Kemal Čaušević: Nismo za uvođenje nulte stope PDV-a

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor UIO Kemal Čaušević.

On ističe da bi se uvođenjem nulte stope PDV-a na veliki broj artikala otvorila velika mogućnost manipulacija u samom sistemu PDV-a, a prihodi na jedinstvenom računu bi znatno opali, jer bi u tom slučaju zahtjevi za povrat PDV-a od strane poreskih obveznika sigurno porasli.

* GLAS: Kolika su dugovanja poreskih obveznika po osnovu neplaćenog poreza? Ko su najveći dužnici?

ČAUŠEVIĆ: Od uvođenja poreza na dodatu vrijednost u BiH ukupno je prijavljeno, a nije bilo na vrijeme uplaćeno 152 miliona KM. Od toga je do danas Uprava prinudno naplatila nešto više od 114 miliona KM PDV-a, dok je trenutni dug 38 miliona KM. Ovo se odnosi na one poreske obveznike koji su u svojim PDV prijavama prijavili obavezu za uplatu PDV-a, ali to nisu iz različitih razloga podmirili. Uprava će učiniti sve da i ostatak duga bude naplaćen.

Poreski inspektori u UIO su u toku 2008. godine izvršili približno 6.000 kontrola kod poreskih obveznika, te utvrdili dodatnu obavezu u iznosu od 53 miliona KM. 

* GLAS: Ranije ste izjavljivali da Tužilaštvo BiH ne opstruiše procesuiranje slučajeva neplaćanja poreza i carina, ali da se ovakvi slučajevi veoma sporo rješavaju. Kakva je sada situacija?

ČAUŠEVIĆ: Uprava za indirektno oporezivanje ima veoma dobru saradnju sa Tužilaštvom BiH. Od početka rada Uprave za indirektno oporezivanje Sektor za provođenje i poštivanje poreskih i carinskih zakonskih propisa UIO proslijedio je Tužilaštvu BiH 473 izvještaja o postojanju sumnje da je počinjeno krivično djelo. Prema proslijeđenim izvještajima, sumnja se da je visina štete počinjena po budžet u iznosu od 54 miliona KM. Veliki broj predmeta je već procesuiran, ostali su u toku i Uprava uvijek stoji na raspolaganju Tužilaštvu BiH.

* GLAS: Ovogodišnji budžet UIO uvećan je za 17 miliona maraka, a Uprava je tražila povećanje od 23 miliona maraka. Da li će planirani budžet biti dovoljan za kapitalne projekte u ovoj godini?

ČAUŠEVIĆ: Odobreni budžet Uprave za indirektno oporezivanje u 2009. godini iznosi 98.733.000 KM. Tačno je da smo zatražili 16,7 miliona KM više od onoga što nam je odobreno. Tražili smo nešto više sredstava na poziciji za plate i naknade zaposlenih kako bismo u ovoj 2009. godini mogli zaposliti jedan broj mladih obrazovanih ljudi sa tek završenim fakultetom. Napominjem da je broj inspektora u Upravi planiran uz činjenicu da ćemo u sistemu imati oko 20 hiljada poreskih obveznika. Mi trenutno u Upravi imamo 46 hiljada, a još uvijek isti broj inspektora.

Takođe, smanjeni su naši zahtjevi kada su u pitanju kapitalni izdaci. Planirali smo da kupimo zemljište u našim regionalnim centrima Banja Luka, Sarajevo i Tuzla, a u Mostaru smo već kupili, kako bismo stekli uslove da putem Evropske komisije uđemo u projekat izgradnje vlastitih zgrada gdje bi bila smještena UIO. Službenici Uprave u Banjoj Luci imaju dobre uslove za rad, ali u ostalim regionalnim centrima uslovi su mnogo lošiji, a naročito u Mostaru i Tuzli. 

* GLAS: Da li će u ovoj godini biti završena izgradnja graničnih prelaza prema Nikšiću i Herceg Novom?

ČAUŠEVIĆ: Od Evropske komisije dobili smo obavještenje da su se stvorili uslovi za nastavak projekta izgradnje savremenih graničnih prelaza u BiH. U ovom trenutku Uprava preduzima sve radnje za uvođenje izvođača radova na teren. Čim se stvore vremenski uslovi, izvođači radova će prvo ući na granični prelaz Klobuk, što očekujemo do kraja februara, a potom i na granični prelaz Zupci. Ova dva prelaza radiće se paralelno, a završetak radova se očekuje do kraja ove godine. Još jednom zahvaljujemo Evropskoj uniji na sredstvima za izgradnju ova dva prelaza u iznosu od 3,6 miliona evra, koliko će koštati izgradnja. 

* GLAS: Koliko je novca od indirektnih poreza prikupljeno lani?

ČAUŠEVIĆ: Uprava za indirektno oporezivanje je 20. decembra prošle godine ispunila plan za prikupljanje prihoda u 2008. godini, kada je na jedinstvenom računu bilo četiri milijarde i 830 miliona KM neto prihoda od PDV-a, carine, akcize i putarine. Do kraja 2008. godine prikupljeno je 98 miliona maraka više u odnosu na plan za tu godinu.

* GLAS: Da li se smanjuje iznos prikupljenih poreza?

ČAUŠEVIĆ: U januaru ove godine prvi je put od uspostavljanja UIO zabilježen pad prihoda na jedinstvenom računu. Prikupljena su 403 miliona KM, što je za šest miliona KM manje u odnosu na januar 2008. godine. To je posljedica manje količine uvezene robe zbog globalne ekonomske krize, koja je uticala na smanjenje krajnje potrošnje i u našoj zemlji. Drugi razlog smanjenja prihoda na jedinstvenom računu je ukidanje carina na uvoz proizvoda iz Evropske unije zbog primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje BiH sa EU. Za 90 odsto proizvoda koji se uvoze iz EU, a imaju porijeklo iz neke od zemalja Evropske unije, carine su u potpunosti ukinute od početka 2009. godine.

Kako bi se nadoknadio gubitak prihoda po osnovu ukidanja carina na proizvode iz EU, potrebno je što hitnije usvojiti novi zakon o akcizama, koji predviđa povećanje akcize na duvanske prerađevine. Primjena novog zakona o akcizama donijela bi na jedinstveni račun oko 170 miliona KM na godišnjem nivou, pa se ne bi ugrozilo izvršenje planiranih budžeta za ovu godinu.

* GLAS: Da li je UIO spremna za uvođenje više stopa PDV-a? Šta mislite o inicijativama za uvođenje nulte stopa PDV-a na određene artikle?

ČAUŠEVIĆ: Ukoliko se u BiH želi uvesti diferencirana stopa PDV-a, Upravi za indirektno oporezivanje potrebno je nekoliko mjeseci da se kvalitetno pripremi. Pripreme podrazumijevaju prilagođavanje informacionog sistema u UIO, obuku kadrova i poreskih obveznika, kao i zapošljavanje dodatnog broja inspektora u UIO.

Mi smo protiv uvođenja nulte stope PDV-a na širok spektar proizvoda, jer je to u suprotnosti sa direktivama Evropske unije. Trenutno u Zakonu o PDV-u u BiH postoji nulta stopa samo na izvoz dobara, što je u skladu sa direktivama EU. Uvođenjem nulte stope PDV-a na veliki broj artikala otvorila bi se i velika mogućnost manipulacija u samom sistemu PDV-a, a prihodi na jedinstvenom računu bi znatno opali, jer bi u tom slučaju zahtjevi za povrat PDV-a od strane poreskih obveznika sigurno porasli.

Direktive EU predviđaju da mogu postojati dvije stope PDV-a. U tom slučaju niža stopa ne može biti ispod pet odsto. Nižom stopom obično su oporezovani osnovni prehrambeni proizvodi, lijekovi i štampa.

UIO je još u maju 2007. godine, na zahtjev predsjedavajućeg Savjeta ministara Nikole Špirića, dostavila Savjetu ministara BiH analizu dešavanja ako stope za neke proizvode budu smanjene. Analiza je pokazala da će uvođenje diferencirane, niže stope na osnovne životne namirnice značiti i smanjenje prihoda budžetima na svim nivoima u iznosu od 170 miliona maraka godišnje. Usvajanje inicijative za uvođenje nulte stope PDV-a na veliki broj proizvoda značilo bi još manje prihode, a to bi moglo ugroziti izvršenje svih budžeta u ovoj godini.

* GLAS: Koliki je ukupni dug FBiH prema RS po osnovu nepravilnosti prilikom raspodjele prihoda od poreza sa jedinstvenog računa?

ČAUŠEVIĆ: Od početka rada Uprave za indirektno oporezivanje nikad nisu postojale nepravilnosti prilikom raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa.

Uprava za indirektno oporezivanje je raspodjelu prihoda od indirektnih poreza provodila u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu sa Odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda. Ispoštovali smo u potpunosti sve zakonske i podzakonske akte koje su usvojili Parlament BiH i Upravni odbor UIO. Da je raspodjela prihoda uvijek vršena u skladu sa zakonskim propisima, potvrdile su i državna i nezavisna revizija.

Zbog zakonskog rješenja uvijek će biti određenog poravnanja u raspodjeli prihoda i Uprava će kao i do sada uvijek provesti odluke Upravnog odbora o poravnanju. Podsjetiću da je poravnanje izvršeno za 2005, 2006. i 2007. godinu. Nakon što Upravni odbor donese odluku o poravnanju raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa za 2008. godinu, i tu ćemo odluku provesti.

Fiskalne kase

* GLAS: Da li je uvođenje fiskalnih kasa u RS smanjilo prostor za malverzacije?

ČAUŠEVIĆ: U Upravi smatramo da je uvođenje fiskalnih kasa logičan korak za dalje povećanje discipline poreskih obveznika nakon primjene Zakona o PDV-u. Mišljenja smo da još uvijek postoji veliki broj obveznika koji ne evidentiraju sav ostvaren promet i tako izbjegavaju da pređu prag u iznosu od 50.000 maraka oporezivog godišnjeg prometa, što predstavlja zakonsku obavezu za registraciju u sistem PDV-a. Sigurno je da će uvođenje fiskalnih kasa u Republici Srpskoj smanjiti prostor za malverzacije, ali smatram da bi najbolje rezultate dalo uvođenje fiskalnih kasa na cijeloj teritoriji BiH, dakle u oba entiteta i u distriktu Brčko, a na taj bi način i svi poreski obveznici bili u ravnopravnom položaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.