Kako su domaći glumci postali “akteri” rata na istoku: Sin Dragan u raljama medijskog rata

Gotovo čitav svijet svakodnevno, upravo zahvaljujući internetu, iz minuta u minut svakodnevno prati rusko-ukrajinski sukob. Neki su na strani Rusa, drugi brane Ukrajince i psuju Ruse, a ima i onih koji su samo posmatrači jer ne “mirišu” ni jedne ni druge, već samo brinu da se ne zapuca i u njihovom dvorištu.

Na stotine vijesti i informacija dnevno biva plasirano u javnost, a među njima se kriju i one lažne koje se posebno, putem društvenih mreža kao korov šire.

Lažne vijesti o sukobu Rusije i Ukrajine haraju društvenim mrežama jer su lako prenosive. Mnogi nasjedaju na objave “upravo se desilo u Ukrajini” ili pogledajte “lajv snimak”, iste zatim dijele dalje, a zapravo su na tim fotografijama bili čak i inserti iz naših filmova sa ratnom tematikom te prizori iz dana kada je NATO bombardovao SR Jugoslaviju 1999. godine. A predstavljeno je da se desilo danas u Ukrajini, dok je istina daleko. Posebno za medijski nepismene.

Mnoge su tako ganule fotografije koje su se pojavile prije nekoliko dana na portalima pojedinih svjetskih medija. Mislili su da su to fotografije napada na Ukrajinu, ali je zapravo, kako su objavili mediji u Srbiji, riječ o sociološkom eksperimentu srpskog veterana Vladana Milićevića. On je, naime, objavio nepotpisanu fotografiju NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine na sajtovima u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji i pozvao korisnike interneta da osude ono što se dogodilo.

Objava je, kako je priznao, prikupila hiljade “sviđanja” i stotine ljutitih komentara, ali prava bura je uslijedila kada je objelodanio da su, zapravo, objavljene fotografije dokaz agresije Zapada na Srbiju. Nakon toga su sve njegove objave ekspresno blokirane, a fotografije uklonjene.

Bombardovanje Jugoslavije nije jedina slika koja je preko noći postala dio službe za manipulacije i propagande. Tako je zloupotrebljena jedna scena iz domaćeg filma “Lepa sela, lepo gore” u kojoj je glumac Dragan Bjelogrlić. Prema opisu na jednom profilu na “Tviteru” ta scena iz 1995. godine predstavljena je kao djelić iz aktuelnog sukoba Rusije i Ukrajine, dok je Bjela opisan kao ruski vojnik, okupator koji, nakon što su zapalili ukrajinsko selo, pije pivo, a istovremeno “evropska civilizacija nestaje u plamenu”.

Na gotovo identičan način je zloupotrijebljena jedna fotografija našeg glumca Nikole Koje, a najviše puta na mrežama je podijeljena fotografija glumca Nenada Okanovića, kojeg mnogi pamte kao sina Dragana iz serije “Selo gori, a baba se češlja” uz koju je napisano da je on ukrajinski heroj koji je minirao most kako ne bi dozvolio ruskoj vojsci da prođe i tako poginuo.

I pojedini drugi sukobi iz novije istorije su zloupotrijebljeni na sličan način. Tako su se na jednom snimku mogle vidjeti formacije lovaca i bombardera kako nadlijeću urbanu oblast uz zvuk sirena za vazdušnu opasnost, a ispostavilo se da je riječ o preletima tokom pripreme za vojnu paradu iz 2020. godine. Za drugi, označen kao obaranje ruskog lovca iznad Ukrajine, ispostavilo se da je riječ o avionu libijske vlade kojeg su pobunjenici srušili iznad Bengazija 2011. godine.

Tu je i video koji je podijelio “Tviter” nalog na kineskom jeziku uz potpis – “Putin Veliki napao Ukrajinu”, a istina je sasvim drugačija. Prepoznata je eksplozija lučke zgrade u Bejrutu 2020. godine u kojoj je stradalo više od 200 ljudi.

Svaki veliki sukobi, prema riječima komunikologa Borislava Vukojevića, predstavljaju pogodno tlo za manipulacije i širenje dezinformacija.

- Ratovi i sukobi se ne vode samo oružjem, već i informisanjem. U odnosu na neka prošla vremena, danas su ta sredstva dostupna svima tako da svaki pojedinac može da bude masovni medij - kaže Vukojević.

Fotografije objavljene s ciljem manipulacije, pa i neki video-zapisi, veoma brzo postaju dostupni gotovo cijelom svijetu jer se lako dijele kanalima kao što su društvene mreže.

- I upravo zbog te lakoće dolazimo u situaciju da ljudi koji nisu dovoljno medijski pismeni, sve prihvataju kao relevantne informacije. Uvijek ima pokušaja da neko iz svoje perspektive pokuša da nekoga dezinformiše i izmanipuliše, ali danas su sadržaji lako i brzo djeljivi te ljudi olako uzmu zdravo za gotovo ono što vide - istakao je.

Medijski pismene osobe, kaže, mogu da prepoznaju lažnu sliku i shvate to kao šalu što, dodaje, u ovakvim situacijama nije prikladno.

- Takve stvari se, nažalost, ne mogu zaustaviti. Jedino mogu sugerisati da postoje platforme i sistemi koji dozvoljavaju provjeru autentičnosti te da dobro sagledaju fotografije i da ne dijele olako sadržaje na internetu - kazao je Vuković.

“Tviter” često, dodao je, čak i ako ne “pratimo” neke osobe, putem algoritma korisnicima objavljuje sadržaje koji ima dosta “sviđanja” i “podjela”.

- I tako, postajemo meta takvih dezinformacija ni krivi ni dužni. Jedina prava borba jeste da mi ne dijelimo dalje takve objave kako bi se smanjio njihov efekat - zaključio je Vuković za “Glas”.

Sociolog i redovni profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Drago Vuković podvlači da živimo u vremenu sajber zajednice i da iz tog ugla ovo što se dešava na internetu u vezi sa ratom u Ukrajini nije ništa iznenađujuće.

- Te reakcije uglavnom nemaju veze sa suštinom i uzrocima ovog sukoba. Osjetljivost rata, žrtve, stradanja, izbjeglice, sve to proizvodi emotivna reagovanja, ali još više nekakva moralisanja koja su po pravilu osuđujuća. Ne mislim da takva slika rata odražava njegovu stvarnu suštinu i posljedice. To podmetanje slika nije neka novost. U proteklom građanskom ratu u BiH poznati su slučajevi da su srpske žrtve pokazivane kao žrtve i zločini koji su počinili Srbi i takve slike su obišle svijet i izazvale zgrožavanje i osudu srpske strane. Bilo je to i kod drugih u ratu od 1992. - kazao je Vuković.

Rat u Ukrajini, dodaje, proizveo je do sada neviđenu histeriju prema Rusiji.

- Cilj je ta opšta kriminalizacija ruskog društva od politike, kulture do sporta. Niko se ovdje ne bavi uzrocima rata, ulozi Amerike, zločinima počinjenim prema ruskom stanovništvu u Ukrajini. Na tom fonu je i ova virtuelna igra slikama sa veoma lošim porukama iza kojih stoje neki politički mentori i interesi. Društvene mreže danas, nažalost, mahom iskazuju stanje ličnosti, društvenih, nacionalnih grupa, frustracije... Ne treba tome davati veliki značaj, ali ova sajber pojava može poslužiti stručnjacima različitih profila da analiziraju stanje društva i pojedinca u njemu - smatra Vuković.

Uloga medija u svim, a posebno u kriznim situacijama, je vrlo značajna.

- Ne kaže se slučajno da su mediji sedma sila. Ta uloga još je izraženija kroz internetske mreže kao novog medija. Mogao bi se čak prihvatiti i taj pojam onlajn ratovanja. Opet ću se prisjetiti rata u BiH devedesetih, kada je voditelj dnevnika u Sarajevu objavio vijest sljedećeg sadržaja “kako javlja SNN i danas su padale granate po Sarajevu...” To je moć SNN kome građani Sarajeva treba više da vjeruju nego nekom domaćem reporteru. Tako je i danas sa virtuelnim porukama i slikama. Cilj je proizvoditi emocije, gnjev, osude.. To svrstavanje za i protiv, ne samo u ovakvim teškim situacijama, je glavni rezultat djelovanja društvenih mreža. Cilj je manipulacijom, prije svega medijskom, stvarne uzroke sukoba staviti u drugi plan, a krivce osuditi bez suštinske analize rata. Čini mi se da su ovdje medijska oružja isturena ispred onih klasičnih što može proizvesti svrstavanje svih protiv Rusije ili možda je to indikator perfidne igre Amerike u njenoj inače veoma ogoljeloj ulozi u razaranju mnogih država. Rusija je očigledno preveliki zalogaj u takvim namjerama - zaključio je za “Glas”.

Rastanak oca i kćerke

Na jednom dirljivom snimku koji je dijeljen po svim društvenim mrežama, u medijima i platformama vidjelo se emotivno opraštanje muške osobe sa djetetom. Kao i u mnogim prethodnim slučajeva, mnogi korisnici mreža su u opisu napisali “ukrajinski otac se oprašta od kćerke prije nego što ode da brani svoju zemlju od ruske invazije”. Da bi izazvali još jaču reakciju i emociju kod drugih, video je dobio i muziku i titlove, a na kraju se došlo do toga da to nije bila ukrajinska porodica, već ruska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.