su slike zaposlenih iskopirane, odnosno ukradene sa sajta jedne francuske firme ali sa izmijenjenim imenima.

Kada su sumnje u vjerodostojnost počele da rastu, BBC je potražio različita mišljenja o navodnoj studiji i prevare je otkrivena.

Na pojedinim sajtovima objavljeno je da se iza ove podvale krije kanadski programer koji nije bio svjestan razmjera svoje prevare. On je, po sopstvenom priznanju, bio razočaran time što njegov sajt sve lošije funkcioniše u Exploreru.

Ljut zbog toga, riješio je da nekako ubijedi makar nekoliko ljudi da prestanu da koriste taj program, pa je zato napravio lažni sajt na kojem je objavio istraživanje.

U julu ove godine srpski haker umalo je posvađao Tiranu i Bukurešt. Sve je počelo od neprovjerene informacije, koju je prenijela jedna italijanska novinska agencija, da je na jednom diplomatskom skupu predsjednik Rumunije Trajan Basesku dao rasističke izjave o Albancima. Navodno uvredljive Baseskuove ocjene na račun Albanaca prvo su prenijeli albanski mediji, a zatim i mediji sa Kosova.

Zatim je rumunski ambasador u Tirani pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Albanije da objasni situaciju, a Bukurešt je na to reagovao ulaganjem zvaničnog protesta.

Na kraju se otkrilo da je sve to djelo jednog, navodno srpskog, hakera koji je upao na sajt novinske agencije i podmetnuo lažnu informaciju.

Rumunsko ministarstvo spoljnih poslova saopštenjem je izrazilo nezadovoljstvo zbog "neobičnog ponašanja albanskog ministarstva spoljnih poslova" koje je od rumunskog ambasadora tražilo razjašnjenje.

Nobel za Ćosića

Nedavno se na, mora se priznati zaista odlično urađenoj i vjernoj kopiji sajta Nobelove nagrade pojavila lažna vijest da je srpski književnik Dobrica Ćosić dobio najviše priznanje za književnost.

U roku od 15 minuta na internetu je nastala prava pometnja i "uzbuna". Vijest se velikom brzinom proširila internetom i na društvenim mrežama, a tek poslije pola sata, počele su da stižu prve naznake da je možda riječ o prevari.

Na vijest su se "upecali" gotovo svi mediji u regionu među kojima i RTV Slovenija, Indeks.hr iz Zagreba, Radio Sarajevo, ali i RTS i B92, kao i čuveni "Gardijan" iako je vijest objavljena mnogo prije pres konferencije na kojoj je trebalo da bude saopšteno ime dobitnika.

Inače, lažna stranica Nobelove fondacije koja se od zvanične razlikuje samo po adresi koja umjesto www.nobelprize.com glasi www.nobelprizeliterature.org, registrovana je 5. oktobra u Norveškoj. Nakon što se stišala buka oko lažnog sajta, na istoj internet stranici je objavljen proglas samoorganizovanih veb-aktivista koji su "preuzeli" odgovornost za čitavu akciju. Kako bi prevara uspjela, na Vikipediji je dodato da je Ćosić nobelovac.

2"Smrt" Džonija Depa

Mnogi su ostali u čudu kada su se na svjetskoj mreži pojavile lažne vijesti poput one o smrti Džonija Depa ili falsifikovani sajtovi poput kopije sajta Crvenog krsta.

Depovi obožavaoci satima su 2010. godine živjeli u ubjeđenju da im je omiljeni glumac poginuo u saobraćajki kod Bordoa.

Korisnici "Tvitera" izvještavali su o novostima koje su se pojavile na reprodukovanoj stranici Si-En-Ena. Zbog šoka o stradanju zvijezde, niko nije primijetio da vijest datira iz 2004. godine. Onlajn "šaljivdžija" obično se ne osvrće na činjenicu da su ljudi podložni uticaju medija.

Prve prevare

Greške u novinarstvu stare su koliko i sama profesija, a često su osim čitalaca prevareni i sami novinari koji se katkad ne trude dovoljno oko provjere informacija, pa jedni od drugih prenose kojekakve budalaštine.

Jedna od najpoznatijih prvih prevara je ona iz 1835. godine kada je u njujorškom izdanju novina "The Sun" od 25. avgusta do 16. septembra objavljivan niz reportaža o novim saznanjima života na Mjesecu koja su uključivala detaljan opis vanzemaljskih bića koja žive na zemljinom satelitu kao "šišmiškoliki" ljudi koji hodaju uspravno, ali imaju krila načinjena od tankih membrana.

Novinari su se pozivali na naučni časopis "Edinburgh Journal of Science" koji je prestao da izlazi koji mjesec ranije. Engleska novinarka je u svom djelu "Retrospect of Western Travel" izdatom tri godine kasnije pisala o navodnom misionarskom društvu u Springfildu u Masačusetsu koje je odlučilo da pošalje misionare na Mjesec da "civilizuju" ljude-šišmiše.

Nerijetko je i u Njemačkoj dolazilo do neugodnih medijskih skandala. Časopis "Štern" tako je 1983. godine u velikom stilu objavio dnevnike koje je navodno napisao sam Adolf Hitler.

Izdavačka kuća "Gruner + Jahr" platila je više od devet miliona tadašnjih maraka za 60 svezaka lažnih Hitlerovih zapisa. Ipak nedugo po njihovom objavljivanju ispostavilo se da su novinari nasjeli na prevaru.

