Kako narko karteli vrbuju moreplovce sa Balkana
Noćni klub u brazilskom Santosu praktično je bio centar u kom su narko karteli vrbovali desetine moreplovaca iz Crne Gore i regiona.
Neki su pristajali iz želje za brzom zaradom, a neki jer im je govoreno da im je to jedina opcija ukoliko misle da sačuvaju život.
Istraživanje pokazuje da su se rijetki oduprli tom pozivu, a da je dio onih drugih često završavao pod zemljom ili iza rešetaka.
Neki su, međutim, na taj način zaradili poslovne imperije koje su sinonim za uspješnost u mnogim gradovima bivše Jugoslavije...
Nakon devedesetih i serije ubistava koja se pripisuju čistki tadašnje Uprave za državnu bezbjednost (UDBA), veliki broj mlađih momaka iz tih ekipa je, da bi preživio, otišao na južnu hemisferu.
Poput Dobroslava Gavrića koji je prvo otišao s lažnim pasošem u Hrvatsku, pa u Italiju, a onda na Kubu i u Ekvador, da bi 2007. stigao u Južnoafričku Republiku, na desetine momaka otišlo je u Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Ekvador, Peru, Panamu.
Nestajali su u masama, objašnjava jedan od sagovornika Vijesti.
„U to vrijeme za novac se kupovao novi identitet i život, što je omogućilo da se na jugu nađe kompletna jugoslovenska mreža i logistika. Poslije njih samo su nastavili da dolaze, uglavnom begunci“, kazao je moreoplovac s početka priče.
Balkanci zaduženi za prljave poslove
Tragom te informacije Vijesti su razgovarale s pripadnikom strane bezbjednosne službe, koji je Vijestima ispričao ko su crnogorski, ali i državljani Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije koji su decenijama bili ili su i dalje na južnoj hemisferi zaduženi za prljave poslove.
Neki od njih godinama su u zatvorima širom Latinske Amerike, drugi su uhapšeni u akcijama međunarodnih istražitelja i prijete im dugogodišnje robije, pojedinci su likvidirani u međusobnim obračunima, ali širom juga i dalje postoje „sigurne luke“ za EX YU mafiju...
- Bilo je svega i prije 2005-2006. godine, ali tada počinju prave 'unosne' priče. Crnogorski državljanin (ime poznato novinaru), drug ubijenog šefa škaljarskog klana Jovana Vukotića, prije nešto više od deceniju i po došao je i ostao na jugu, tačnije u Brazilu. Skrasilo se u Santosu. U početku je zbog poroka imao problema s lokalnom policijom, ali se vrlo brzo udružio s tamošnjom mafijom i od tada je baza mnogima koji su dolazili s područja bivše Jugoslavije. Neki su odlazili, a drugi ostajali i radili prljave poslove za kriminalce s područja bivše Jugoslavije. Crnogorac je ostajao, određivao rute, sklapao prljave poslove, iznajmljivao ili kupovao kuće i brodove koji su služili za prevoz droge iz Kolumbije, Bolivije i Perua, rekao je sagovornik Vijesti.
Objašnjava i kako je onima koji su bježali od zakona ili pak trčali za lakom zaradom put utabana još krajem prošlog vijeka i početkom ovog.
Istraživanje pokazuje da su se rijetki oduprli tom pozivu, a da je dio onih drugih često završavao pod zemljom ili iza rešetaka.
Neki su, međutim, na taj način zaradili poslovne imperije koje su sinonim za uspješnost u mnogim gradovima bivše Jugoslavije...
Izvor lista tvrdi da je većina njih pod lupom međunarodnih istražitelja i da je, kako je rekao, pitanje vremena kada će biti uhapšeni.
- Ovdje se sve kupuje, pa i život... Ovaj klub je prilično udaljen i treba izaći iz njega i doći do broda. A ja vas u svakom slučaju uvijek mogu bezbjedno vratiti do samog gejta, rekao je šef međunarodnog narko kartela crnogorskom mornaru koji je jedne davne ljetne noći izašao u provod, u noćni klub u Santosu.
Prethodno, naoružan je tražio od njega da im omogući da se kokain pakuje na kontejneraša kojim je doplovio u Brazil, jasno mu stavljajući do znanja da je, još dok su on i njegov kolega silazili sa broda, znao gdje da ih čeka.
- U to vrijeme za novac se kupovao novi identitet i život, što je omogućilo da se na jugu nađe kompletna jugoslovenska mreža i logistika. Poslije njih samo su nastavili da dolaze, uglavnom begunci, kazao je moreoplovac s početka priče.
Balkanci zaduženi za prljave poslove
Tragom te informacije Vijesti su razgovarale s pripadnikom strane bezbjednosne službe, koji je Vijestima ispričao ko su crnogorski, ali i državljani Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije koji su decenijama bili ili su i dalje na južnoj hemisferi zaduženi za prljave poslove.
Neki od njih godinama su u zatvorima širom Latinske Amerike, drugi su uhapšeni u akcijama međunarodnih istražitelja i prijete im dugogodišnje robije, pojedinci su likvidirani u međusobnim obračunima, ali širom juga i dalje postoje „sigurne luke“ za EX YU mafiju...
- Bilo je svega i prije 2005-2006. godine, ali tada počinju prave 'unosne' priče. Crnogorski državljanin (ime poznato novinaru), drug ubijenog šefa škaljarskog klana Jovana Vukotića, prije nešto više od deceniju i po došao je i ostao na jugu, tačnije u Brazilu. Skrasilo se u Santosu. U početku je zbog poroka imao problema s lokalnom policijom, ali se vrlo brzo udružio s tamošnjom mafijom i od tada je baza mnogima koji su dolazili s područja bivše Jugoslavije. Neki su odlazili, a drugi ostajali i radili prljave poslove za kriminalce s područja bivše Jugoslavije. Crnogorac je ostajao, određivao rute, sklapao prljave poslove, iznajmljivao ili kupovao kuće i brodove koji su služili za prevoz droge iz Kolumbije, Bolivije i Perua, rekao je sagovornik Vijesti.
Objašnjava i kako je onima koji su bježali od zakona ili pak trčali za lakom zaradom put utabana još krajem prošlog vijeka i početkom ovog.
- Jug je postao baza stare garde jugoslovenske mafije. Osim ovog šezdesetogodišnjeg crnogorskog državljanina hapšenog zbog šverca velikih količina kokaina, važna karika u sklapanju kriminalnih poslova, naročito onih sa švercom kokaina, još kasnih ’90-ih bio je Zoran Jakšić, vođa klana Amerika. Prvi put je uhapšen 1998. godine u Peruu, a u zatvoru je ojačao kontakte i po izlasku nastavio posao. Već osam godina je u zatvoru u Peruu, ali rešetke nisu zaustavile njegov posao. To je pokazano i nakon hakovanja više zaštićenih aplikacija, koje su nam omogućile uvid u gotovo kompletnu mrežu takozvanog Balkanskog kartela. Istim stazama kojima je stara garda dolazila na jug stizali su i mnogi momci s područja bivše Jugoslavije, podsjetiću na Gorana Nešića i njegovog sina Aleksandra, ili na dva momka iz Sarajeva — Davida Cufaja rođenog u Beogradu i Smaila Šikaja, saradnike Edina Gačanina Tita. Ili na nedavno ubijenog Darka Gejslera Nedeljkovića, koji je, kako se sumnja, za crnogorsku i bosansku mafiju počinio više ubistava. Likvidiran je u Sao Paulu pred ženom i djetetom. Imao je lažni identitet na ime Dejan Kovač. Prije ubistva, dok ga je Crna Gora potraživala, s potpuno novim identitetom, ali starim navikama, ušao je u lučki biznis s kamionima — unos robe, uvoz kontejnera u luku... Povukao se kada je postalo opasno, ali ne na vrijeme, rekao je sagovornik Vijesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
