Kristin Hrafnson, portparol Vikiliksa: Vikiliks ide dalje, samo čeka pravi trenutak

Sandra Miletić
Kristin Hrafnson, portparol Vikiliksa: Vikiliks ide dalje, samo čeka pravi trenutak

Navodi da "Vikiliks" objavljivanjem depeša krši zakon su krajnje apsurdni. Cilj nam je bio da se ljudima omogući pristup tajnim informacijama koje vlasti pokušavaju da sakriju i da povećamo odgovornosti onih u čijim je rukama moć.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" Kristin Hrafnson, portparol "Vikiliksa", organizacije koja je ove i prošle godine podigla pravu buru u javnosti objavljivanjem 251.287 diplomatskih depeša SAD.

* GLAS: Da li je i koliko "Vikiliks" izgubio time što su odjednom objavljena sva dokumenta?

HRAFNSON: Pogrešan je pristup govoriti o pitanju moći u ovom pogledu, jer smo depeše objavljivali kako bismo pribavili informacije za javnost i to je cilj naše organizacije. Uvijek nam je namjera bila da se objave ta dokumenta koja se odnose na Stejt department. To je počelo sa projektom u saradnji sa tradicionalnim medijima u 50 zemalja širom svijeta, ali je zbog okolnosti koje su danas dobro poznate, "Vikiliks" odlučio da objavi sav materijal početkom ovog mjeseca. "Vikiliks" ne traži moć, već traži način da osvijetli mračne uglove državne birokratije. To je politika "Vikiliksa", da objavi sva dokumenta koja posjeduje, a koja su autentična i od važnosti za javno mnjenje.

* GLAS: Stoji li "Vikiliks" i dalje iza optužbi protiv "Gardijana" za objavljivanje lozinki?

HRAFNSON: Da, stojimo iza toga. Očigledno je da je to "Gardijan" objavio. Problem je u tome što nama nije bila namjera da objavimo te lozinke, jer da jeste izdali bismo saopštenje ili lozinke objavili na "Tviteru". Da nam to nije bila namjera jasno je i iz načina na koji smo sarađivali u prenošenju depeša i informacija javnosti. S obzirom na to da smo vidjeli da sve izlazi na površinu, mislili smo da je najbolje da se stvari preduhitre i da se sve učini dostupnim na sajtu "Vikiliksa", putem pretraživača.

* GLAS: Od koga dolaze najteže optužbe i najveći pritisci na "Vikiliks"?

HRAFNSON: Trpimo veliki pritisak od mnogo strana. Jasno su vidljivi napadi koje dolaze od Stejt departmenta, Pentagona, vlasti SAD. Vidljiva je i ekonomska blokada od strane svih najjačih ekonomskih moćnika u svijetu, poput "Vize", "Masterkarda", Američke banke i tako dalje. I slučaj sa ekstradicijom Asanža u Švedsku je takođe napad na "Vikiliks". Tako da smo, kada sve to iskombinujemo, suočeni sa priličnim pritiscima koji dolaze iz raznih pravaca.

* GLAS: Kako komentarišete istragu koja je pokrenuta u SAD zbog objavljivanja depeša, kršenja zakona i ugrožavanja ljudskih života?

HRAFNSON: Smatram da su navodi da "Vikiliks" krši zakon krajnje apsurdni. To nikada niko nije dokazao. "Vikiliks" je organizacija koja se bavi objavljivanjem informacija i dio je medijskog prostora. Nema razlike između "Vikiliksa" i onoga što rade na primjer "Njujork tajms", "Gardijan", "Špigl", "El pais" i mnogi drugi mediji. Mi samo javnosti prosljeđujemo informacije koje dobijamo od raznih primalaca. Istraga Velike porote koja se vodi u vezi sa "Vikiliksom" u Aleksandriji u Virdžiniji mogla bi da zabrine sve medije u SAD. Kao što smo već čuli, tu se slučaj zasniva na navodima o špijuniranju. Ako to prođe, možemo da se zabrinemo, jer tada ništa neće spriječiti vlasti SAD da to nastave i primijene u procesima protiv tradicionalnih medija.

* GLAS: Prije nekoliko mjeseci izjavili ste da ima mnogo nerazumijevanja u vezi sa radom "Vikiliksa". Da li se situacija mijenja u korist "Vikiliksa"?

HRAFNSON: Promijenilo se to što je "Vikiliks" postao poznatiji, a pored toga i mnogo cjenjeniji. Prije pola godine je istraživanje koje je sprovela međunarodna agencija "Ipsos" u 24 zemlje pokazalo da većina smatra da "Vikiliks" radi za javno dobro. Uprkos tome i dalje postoje gotovo svakodnevni nesporazumi. Takođe vidim i negativan pristup u pojedinim medijima koji bacaju negativno svjetlo na "Vikiliks". Ipak, "Vikiliks" postaje sve poznatiji javnom mnjenju širom svijeta.

* GLAS: Da li je ikada iko pokušavao da ospori autentičnost nekog dokumenta koji je objavio "Vikiliks"? Da li je teško prikriti i zaštititi izvore od kojih su došla dokumenta?

HRAFNSON: Za "Vikiliks" je najvažnije da zaštiti svoje izvore. Drugo najvažnije pravilo naše organizacije jeste da budemo apsolutno sigurni da je dokument autentičan. Nikada nijedan naš izvor nije bio razotkriven. Nikada niko nije ni pokušao da ospori autentičnost nekog dokumenta koji smo objavili, niti rekao da neka informacija nije autentična. Dakle, sve je 100 odsto tačno. Kada je riječ o tome kako provjeravamo autentičnost informacija, to zavisi od slučaja do slučaja i prirode materijala, ali imamo grupe eksperata iz raznih polja koji rade na tom procesu.

* GLAS: Da li ima zanimljivih dokumenata koje iz nekog razloga niste objavili?

HRAFNSON: Da, imamo mnogo dokumenata koje smo dobili, a ipak nismo objavili iz mnogo razloga.

* GLAS: Koje su depeše, prema Vašem mišljenju, izazvale najviše interesovanja javnosti ili problema i zašto?

HRAFNSON: Teško je to reći, jer je objavljeno mnogo priča baziranih na tim informacijama. Teško je odlučiti koja je priča zanimljivija od druge, a to takođe zavisi od zemlje do zemlje. Vidjeli smo efekte objavljivanja širom svijeta i u nekim zemljama su izazvale brojne burne reakcije, a van te zemlje apsolutno ništa. Zato je teško izabrati neku priču i reći da je zanimljivija i važnija od drugih.

* GLAS: Nedavno je "Vikiliks" stavio na aukciju niz ličnih predmeta Džulijana Asanža. Ima li zainteresovanih?

HRAFNSON: Mogu samo da potvrdim da se na aukciji nude originalne stvari. Kada se govori o ovome treba obavezno imati na umu da je "Vikiliks" mala organizacija i da ima i da će u i budućnosti imati finansijskih problema zbog ekonomske blokade. Imamo podršku javnosti i do blokade od strane "Masterkarda" u decembru prošle godine primali smo male donacije od velikog broja grupa, što nas je održavalo. Ta nam je blokada nanijela veliku finansijsku štetu.

* GLAS: U kakvoj je finansijskoj situaciji sada "Vikiliks"? Koliku podršku danas imate?

HRAFNSON: Veoma nam je teško da primimo donaciju, jer je jedini način takozvani "bektransfer" koji je skup i veoma komplikovan. Sve to utiče na organizaciju. Preduzeli smo akcije protiv pomenutih finansijskih organizacija. Žalili smo se zbog zloupotrebe Evropskoj komisiji u Briselu. Finansijske institucije nisu preduzimale takve mjere blokade ni protiv organizacija kao što je recimo Kju kluks klan. Oni osjećaju da imaju moć da blokiraju medijske organizacije i svi bi trebalo da budu šokirani takvim postupcima.

* GLAS: Jedan od članova Danijel Domšejt Berg uoči odlaska iz organizacije obrisao je oko 3.500 tajnih dokumenata, uključujući one za koje je Asanž obećao da će "srušiti neke banke". Da li je to i koliko naštetilo "Vikiliksu"?

HRAFNSON: Berg je došao u organizaciju nakon što je ona osnovana. Najveća šteta zbog brisanja tih dokumenata napravljena je prema ljudima koji su rizikovali da bi te informacije donijeli u organizaciju. To je velika šteta i za "Vikiliks", ali i za javnost.

* GLAS: Imate li informacija o tome kada bi sud u Velikoj Britaniji mogao da donese odluku o Asanžu? Kakvu odluku očekujete?

HRAFNSON: Nije određen datum, ali prema onome što se može čuti od njegovih advokata postoje indicije da će odluka biti donesena početkom oktobra, dakle ovih dana. Ne želim da komentarišem detalje slučaja, jer je to lična stvar, ali mislim da svako ko je bio prisutan u sudnici mogao da zaključi da gospodin Asandž ne bi trebalo da bude izručen. Veoma je važno imati na umu da on nije optužen ni za jedan zločin. Ono što se pokušava sa zahtjevom za ekstradiciju jeste da ga prebace u Švedsku na ispitivanje.

* GLAS: Kakav je efekat postignut objavljivanjem depeša administracije SAD na "Vikiliksu" i šta vam je bio cilj?

HRAFNSON: Cilj nam je bio da se ljudima omogući pristup tajnim informacijama koje vlade pokušavaju da sakriju, povećanje transparentnosti u svijetu koja će osvijetliti akcije vlasti i nada da ćemo povećati odgovornost onih u čijim je rukama moć. Nadamo se da ćemo postići više pravde u svijetu kroz povećanje transparentnosti. Još mislimo da se ne vide svi efekti objavljivanja depeša. Prerano je dati konačnu ocjenu. Ali ako pogledate "google search" vidjećete kako je bio važan "kejblgejt" projekat. Samo u avgustu ove godine objavljeno je više od 30.000 novinarskih priča o vezi sa "Vikiliksom" i to dovoljno govori o važnosti ovog objavljivanja.

* GLAS: Šta se može očekivati od "Vikiliksa"? Hoće li uskoro biti nekih novih depeša?

HRAFNSON: Nikad ne želim da govorim o projektima koji su u toku i držaću se toga, ali otkriću da radimo na novim projektima i novim razotkrivanjima koja čekaju pravi trenutak.

Saradnja

* GLAS: Sarađivali ste sa mnogim medijima. Ko je bio najbolji saradnik?

HRAFNSON: Sarađivali smo sa blizu 90 medija širom svijeta i to je bilo veoma pozitivno iskustvo. Saradnja je bila profesionalna i veoma dobra. Zato ne mogu da izdvojim nekoga kao posebno dobrog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana