Karanfil baci, pokloni mi ljubav

Većina dama ovaj praznik dočekuje sa dozom nestrpljenja i prikrivenog uzbuđenja u iščekivanju poklona i znakova pažnje kojima se na ovaj dan tradicionalno daruju žene.

Glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Ljiljana Čekić istakla je da proslava 8. marta predstavlja lijep običaj, te da je šteta što ovakvi praznici nisu češći tokom godine.

Ovom prazniku posljednjih godina, kaže ona, pridaje se manje pažnje nego ranije i smatra se da su za to isključivo krive žene.

- I kada dođe taj jedan dan kada bi trebalo da im se posveti više pažnje i ljubavi, što ne znači samo kupovina poklona, žene same tvrde da im to nije potrebno - rekla je Čekićeva i dodala da je ovakav stav generalni problem žena u RS.

Ako postoji taj dan kada, ističe Čekićeva, muškarci imaju "obavezu" da budu pažljivi prema nježnijem polu i kada se većina njih zaista trudi da to postigne na razne načine, žene kažu da im pažnja na taj dan nije potrebna.

- Najljepši poklon koji se može poželjeti svim ženama svijeta je da nas na taj dan muški dio populacije bolje razumije, a čim nas bolje razumiju, onda nas više i vole - zaključila je Čekićeva.

Proslava 8. marta i u Republici Srpskoj, kao i u većini zemalja svijeta, odavno je svrstana u "obavezu" koju današnje generacije žena duguju svojim ženama precima.

Savremeni muškarac svoju odu ženama, na "njihov dan" danas daje u obliku neizostavnih vaza i saksija višebojnog cvijeća, pomada, parfema i mnogobrojnih pribora za domaćinstvo, prvenstveno onih koji svoje ustaljeno mjesto imaju u kuhinji.

Pripadnice ženskog pola, naročito one mlađe, svoj praznik proslavljaju na žurkama i organizovanim večerama u noćnim klubovima potpuno banalizujući pozitivne ideje i poruke ove socijalne tekovine, a majke i bake, da bi se odužile za pažnju svojih muškaraca, taj dan provode u kuvanju i spravljanju trpeze kojom će udovoljiti svima.

Uloga žene u javnom životu

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Jasna Brkić kazala je da se obilježavanje 8. marta u proteklih nekoliko godina kod nas promijenilo. Ističe da se ovaj praznik danas koristi da bi se u većoj mjeri naglasila uloga žene u društvu i javnom životu.

- Činjenica je da smo mi još uvijek tradicionalno društvo, što upućuje na obavezu svih nas da stvaramo bolje uslove za veću afirmaciju žena i da im pružamo veću šansu u društvu. Žene su dokazale da su jednako sposobne, ako ne i sposobnije od muškaraca - rekla je Brkićeva.

Ona je dodala da svim ženama svijeta želi da im je 8. mart svih 365 dana u godini, kao i da imaju napretek pažnje, poklona, cvijeća i iskazane ljubavi, i to ne samo na Međunarodni dan žena.

- Ženi treba pažnja i ljubav tokom cijele godine - zaključila je Brkićeva.

 Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić kazala je da posljednjih godina 8. mart ne predstavlja gotovo ništa u Srpskoj.

Prema njenim riječima, Međunarodni dan žena izgubio je svaki smisao koji bi trebalo da predstavlja u društvu i životu jedne žene.

- Ovaj dan je samo šansa više, u odnosu na ostale dane u godini, da žene izađu u nekom društvu, da se malo zabave i eventualno dobiju neki cvjetić - rekla je Majkićeva.

Iako je urađeno mnogo na uključivanju žena u politički i javni život, dodaje, žene se moraju izboriti za svoju emancipaciju u društvu, jer kažu da bez 30 odsto žena u vlasti i svim njenim nivoima nemamo demokratsko društvo.

Najvažnija pažnja

Praznik žena, posmatrajući iz ugla istorije, simbolizuje priču o "običnim ženama koje su stvarale istoriju, postale njen dio i zauvijek ostale tu".

Međunarodni dan žena postao je praznik - sinonim za poklanjanje stotina karanfila i drugih sitnica. To bi prividno trebalo da ispravi sve nepravde učinjene ženskom rodu i nadoknadi nedostatak poštovanja i jednakih prilika tokom čitave godine.

Dan žena, za veliku većinu muške populacije, predstavlja horor scenu koja ih bespoštedno uvlači u šopingholiju u potrazi za idealnim poklonom. Iako generalno, loše biraju poklone, postoje, na svu sreću, i muškarci koji su naučili da dobar poklon treba da ispuni nekoliko uslova: da ne bude preskup, da ne bude jeftin, da ukaže na nježna osjećanja, da bude poseban, ali ne i ekscentričan.

