Ketrin Ešton, diplomata bez okusa i mirisa
Bila je to sedmica u kojoj se ona ponadala da je, za promjenu, napokon sve učinila kako treba. U ponedjeljak se sastala sa novim predsjednikom Ukrajine, sljedećeg dana je otputovala na Haiti da obiđe žrtve zemljotresa. Jedva da se oporavila od razlike u vremenskim zonama poslije povratka sa Kariba, a već je službenim avionom doletjela u Kordobu na sastanak šefova diplomatija Evropske unije.
Poslije svega, šta je postigla Ketrin Ešton (53), prvi diplomata Evropske unije? Ništa, osim još više negodovanja.
Kritikovali su je što je došla na Haiti suviše kasno - šest sedmica poslije američkog državnog sekretara Hilari Klinton; zamjereno joj je što je zakasnila u Kordobu i propustila sastanak sa ministrima odbrane zemalja članica EU te sa generalnim sekretarom NATO-a na Majorki sedam dana ranije, a po mišljenju nekih učesnika sastanka, slabo je predstavila smjernice razvoja evropskih diplomatskih službi.
Njen prethodnik Havijer Solana, poznat po uvijek pretrpanom planu aktivnosti, prelijetao je avionom šest hiljada kilometara sedmično. Eštonova je u posljednje vrijeme letjela tri puta ali, prema izvještaju Bi-Bi-Sija, kao nagradu za svoju "leteću" diplomatiju dobila je samo "packe" od evropskih zemalja. Kao što reče jedan evropski diplomata, kreće bitka između "političkih liliputanaca", što znači da Evropska unija polako gubi značaj na svjetskoj sceni.
Poslije 100 dana Ketrin Ešton, znana i kao baronica Ešton od Apholanda, najmoćnija je žena u Evropi - bar na papiru. Kao "visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost", ova britanska političarka predstavlja pola milijarde ljudi iz 27 zemalja koje čine Evropsku uniju. Njoj je podređeno gotovo sedam hiljada birokrata iz Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) sa budžetom od nekoliko milijardi evra.
Imenovanje neiskusne Britanke na tako odgovornu poziciju garantovalo je da se niko neće miješati u zasebne spoljne politike članica EU, naročito onih najmoćnijih kao što su Francuska, Njemačka i Velika Britanija.
Ali, sada se sve više strahuje, čak i u Parizu i Berlinu, da je izborom Eštonove Evropa propustila istorijsku priliku.
Naravno, očekivanja su bila velika. Uz imenovanje prvog stalnog predsjednika Evropskog savjeta, visoki predstavnik EU trebalo je da Evropi napokon da "lik i glas". Zamišljeno je da oba visoka zvaničnika Evropi daju puno bolji status u spoljnoj politici i da je dovedu u isti nivo sa svjetskim silama, uz sposobnost i volju za donošenje ispravnih odluka.
Međutim, taj san ujedinjene Evrope počeo je da se ruši samo stotinu dana nakon što su Eštonova i predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej preuzeli dužnost. Baronica od Apholanda čini sve da taj san još više upropasti.
Sve je počelo naizgled neprimjetno. Njemačko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je u internom memorandumu, kojeg je citirao "Gardijan", da bi imenovanjem Ketrin Ešton Velika Britanija dobila "neproporcionalan" uticaj u diplomatskim službama Velike Britanije.
Da li je memorandum, čiji je sadržaj "procurio" u javnost, značio namjerno upozorenje Njemačke prije nego što su uslijedila imenovanja? Verner Hojer, viši zvaničnik njemačkog ministarstva spoljnih poslova, nastojeći da umanji značaj cijelog slučaja izjavio je: "Naš stav je jasan: nastojaćemo da podržimo Eštonovu."
Međutim, bacajući drvlje i kamenje na Eštonovu, njeni kritičari kao da su zaboravili da je ona bila najmanji zajednički imenilac u jednačini koja zamalo da nije uspjela. Zagovornici evropskog ujedinjenja svojevremeno su se zalagali za spoljnu politiku EU oslobođenu razmirica unutar njenih institucija. Međutim, Lisabonski sporazum, nastao kao rezultat dugogodišnjih pregovora i političke trgovine, pred prvog diplomatu EU postavlja gotovo nemoguće zahtjeve.
Kao visoki predstavnik EU za spoljne poslove, Ketrin Ešton bi trebalo da spoljnu politiku EU provodi i oblikuje nezavisno od moćne Evropske komisije, dok je istovremeno potpredsjednik te iste komisije. Od nje se očekuje da se ponaša u skladu sa težnjama 27 zemalja članica EU, te da njenim radom bude zadovoljna institucija koja ih predstavlja, a to je Savjet Evrope. Pored toga, za svoj rad odgovara poslanicima Evropskog parlamenta, a njih je 736.
Da li bi diplomata od karijere bio predmet ismijavanja? Neko ko, za razliku od Eštonove, može da kaže o budućnosti transatlantskog tržišta, zna gdje se nalazi grad Kunduz i prepoznaje zbog čega je neumjesno kritiku Gadafijevog poziva na džihad protiv Švajcarske ograničiti samo na činjenicu da je fetva libijskog vođe izdata u "nezgodnom trenutku"?
Dejvid Miliband, britanski šef diplomatije i čedo evropske ljevice, odbio je ponuđeno mjesto. Nekadašnji ministar spoljnih poslova Njemačke Frank-Valter Štajnmajer umjesto u Brisel poslat je po nalogu Angele Merkel u pokrajinsku vladu Baden-Virtemberga. Kandidatura Masima D'Aleme, iskusnog italijanskog političara, stopirana je protestima Izraela i jevrejskih zajednica, zbog njegove izrazite naklonosti Palestini.
Bajka
Sve do 2001. godine Ketrin Ešton je bila načelnik za zdravstvo britanskog okruga Hertfordšir. Ono što se poslije toga dogodilo liči na bajku. Objašnjenje kako je jedna sasvim prosječna laburistička političarka čije su glavne vrline, kako je to rekao bivši urednik na Bi-Bi-Siju Rod Lidl, "staljinistička politička korektnost", i "harizma vođe karavana na zabačenom britanskom ostrvu", izbila na čelo evropske diplomatije nije ništa drugo nego groteska.
preveo: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
