Laslo Tot: Stabilnost u regionu Balkana prioritet

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ambasador Mađarske u BiH Laslo Tot.

- Stabilnost u regionu je od veoma velikog značaja za nas i smatramo da najbolje možemo da utičemo na stabilnost regiona ako pomognemo balkanskim državama da postanu dio evroatlantske strukture. Mađarska BiH smatra svojim počasnim susjedom i bitnim privrednim partnerom, zato je i u našem interesu da pomognemo privredni oporavak u BiH - naglasio je ambasador Mađarske, zemlje koja je 1. januara ove godine preuzela predsjedavanje Evropskoj uniji.

Dodao je da će se Mađarska u idućih pola godine potruditi da ubrza privredni razvoj države, pojača privrednu saradnju između Mađarske i BiH, te pokrene nove "tvining programe".

* GLAS: Mađarska je navela proširenje Evropske unije kao jedan od prioriteta kada u januaru preuzme predsjedavanje, iako se neke zemlje tome protive. Kako biste prokomentarisali taj stav Mađarske?

TOT: Smatramo da se proširenje Evropske unije ne smije zaustaviti. Moramo ostati otvoreni prema mogućnosti perspektive. Balkan smatramo jako bitnim, i ne samo radi blizine našoj državi nego i radi zajedničke prošlosti. Stabilnost u regionu je od jako velikog značaja za nas i smatramo da najbolje možemo uticati na stabilnost regiona ako pomognemo balkanskim državama da postanu dio evroatlantske strukture. I dalje se obavezujemo za proces istočnog partnerstva i u smjeru zapadno-balkanskog proširenja i obezbjeđenjem stabilnosti u regiji.

* GLAS: Španija, Belgija i Mađarska izradile su zajednički osamnaestomjesečni program predsjedavanja EU. Jeste li zadovoljni onim što su uradile vaše prethodnice i šta je Mađarskoj ostalo da završi?

TOT: Zadovoljni smo dosadašnjim trio-predsjedavanjem osadašnjim triopredsjedavanjem jedavanja EU. Jeste li zadovoljni onim što su uradile vaše prethodnice i špta je Mađarskoj ostalpred­sje­da­vawemi ovim putem bismo htjeli da zahvalimo na radu naših španskih i belgijskih kolega, te im čestitamo na dostignutim uspjesima. Mađarska u budućem periodu želi da ostvari svoje unaprijed određene ciljeve. Jedan od najvažnijih i neophodnih ciljeva je pružanje pomoći u ponovnom osposobljavanju EU privrede. Sredinom 2011. godine bi trebalo da se dovrši sljedeći EU budžet, tako da organizovanje bitnih rasprava spada na Mađarsku. Poseban prioritet nam je izrada Dunavske strategije, poboljšanje kvaliteta vode Dunava, iskorišćavanje Dunava za promet, kao i jačanje odnos između država kroz koje prolazi Dunav. Takođe, smatramo bitnim i pitanje Roma, to jest željeli bismo da se pozabavimo i borbom protiv siromaštva djece. Željeli bismo da uložimo svoju energiju u razgovore o pojedinim političkim granama kao što su saobraćajna politika, kohezijska politika, poljoprivredna politika ili energetska politika, to jest u poboljšanje unutrašnjih i pravosudnih odnosa, i promovisanje kulturalnog šarenila.

* GLAS: Jedan od prioriteta Mađarske kao predsjedavajuće Evropskoj uniji biće ekonomija. Šta će biti urađeno na tom polju u idućih pola godine?

TOT: Mađarska BiH smatra svojim počasnim susjedom i bitnim privrednim partnerom, zato je i u našem interesu da pomognemo privredni oporavak BiH. U idućih pola godine potrudićemo se da ubrzamo privredni razvoj države, pojačamo privrednu saradnju između Mađarske i BiH, te pokrenemo nove "tvining programe".

* GLAS: Smatrate li da je BiH postigla značajne rezultate u približavanju EU i može li računati na podršku i zalaganje Mađarske na daljem putu?

TOT: Kao što pokazuje i liberalizacija viznog režima, Bosna i Hercegovina je na dobrom putu, i približava se EU. Država je pokazala da, ako postoji zajednička politička volja, onda zajedno mogu da dostignu postavljene ciljeve. Prema mom mišljenju, trebalo bi da se stvori pritisak odozdo, pritisak naroda, u vezi sa pitanjem ulaska u EU, kao što se to dogodilo na pitanju vizne liberalizacije. Građani moraju da prepoznaju prednosti koje donosi članstvo u EU i vrše pritisak na svoje političare da ubrzaju proces integracija. Mađarska je oduvijek pružala podršku BiH o pitanju EU integracija, i to će tako i ostati. Za vrijeme našeg predsjedavanje željeli bismo sa dodatnim vrijednostima da podržavamo BiH u EU integracijama. Ali mogućnost ulaska u EU se ne poklanja, kao što se ni nama nije poklonila. Svaka država mora da izvrši teške zadatke da bi dostigla svoj cilj, ali prilika postoji.

* GLAS: Šta biste istakli kao prioritete nove vlasti u BiH u pogledu približavanja EU?

TOT: Trebalo bi što prije da se oformi vlast na državnom nivou. To je preduslov za BiH da započne reformske promjene koje su neophodne na putu ka evroatlantskim integracijama. Kao što je EU već u više navrata navela, prvo se mora riješiti izvršenje pravosnažne presude u "slučaju Sejdić-Finci", usklađivanje BiH Ustava u duhu presude, osnivanje "State And Agency", usvajanje zakona o popisu stanovništva. Lideri ne smiju izgubiti iz vida da EU ujedinjenu i funkcionalnu BiH smatra partnerom za pregovore, čitavu državu očekuje kao svoju članicu poslije izvršenja zadatih zadataka.

* GLAS: Slažete li se sa stavom da Hrvatska treba da riješi pitanja ljudskih prava i položaja Srba u Hrvatskoj prije prijema u EU?

TOT: Mađarska je uvijek poštovala unutrašnje poslove drugih suverenih država, te se samim tim uvijek borila za zadržavanje istog. Ni u slučaju BiH nema razlike, iz tog razloga sam uvjeren da pitanja unutrašnje politike samo lideri države, na osnovu svog konsenzusa, mogu da riješe. Vrlo rado ćemo podijeliti naša iskustva u pojedinim temama, kao što smo to i do sada činili, kada smo organizovali stručne kurseve za srpske, hrvatske, bošnjačke političke, državne, vojne lidere, lidere samouprava i civilnih društva.

Pogodnosti

* GLAS: Koja su pozitivna iskustva Mađarske od 2004. godine kada se priključila EU i koje biste konkretne pogodnosti izdvojili, a koje će imati BiH?

TOT: Sa pojedinim prednostima ste se već i vi mogli susresti. Sa liberalizacijom viznog režima možete da iskusite prednosti slobodnog putovanja i svjedočite važnosti infrastrukture. Uz ovo će se kasnije pridružiti i slobodno kretanje posla, kapitala i robe. Sve ovo je veoma bitna prednost za stanovnike država članica. Razvijanje infrastrukture, mnogobrojni finansijski izvori unutar EU za razvijanje, koje putem konkursa i najmanja firma može dobiti, ovo su sve iznimno bitne prednosti za privredne organe država članica. Moram da napomenem i prednosti koje dolaze iz šarolike kulture, možete se susresti sa novim kulturama, gledištima i svjetskim ideologijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.