Gotovo sve američke novine su 1934. godine prenijele prvoaprilsku šalu jednog njemačkog časopisa. Novinari su tada uz pomoć programa fotografijom propratili vijest o njemačkom pilotu Erihu Koheru koji je navodno patentirao letjelicu koju pokreću pluća pilota.

dsIzmišljene vijesti

Svi već znaju da je "Onion" jedna od najvećih svjetskih satiričnih novinskih agencija koja se bavi isključivo lažnim novostima i da se njihovim vijestima može jedino smijati.

Ali prije šest godina to nije bilo slučaj, barem ne u Kini. Možda zato i ne čudi da su novine "Beijing News" prenijele vijest s "Oniona" o tome da je američki kongres priprijetio da će napustiti svoje sjedište u Vašingtonu ako mu ne sagrade novu zgradu.

Da stvar bude zanimljivija, glavni urednik se u intervjuu za "Los Anđeles tajms" branio kontrapitanjima: "Kako vi znate da mi nismo provjerili izvore prije nego što smo objavili priču? Možete li vi dokazati da priča nije istinita?", na šta mu je novinar "Los Anđeles tajmsa" otvorio nekoliko članaka na "Onionu" i uvjerio ga da oni i nisu najbolji izvor ozbiljnih informacija.

U regionu je najpoznatiji portal koji objavljuje isključivo lažne vijesti njuz.net. Ipak, mnogi mediji nisu znali za to, pa su prenijeli njihovu izmišljenu vijest da je pijani Srbin Dragan Stević kod Šarm el Šeika ubio ajkulu.

Prema onome što je napisano na sajtu, najprije je ajkula povrijedila četvoro i usmrtila jednog turistu, da bi Srbin pod dejstvom alkohola riješio stvar, tako što je skočio direktno na ajkulu i ubio je na licu mjesta.

Na ovom sajtu stajala je i fotografija životinje na plaži i kraj nje muškarac, a potpisana je sa: "More izbacilo trofej srpskog turiste". Ruska stanica NTV napravila je ozbiljan prilog o vijesti, a "Komsomolska pravda" je čak toliko ušla u analizu da je razmatrala kako je fizički moguće da čovjek od 80 kilograma u slobodnom padu ubije ajkulu.

Ni domaći, kao i mediji u regionu nisu propustili da prenesu vijest, pa je nastala opšta zbrka u kojoj rijetko ko razlikuje realnost od šale i izmišljotina, bez obzira na to kako nam sada sve to zvuči.

s

Zašto "nasjedamo"

Sociolog Ivan Šijaković kaže da je osnovna karakteristika modernih medija i komunikacije danas senzacija i senzacionalizam, jer svi oni žele da budu prvi i brži od ostalih u objavljivanju vijesti, bez obzira na to da li je u pitanju provjerena ili neprovjerena informacija.

- Danas je normalno da se u jednoj svetskoj kulturi koja je puna senzacija, spektakla, predstava i manipulacija smišljaju raznorazne stvari bile one tačne ili netačne, a sve u cilju da se bude prvi - istakao je Šijaković.

Prema njegovim riječima, važno je biti senzacija ili biti prvi u isticanju nečega samo kako bi se ostalo upamćeno, a nije važan sadržaj vijesti ni demanti koji dođu kasnije.

- Bez obzira na to da li su neke informacije koje se plasiraju u medijima ili na internetu istinite ili lažne, poenta svega je da se bude bar pet sekundi prije svih ostalih u fokusu kako na lokalnom, tako i na svjetskom nivou - naglasio je Šijaković.

Ističe da je opšti trend da nema odgovornosti niti moralnih posljedica po onoga ko emituje takve informacije, dok na one koji to čitaju ili slušaju može da ostavi negativne posljedice jer ljudi najviše vjeruju medijima.

Psiholog Aleksandar Milić ističe da oni koji namjerno objavljuju neprovjerene informacije u medijima ili na internetu to uglavnom rade jer žele da izazovu senzaciju kod što većeg broja ljudi.

- Takve osobe traže satisfakciju u intrigama, neistinama odnosno kvazivrijednostima kako internetskim tako i u medijskim. Baveći se tuđim emocijama, interesima ili potrebama na taj način te osobe kompenzuju neke svoje unutrašnje konflikte - naveo je Milić.

s"Natprirodne moći"

Jedna od najpoznatijih britanskih vidovnjakinja Sali Morgan u svojim se proricanjima služi uobičajenim prevarantskim trikovima i to dojavama svog tima, utvrdio je nedavno učesnik jednog njenog spiritističkog nastupa održanog u Dablinu.

Morganova je nedavno objavila treću knjigu, a trenutno za TV kanal "Sky LIVING" snima i treću sezonu serijala "Psychic Sally: On The Road". Iako su se mnogi uvjerili da je Sali lažna vidovnjakinja i da su njene izjave obična prevara, ona ipak i dalje radi na televiziji.

1"Rat svjetova"

Uživo izvođenje radio drame "Rat svjetova" 1938. godine sa simuliranjem novinskih izvještaja i glumom Orsona Velsa smatra se najuspješnijom medijskom podvalom ikada. Dramu je režirao Vels, koji je tada imao 23 godine. Dramatizacija je urađena tako da sve zvuči kao direktan radio prenos napada Marsovaca na Zemlju. Ispočetka su na CBS radiju emitovane samo povremene vijesti, prekidane muzikom, a potom drama prerasta u predstavu o pustošenju. Tokom emitovanje Vels je saznao da se širom Amerike širi panika i da ljudi vjeruju "informacijama" objavljenim na radiju. To ne samo da ga nije omelo, već je nastavio dalje s još većim žarom. 

CBS je u nekoliko navrata prekinuo dramu da bi informisao slušaoce i naglasio da je riječ o radio drami, ali to nije dovelo do smirivanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana