Kožu neophodno njegovati izvana i iznutra

Cvija Mrkonjić
Kožu neophodno njegovati izvana i iznutra

Dolaskom toplih dana i visokih temperatura stigla je i povećana opasnost od sunca, a naročito treba da vodimo računa o koži i očima.

Kada je zaštita od sunca u pitanju, stručnjaci preporučuju različite kreme sa zaštitnim faktorima, sunčane naočare, svijetlu odjeću, šešire i druga pokrivala za glavu. Sunce naročito treba da izbjegavaju najmlađi i hronični bolesnici, a za sve uzraste je preporučljivo da ne izlaze napolje u periodu između 11 i 17 časova.

Osim zaštite kože izvana, važna je i hidratacija iznutra, kao i zdrava ishrana. Preporučuje se izbjegavanje masne i teške hrane, povećan unos voća, povrća, vode i prirodnih voćnih sokova. Stručnjaci naročito upozoravaju da se izbjegavaju solarijumi, jer višestruko povećavaju opasnost od obolijevanja od raka kože, ali isto tako ne preporučuju ni dugotrajno "prženje" na suncu. Oni ističu da je važno sunčati se postepeno.

Preporuke stručnjaka

Sunce može prouzrokovati puno veće probleme od bolnih opekotina, a stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, ljuštenje, isušivanje, mreškanje kože, a u najgorem slučaju rak kože koji danas predstavlja sve češći zdravstveni problem.

Iako se o opasnostima izlaganja suncu često govori, mnogi još zanemaruju činjenice, što zbog lijenosti, što zbog mita da na suncu treba "uhvatiti" boje kako bismo izgledali ljepše i zdravije.

Specijalista dermatovenerolog Klinike za kožne bolesti Kliničkog centra Banjaluka dr Zoran Vrućinić istakao je da se melanom posljednjih godina javlja sve više. On kaže da svi proizvođači preparativne kozmetike nude proizvode koji štite od UVA i UVB zračenja, ali ističe da ne štite svi jednako, zbog čega treba obratiti pažnju na oznaku nivoa zaštite.

- Oznaka SPF se odnosi samo na zaštitu od UVB zraka, pa ako na proizvodu nema posebne oznake za UVA zrake vjerovatno štiti u manjem odnosu. Preporučuje se redovna zaštita preparatima koji imaju visok zaštitni faktor veći ili jednak SPF 30 za osobe svijetle puti, a SPF 15 i više za tamnopute osobe, koji treba da bude vodootporan ukoliko se kupamo - kazao je Vrućinić.

On je dodao da preparat treba nanositi na kožu svakih dva časa, te da je kožu najbolje postepeno izlagati sunčevim zracima, prije deset i poslije 17 časova.

- Duga izloženost kompleksnom uticaju štetnih zračenja remeti energetsku strukturu bioloških sistema, zbog čega dolazi do pojave psihomentalnih i fizičkih oboljenja - upozorava ovaj ljekar.

Kazao je da je neophodno povećati unos tečnosti u organizam, preporučuje vodu, nezaslađene biljne, zelene, bijele i crne čajeve. Ishrana za vrijeme ljetnih mjeseci treba da bude bazirana na hrani biljnog porijekla, sa povremenim uzimanjem ribe, jer omega tri masne kiseline imaju antiupalni efekat.

- Svježe voće i povrće obiluje antioksidansima koji štite kožu, te se preporučuju ove namirnice, kao i citrusi koji pospješuju sintezu kolagena i sprečavaju prerano starenje kože - rekao je Vrućinić.

Od njegovih savjeta izdvajamo da je naročito potrebno biti oprezan pri konzumiranju alkohola i napitaka sa kofeinom, jer mogu izazvati dehidraciju. Takođe, savjetuje da se izbjegavaju  šećer i zasićene masti.

- Fizičku mjeru zaštite od sunca predstavlja nošenje odjeće svijetlih boja, od prirodnih materijala, kapa i šešira, kao i sunčanih naočara koje imaju UV filtere - rekao je Vrućinić još jednom i naglasio da se strogo izbjegava boravak na otvorenom između 11 i 16 časova.

Njega za najmlađe

Za bebe mlađe od šest mjeseci ne preporučuje se korišćenje losiona za sunčanje zbog njihove osjetljive kože. Preporučuje se pokrivanje djeteta i neizlaganje direktnom suncu. Beba treba da bude u debeloj hladovini, a dobro je zaštitite i za vrijeme šetnje gradom. Bebi treba da obučete laganu, komotnu, odjeću koja prekriva cijelo tijelo. Što je tekstura odjeće deblja, to je bolja zaštita od sunca. Beba uvijek mora nositi šeširić koji će štititi lice i uši. Mala djeca opekotine mogu dobiti i za vrijeme vožnje u automobilu, pa je poželjno nabaviti folije i slične zaštite od sunca za automobile.

Bebe koje imaju šest i više mjeseci mažite losionima i kremama koje imaju najmanji zaštitni faktor 15, a ukoliko beba ima izuzetno svjetlu put ili pjegice onda je faktor 30 bolja opcija. Pripaziti da bebi krema ne uđe u oči, a ukoliko dijete namazanu ručicu stavi u usta, to mu neće naškoditi. Bočice sa kremama držite izvan njihovog domašaja. Pobrinite se da i drugi ljudi koji se brinu za vaše dijete znaju koliko je važno zaštiti ih od sunca.

Prirodni preparati za ubrzano tamnjenje

Najpoznatiji prirodni preparat koji se koristi za ubrzano tamnjenje jeste maslinovo ulje. Ono je izuzetno zdravo za kožu, a njegov kvalitet posebno do izražaja dolaze ljeti. Za njegovo blagotvorno dejstvo znale su i naše prabake. Japanski naučnici su otkrili da korišćenje ovog ulja smanjuje rizik od razvoja tumora.

Ipak, ono ne štiti od UV zraka, pa je njime preporučljivo mazati se samo rano ujutro ili pred veče, te se sunčati vrlo kratko. Ako se svakodnevno mažete maslinovim uljem i sunčate ujutro po desetak minuta, koža će polako i ravnomjerno potamniti i dobiti prekrasnu nijansu.

Važno je napomenuti da je najzdravije djevičansko maslinovo ulje, jer istraživanja pokazuju da prerađeno nema nikakav efekat.

Bez obzira na to da li koristite maslinovo ulje ili ne, pridržavajte se najvažnijih pravila sunčanja - ne izlažite se predugo suncu i pijte velike količine vode.

Sličan efekat mogu imati i kakao puter ili ši maslac. Kakao puter je jedan od boljih izbora i može se kupiti u svakoj apoteci. Prirodni je sastojak, bogat vitaminima. Hrani i štiti kožu i odličan je za njegu kože, prije, za vrijeme i nakon sunčanja.

Ši maslac nanosi se kao zaštita na cijelo tijelo, ali i na kosu, pa je štiti od isušivanja prouzrokovanog suncem i solju. Kosa će nakon njega biti meka i lepršava. Može se koristiti i kao redovna njega kože, a pomaže pri zacjeljivanju suncem oštećene kože.

Od prirodnih preparata treba da izbjegavate kantarionovo ulje kada krenete na sunčanje, jer ima suprotan efekat. Ono ima umirujuće dejstvo na oštećenu kožu, ali se od njega na tijelu mogu pojaviti tamne mrlje i koža će biti upaljena poslije sunčanja. Ovo ulje nakon sunčanja i tuširanja treba nanijeti na vlažnu kožu.

Ukoliko ste dobili opekotine na suncu, koje pri tome i bole, možete isprobati jogurt kao jedan od poznatijih narodnih lijekova za opekotine od sunca. Da crvenilo ne bi prešlo u plikove, na kožu treba namazati jogurt ili kiselo mlijeko. Jogurt ima veću upijajuću moć, a kiselo mlijeko rashlađuje izgorjelo mjesto i povećava elastičnost kože.

Solarijum 

Prekomjerno kratkotrajno ili dugotrajno izlaganje dejstvu UV radijacije u solarijumima može dovesti do prijevremenog starenja kože, slabljenja ili potpunog blokiranja imunog sistema, oštećenja očiju, te do karcinoma kože, upozoravaju dermatolozi.

- Svi vještački preparati za potamnjivanje kože emituju UVA i UVB zrake. Količina radijacije je slična onoj koju emituje sunce, a u pojedinim slučajevima može biti i mnogo jača - kazao je dr Zoran Vrućinić.

Prema njegovim riječima, nekontrolisano korišćenje solarijuma povećava akumulaciju ultravioletnog zračenja, te se zbog toga ne savjetuje djeci i mlađima od 18 godina.

 

Tipovi kože

Postoji šest različitih tipova kože, a od njih zavisi koliko se smijete izlagati suncu, a najveći rizik od dobijanja raka kože imaju osobe sa fototipom 1 i 2.

Prvi fototip karakteriše mliječnobijela koža, pjege, riđa ili plava kosa, plave ili zelene oči. Lako izgore, uvijek pocrvene i nikad ne pocrne. Drugi tip karakteriše svijetla koža, plava ili svijetlosmeđa kosa, svijetle oči. Lako izgore, uvijek pocrvene, minimalno pocrne. Treći tip ima nešto tamniju kožu, svijetlosmeđu kosu i oči bilo koje boje. Rijetko izgore, ponekad pocrvene i lako pocrne. Četvrti tip karakteriše svijetlosmeđa koža, tamne oči i kosa. Rijetko izgore, ne crvene, jako pocrne. U peti tip spadaju ljudi sa tamnosmeđom kožom, tamnim očima i kosom, a u šesti oni sa crnom kožom, očima i kosom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana