Ketrin Bomberger Moguće da je bilo pogrešnih identifikacija

Rekla je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Međunarodne komisije za traženje nestalih lica (ICMP) Ketrin Bomberger,

- Neki ljudi vjerovatno nikada neće biti pronađeni. Postoji mogućnost da je u onih sedam hiljada koji su identifikovani tradicionalnom metodom, bilo i pogrešnih identifikacija. Vršićemo provjere - istakla je Bombergerova.

* GLAS: Kako komentarišete iskopavanja u jezeru Perućac zbog kojih je, kako tvrde nadležni, urušen energetski sistem Srbije?

BOMBERGER: Tužilaštva BiH i Srbije nadležna su za tu ekshumaciju i, prema našoj ocjeni, ona je rezultat dobre saradnje između tih institucija dvije države. Oni imaju operativne podatke o tom terenu i znaju koliko je vremena potrebno da se ekshumacija završi, kao i ostale podatke o tome gdje i na kom terenu treba obavljati iskopavanja. Svakako ICMP podržava odluke tužilaštava i aktivnosti na terenu.

* GLAS: U BiH ste već deset godina. Kako je institucija na čijem ste čelu pomogla BiH u procesu traženja nestalih?

BOMBERGER: Mada nam je sjedište ovdje, radimo u cijelom svijetu gdje god se ukaže potreba za ovom vrstom pomoći. Još smo u BiH, jer BiH i dalje treba našu pomoć. Sistem za DNK analizu nalazi se u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli i u njima se rade DNK analize za cijeli prostor i tu se vrše analize koje se šalju i iz drugih zemalja. U BiH je 2005. godine donesen Zakon o nestalim osobama, ali, nažalost, njegova primjena još nije potpuna, jer se još čeka na formiranje fonda za pomoć porodicama nestalih osoba. BiH je uspješna priča kada je riječ o pronalasku nestalih. Tu je pronađeno oko 20.000 lica od čega je oko 13.000 identifikovano pomoću DNK analize. Sedam hiljada je identifikovano tradicionalnim metodima.

* GLAS: Kako ocjenjujete rad Instituta za traženje nestalih lica BiH?

BOMBERGER: Institut pokušava da pronađe osobe bez obzira na njihovo etničko porijeklo, religijsku i nacionalnu pripadnost. Pokazano je poštovanje, jer su se tražili svi, a identifikovani su modernom tehnologijom. Čudno je što niko neće da prihvati ovaj uspjeh, koji je bez presedana u cijeloj regiji. Poslije svake identifikacije sačinjavamo izvještaje i svakog mjeseca predajemo ih vladama BiH, Srbije i Hrvatske. Tako svaka vlada zna šta se radi i dokle je proces došao, pa tvrdnje da se radi o pristrasnom procesu i procesu u kome stvari nisu transparentne, ne stoje. Problem u BiH je to što šačica ljudi neprekidno napada ovaj proces, zaustavlja ga i urušava, a napada se sa svih strana bez izuzetka. To što oni rade nema veze sa ovim procesom nego sa političkim stanjem u ovoj zemlji. Stalno se sluša kako se ništa ne događa, kako niko ništa ne radi, a rezultati kazuju sasvim suprotno.

* GLAS: Da li je Institut odgovorio svom zadatku?

BOMBERGER: U početku su se osobe tražile na osnovu etničke pripadnosti. To je bila ružna situacija, jer se ljudi ne mogu tražiti na osnovu njihove etničke pripadnosti. Entitetske komisije su ozvaničile traženje nestalih prema etničkoj pripadnosti i došlo je do prave segregacije procesa. Proces je bio vrlo zatvoren jer niko sa druge strane nije znao šta se događa na suprotnoj strani, kako se troše pare, porodice nisu imale pristup informacijama. Obje strane su bile zatvorene i netransparentne. Tvrdnje da su entitetske komisije uradile najveći dio posla ne stoji. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju uradio je većinu ekshumacija od 1996. do 2000. godine i uradili su daleko više posla od dvije entitetske komisije. Formiranjem Instituta došlo je do spajanja entitetskih procesa, traženja nestalih na nediskriminirajući način. Proces je postao demokratičan, a porodice nestalih učestvuju u radu kroz Savjetodavni odbor. Problem u BiH je što se ovaj proces još odvija u politički nestabilnom sistemu. Umjesto da idu sa novim idejama neki članovi udruženja porodica nestalih napuštaju sastanke i govore nepotpune informacije i laži. Institut se našao u nezavidnoj poziciji, jer ga napada nekolicina ljudi, ali ipak radi svoj posao. Sada smo u situaciji kada je u BiH pronađeno dvije trećine nestalih i biće sve teže pronaći ovih osam do deset hiljada ljudi koji se još traže. Takva je stvarnost i to je teško prihvatiti svima. Daleko bi bolje bilo da umjesto stalnih napada pokušamo da pomognemo da se pronađe konstruktivno rješenje. Odluka Tužilaštva BiH, koja je donesena 25. avgusta, pomoći će u ovom procesu, jer se posljednjih šest godina vodi debata o tome ko ima nadležnost nad tužiocima koji izlaze na teren prilikom ekshumacija. Odluka koju je Tužilaštvo donijelo o centralizaciji procesa, o tome da Tužilaštvo BiH preuzima nadležnost nad tužiocima koji izlaze na teren uveliko će pomoći ovom procesu. Uspjeli smo proces dovesti do toga da se ne vodi računa ko je koje etničke pripadnosti, ali odavanje počasti i komemoracije tim nestalima to ne prati. Počasti se odaju odvojeno i još nismo u situaciji da se u BiH odaju počasti za svih 30.000 nestalih. BiH mora da dođe u situaciju da odaje počast svima bez obzira na etničku pripadnost.

* GLAS: Srpska udruženja za nestale nezadovoljna su radom Instituta i tvrde da se ne posvećuje dovoljna pažnja pronalasku srpske populacije koja je nestala u ratu?

BOMBERGER: To nije tačno. Stalno ih slušam i neprekidno se iznenađujem. U RS postoje dva udruženja porodica nestalih. Jedno od tih udruženja usko je vezano za Vladu RS i ona ih plaća. To dovoljno govori o nezavisnosti i nepristrasnosti tih ljudi. Jedno od tih udruženja ne kritikuje Institut i vrlo je aktivno uključeno u njegov rad. Međutim, dobar dio ljudi udruženja koje finansira Vlada RS ne dijeli mišljenje vođstva tog udruženja. Da se ne identifikuju i ne traže Srbi jednostavno ne stoji i nema nikakve veze sa onim što se zaista događa. Kritika koja se može uputiti Institutu i koja stoji jeste da još nema centralnu evidenciju o nestalima. Institut mora konačno da uspostavi centralnu evidenciju nestalih. I na tom planu je urađeno dosta posla. Proces nije jednostavan, ali se mora dovesti do kraja. U BiH državne institucije nisu baš jako popularne. To je politička stvar koja seže daleko dublje od pitanja nestalih. Na prste jedne ruke se mogu nabrojati političari koji su došli ovdje da vide šta to mi radimo. Pitanje nestalih postaje zanimljivo samo kada se vode političke kampanje.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da su Dom za ljudska prava i Ustavni sud donijeli odluku kojom su obavezali vlasti FBiH da dostave sve podatke o nestalim Srbima u Sarajevu prije nekoliko godina i da vlasti FBiH tu odluku ni do danas nisu ispoštovale?

BOMBERGER: Nisam upoznata s tim. Ono što znam jeste da je zadatak centralne evidencije koju treba da uspostavi Institut za nestala lica BiH da ponudi sve informacije o svim nestalim osobama. Nema potrebe da se odvaja recimo Srebrenica, Bugojno, Sarajevo, Tuzla ili neka druga mjesta i taj proces i činjenicu da su ljudi nestali treba posmatrati integralno i cjelovito. U procesu stvaranja centralne evidencije došlo se do 11 različitih spiskova sa različitih strana. Kako ja vidim stvari oba entiteta dala su podatke kroz svoje bivše kancelarije i kada se centralni spisak sačini daće ukupan broj nestalih.

* GLAS: Kada bi, prema Vašim procjenama, moglo doći do formiranja centralne baze podataka o nestalima u BiH?

BOMBERGER: Nadamo se da ćemo do kraja ove godine u spisku vidjeti veći dio imena u bazi podataka. Proces stvaranja centralne evidencije se mora ubrzati. Mi smo pomogli u tehničkom smislu i kategorizaciji i oni treba da ubace podatke u ono što je već pripremljeno. Radi se o ogromnim količinama podataka. Za Institut je najbolje da o ovom pitanju upoznaju javnost sa tim šta su do sada uradili i kako izgleda u ovom trenutku a kako kasnije. Na sjednici Upravnog odbora Instituta nedavno je rečeno da se taj proces mora ubrzati i završiti do kraja. To je jedan od najvažnijih zadataka pred Institutom.

* GLAS: Da li ste razgovarali sa predsjedavajućim Savjeta ministara Nikolom Špirićem i da li je postignuta saglasnost oko imenovanja Upravnog odbora Instituta? Špirić kaže da bi zbog ovakve situacije moglo biti dovedeno u pitanje finansiranje ove institucije?

BOMBERGER: Razočarana sam takvim Špirićevim tvrdnjama. Mi smo prije godinu ponudili dobro rješenje sa kojim su se načelno svi složili. Što se nas tiče, ovo pitanje je trebalo da se završi prije godinu i o njemu ne bismo trebali razgovarati danas. Veoma je bitno da država nastavi finansijski pomagati Institut, jer je to investicija u budućnost BiH. Jedina stvar koju želimo jeste da Institut funkcioniše. Ne želim da ulazim u bilo kakve sukobe i nadam se da će se ovaj problem razriješiti, što je u interesu i BiH i procesa traženja. Pronaći ćemo rješenje, sigurna sam.

* GLAS: U BiH se još traga za osam do deset hiljada ljudi. Koliko će trebati vremena da se i oni pronađu?

BOMBERGER: Teško je procijeniti. Na osnovu DNK analize pronađeno je 13.141 osoba u BiH. Ako je za osam godina identifikovan toliki broj, nadamo se da će u idućih pet godina proces biti završen, ali to opet zavisi od ekshumacija. Sada imamo oko 24.000 krvnih uzoraka od čega je većina dobila podudaranja. Neki ljudi vjerovatno nikada neće biti pronađeni. Postoji mogućnost i da je u onih sedam hiljada koji su identifikovani tradicionalnim metodom, bilo i pogrešnih identifikacija. Sa tom situacijom se već suočavamo na Kosovu. Vršićemo provjere i u BiH, a sada ne znamo koliko takvih slučajeva ima. Prosječno, identifikacije po tradicionalnom metodu imaju greške oko 30 odsto.

Izvještaj

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da Savjet ministara nije prihvatio izvještaj o radu Instituta?

BOMBERGER: Neprekidno pratimo rad Instituta i nikada se niko od članova Savjeta ministara nije pojavio. Ljudi izgleda ili zloupotrebljavaju ovaj proces ili ga potpuno ignorišu. Raniji izvještaj o radu Instituta Savjet ministara je prihvatio bez ikakvih problema. Zašto nisu prihvatili ovaj novi, koji je, po mom mišljenju, bolji od prvog, zaista ne znam.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.