Uveli karanfili i loše upakovani pokloni iz prodavnica u kojima sve artikle možete kupiti za nekoliko maraka, ni u kom slučaju ne treba pokloniti ljepšoj polovini. Loš izbor su i keramičke figure koje se ne "uklapaju" u boje kuće ili stana, donji veš neodgovarajućeg broja, digitalna vaga za merenje kilaže, mašina za mljevenje mesa, bombonjera kojoj je istekao rok trajanja. Dame bi puno više voljele da na poklon dobiju neko putovanje, parfem ili prsten, jer to sebi najčešće ne mogu da priušte, a kao uvijek dobrodošao poklon navode i dobru knjigu ili cvijeće.

Proslava 8. marta u Srpskoj

Međunarodni dan žena u RS, kao i u ostatku svijeta, obilježava se javnim manifestacijama i dijeljenjem poklona pripadnicama ljepšeg pola, a kulturolozi i sociolozi se slažu u ocjeni da je taj praznik u Srpskoj, ali i ostalim zemljama u regionu dobio svečarsko obilježje, pri čemu se često zaboravlja na njegovu istorijsku konotaciju.

Danas se u mnogim zemljama, pa i kod nas, 8. mart obilježava tako što se ženama daju pokloni ili organizuju razne svečanosti.

Sociolog Miodrag Živanović kaže da je 8. mart postao dan koji je više potreban muškarcima nego ženama, kao svojevrstan praznik džentlmenstva, čime se na neki način skreće pažnja sa ideje o ravnopravnosti polova.

- Istorijska vertikala tog događaja se izgubila, a morala bi da postoji kao sjećanje na borbu za ravnopravnost polova. Današnje žene su jake, sposobne, inteligentne i uspješne, zbog čega svaki dan treba da proslavljaju kao svoj dan žena, jer su to kroz istoriju i zaslužile - naglasio je Živanović.

Sociolog Biljana Milošević rekla je da se Osmi mart među ženama sve više proslavlja na komercijalizovan način.

- Ovaj praznik i kod većine bračnih parova kod kojih je institucija braka narušena, služi kao paravan za iskupljenje i prikrivanje svih onih bračnih neslaganja. On bi trebalo da bude praznik koji se poštuje svakog dana, a ne da se komercijalizuje, jer veliki broj muškaraca, ali i žena ne zna ili zaboravlja zbog čega je ovaj dan usvojen kao praznik žena i zbog čega bi trebalo da se praznuje - kazala je Miloševićeva.

Ovaj praznik je, smatra sociolog Biserka Košarac, simboličan dan koji označava snažnu emancipaciju žena.

- Emancipacija žena kroz dvadeseti vijek bila je jako bitna, kao i sada, ali one su često bile zanemarivane. Ipak, ovaj praznik se sada komercijalizovao, jer se pažnja poklanja samo na ovaj dan, što ni u kom slučaju nije ispravno, jer je od praznika ostala samo forma - kazala je Košarac.

Izlazak ili kućna proslava?

Svjesni dostignuća pripadnica nježnijeg pola, vlasnici ugostiteljskih objekata pronašli su način da i na tome zarade. Pa tako na ovaj dan organizuju prijatna druženja i večere posvećene ženama.

- Večere i prijatna intimna atmosfera posebno su interesantni damama koje žele da veče provedu sa svojim dugogodišnjim partnerima. Vino i lagana muzika pomažu da se bar na jedno veče zaborave svakodnevni problemi i poslovne obaveze - kažu u jednom banjolučkom ugostiteljskom objektu.

Mlađi pripadnici jačeg pola obično svoje djevojke vode na neko otmjeno, moderno mjesto i u društvu prijatelja obilježavaju ovaj dan.

Međutim, pored izlazaka u lokale, restorane i kafiće, za 8. mart, oni sa "dubljim džepom", otisnuće se u inostranstvo i tamo dočekati i proslaviti praznik.

Nerijetko se dame, povodom svog praznika, odlučuju i na proslavu 8. marta uz večeru, koju su specijalno pripremile za tu priliku.

Putovanja

U turističkoj agenciji "Sebastijan" iz Banje Luke istakli su da ove godine, između ostalog, u ponudi za proslavu 8. marta imaju putovanje na relaciji Beč - Prag - Bratislava, a cijena je 349 maraka.

Dodali su da je u ponudi i "domaća" destinacija Trebinje - Dubrovnik koja košta 240 maraka.

Sanja Vidović iz agencije "Cepter pasport" kazala je da u ponudi imaju putovanja u Opatiju, Šibenik, Beč ili Budimpeštu.

- Više od 100 žena će posredstvom naše agencije 8. mart proslaviti u Budimpešti. Pored toga, prisutno je veliko interesovanje za odlazak u Mađarsku - rekla je Vidovićeva.

Odlazak u Šibenik, kažu u "Cepteru", košta 189 maraka, a u cijenu je uračunat prevoz i boravak na bazi dva polupansiona, dok za put u Opatiju zainteresovani treba da izdvoje 269 maraka, a u cijenu je uračunato i noćenje u hotelu sa pet zvjezdica.

- Osmi mart u Beču košta 319 maraka, a u Budimpešti 229 maraka, dok putovanje u Toskanu i Prag košta 420 maraka - kazala je Vidovićeva.

Istorijat 8. marta

Istoričari kao prekretnicu za žensku populaciju navode industrijsku revoluciju do koje je jasno postojala definisana i razgraničena uloga muškaraca i žena u društvu. Žene su bile domaćice, a muškarci hranioci porodice.

Svi pokušaji da se tradicionalna uloga supruge i majke modifikuje do toga doba bili su odbačeni i žestoko osuđivani.
Ovakvo stanje vjerovatno bi se nastavilo da nije došlo do nagle potrebe za radnom snagom, izazvanom tehničko-tehnološkim progresom, koju nije mogla da zadovolji muška populacija i da troškovi života nisu toliko porasli da ih više samo jedna osoba nije mogla snositi.

Tako su žene, tim toliko hvaljenim tržišnim mehanizmom u ekonomiji, postale sasvim ravnopravne kad je u pitanju jedna stvar: prava na težak, bespoštedan rad koji nije bio podjednako plaćen, niti podjednako priznat. Bio je izrabljujući.
Kada se takvo stanje više nije moglo izdržati, sasvim obične žene, one koje su radile u raznoraznim fabričkim postrojenjima, ustale su protiv nepravdi koje su im bile nametane tokom istorije.

Žene su laganim, ali sigurnim korakom krenule ka ostvarenju prava o kakvim su njihove bake rijetko imale priliku i da sanjaju. Zahvaljujući njihovim zalaganjima, borba žena za pravdu, jednakost, mir i razvoj prerasla je u široko rasprostranjen svjetski pokret.

Osmi mart predstavlja upravo pomen na tu njihovu borbu i jedinstvo koje je današnjim ženama donijelo sve one slobode koje uživaju, a u amanet predalo da nastavljaju sa borbom za konačnu i istinsku ravnopravnost polova.

Sociolozi kažu da samo dobra volja, želja, upornost i aktivizam samih žena može uticati na njihov još bolji status u zajednici, a time i u društvu.

Klara Cetkin

Druga internacionala organizacija socijalista i radničkih partija je 1910. organizovala prvu međunarodnu žensku konferenciju u Kopenhagenu. Tada je proglašen Međunarodni dan žena, koji je predložila ugledna njemačka socijalistkinja Klara Cetkin. Ipak, datum ovog praznika nije bio objavljen. Sljedeće, 1911. godine, ovaj dan je obilježilo više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

U to vrijeme u industrijskim zemljama zaredali su zahtjevi protiv diskriminacije pri zapošljavanju i zahtjevi za pravo glasa ženama. Dan žena prvi je put bio proslavljen 19. marta 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj s više od milion žena koje su učestvovale u manifestaciji. Godine 1977. Ujedinjene nacije proglasile su 8. mart Međunarodnim danom za prava žena i za mir i od tada ima simboličko značenje.

Kampanja "100 godina za ravnopravnost"

Povodom obilježavanja 100 godina od ustanovljavanja Međunarodnog dana žena i podizanja svijesti javnosti o značaju ovog dana za ravnopravnost polova i ženska ljudska prava, Gender centar Vlade RS sprovodiće kampanju "100 godina za ravnopravnost" u Republici Srpskoj.

Aktivnosti tokom obilježavanja 8. marta sprovode se na nivou RS na nivou institucija Vlade RS, lokalnih organa vlasti, nevladinih organizacija i medija.

Položaj žena u svijetu

Iz Gender centra kažu da tradicionalne i stereotipne uloge koje se ženama i dalje nameću, otežavaju njihov napredak u društvu. Ove godine, na nivou Ujedinjenih nacija, Međunarodni dan žena obilježava se pod sloganom "Jednaka prava, jednake mogućnosti - napredak za sve".

- Mir, društveni napredak i puno uživanje ljudskih prava i osnovnih sloboda zahtijevaju aktivno učešće, ravnopravnost i razvoj žena. Zbog svog istorijskog, ali i aktuelnog značaja, ovaj dan treba da se obilježava dostojanstveno i s poštovanjem u znak zahvalnosti onim ženama koje su se borile za pravo glasa, pravo na rad i bolje radne uslove, pravo na život, pravdu, mir i dostojanstvo za sve - kažu iz Centra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.