Kako izgledaju evropski gradovi nakon podizanja mjera bezbjednosti

Pored većeg prisustva čuvara zakona, ono što je primjetno u Beču jeste da vojska sa dugim cijevima 24 sata čuva dio austrijske prestonice u kojem uglavnom žive Jevreji.

Promjene u odnosu na uobičajeno stanje, koje je bilo do prije mjesec, vidljive su i u pojedinim javnim ustanovama u kojima se svakodnevno nadzire ulazak i izlazak posjetilaca. Kontrole su pooštrene i na većini evropskih aerodroma, a prisutni su i policajci na granicama uprkos pravilima u Šengen zoni.

Sve te mjere za kojima su posegnule pojedine evropske države, tvrde naši sagovornici, do sada nisu narušile svakodnevicu građana, ali su doprinijele tome da se osjećaju bezbjednije.

 “Narandžasti kod”

Austrija je podigla nivo upozorenja na opasnost od terorizma, odnosno uvela takozvani “narandžasti kod”, što je drugi mogući najviši stepen bezbjednosti. Šef Predstavništva RS u Austriji Mladen Filipović rekao je da je od trenutka podizanja stepena bezbjednosti u Austriji na ulicama Beča primijetio više pripadnika specijalne policije.

- Na aerodromima su prisutne redovnije, ali i strože kontrole. Takođe, i tamo je prisutan veći broj policajaca. Čak u jednom dijelu Beča, gdje žive uglavnom Jevreji, prisutna je specijalna jedinica vojske koja patrolira sa dugim cijevima danonoćno - kazao je “Glasu” Filipović.

Naglasio je da se trenutni nivo bezbjednosti u glavnom gradu Austrije može uporediti sa stanjem kada se prije tri godine u tom gradu desio teroristički napad.

Na pitanje da li je obavljanje nekih poslova poprimilo drugačiji oblik u odnosu na redovno stanje, Filipović je dodao da nije primijetio ništa drugačije.

Naime, podizanje bezbjednosti na “narandžasti kod” u Austriji posljednji put se desilo nakon terorističkog napada u centru Beča 2. novembra 2020. U tom terorističkom napadu četiri osobe su stradale, a čak više od 20 njih je ranjeno.

Život u Francuskoj

Za uvođenjem dodatnih mjera bezbjednosti zbog straha od terorizma nakon sukoba na Bliskom istoku posegnula je i Francuska. U toj zemlji je od sredine oktobra na snazi najviši nivo upozorenja za nacionalnu bezbjednost, što uključuje povećanje vidljivosti policije i vojske, kao i usmjeravanje više resursa na identifikovanje i suprotstavljanje potencijalnim prijetnjama.

Odluka je donesena nakon terorističkog napada koji se dogodio u srednjoj školi u Arasu 13. oktobra, nakon čega je premijerka Elizabet Born objavila da je viši nivo upozorenja za nacionalnu bezbjednost proglašen na cijeloj teritoriji zemlje. Taj čin je u Francuskoj proglašen “islamskim terorizmom”, a predsjednik Emanuel Makron je naredio mobilizaciju 7.000 vojnika kako bi bile pojačane bezbjednosne patrole u cijeloj zemlji.

Ambasadorka BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić kaže za “Glas” da vlasti u toj zemlji posvećuju veliku pažnju bezbjednosti i reaguju na potencijalne prijetnje u saradnji sa drugim zemljama i agencijama.

- Na ulicama je primjetan veći broj policajaca i članova bezbjednosnih struktura koji osiguravaju ulaske u javne objekte. U školama je, na primjer, prisutna veća kontrola prilikom ulaska i izlaska djece iz objekata. I to je što se tiče vidljivih mjera, ne može se reći da je to uticalo ili poremetilo svakodnevno funkcionisanje ljudi. Tržni centri i dalje rade, nema zabrana javnih događaja, sve funkcioniše kao i inače, samo pod većom kontrolom - navela je Kondić Panić.

Prema njenim riječima, ni česte dojave o postavljenim bombama od septembra pa naovamo nisu pretjerano uzburkale francusko građanstvo.

- Imam osjećaj kao da su u Francuskoj navikli na takva dešavanja pa se pretjerano i ne uzbuđuju oko toga. Sigurno da ljudima na licu mjesta, kada se dojava desi, ne bude prijatno. Policija na neko vrijeme isprazni i zatvori objekte dok ne izvrši provjere i sve moguće kontrole i nakon toga život teče dalje - kazala je Kondić Panić.

Zbog sukoba Izraela i Hamasa u Francuskoj islamska nacija nastoji da organizuje proteste podrške palestinskom narodu, a koji su i u najvećoj zemlji Evropske unije zvanično zabranjeni.

- Iako su skupovi podrške Palestini zabranjeni, gotovo svakodnevno ima spontanih okupljanja, pristalice nađu mjesto gdje će se okupiti, ali policija sve to iskontroliše. Građani koji ne žele biti dio toga zaobilaze takve skupove, oni koji žele da iskažu podršku dođu bez obzira na rizik da događaj eskalira u nešto što ne bi željeli - navela je Kondić Panić i dodala da je ambasada BiH smještena u poznatom jevrejskom kvartu u Parizu te da nije primijetila nikakve posebne bezbjednosne mjere.  

Zabranjeni protesti

Takođe, i Njemačka je pooštrila mjere i to protiv propalestinskih grupa od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i zabranile propalestinske proteste radi održavanja javnog reda i sprečavanja antisemitizma. Njemačka se obavezala na veliku podršku Izraelu, a tamošnji kancelar Olaf Šolc obećao je da će zabraniti sve aktivnosti koje za cilj imaju podršku Hamasu.

Zbog takvog poteza muslimanske zemlje osudile su Njemačku na forumu UN o ljudskim pravima, jer je utišala propalestinske glasove i ne čini dovoljno u suočavanju sa islamofobijom.

Stanje u BiH

Mjere bezbjednosti u BiH podignute su na viši nivo zbog straha od eventualnog prelivanja krize sa Bliskog istoka.

- Pratimo događaje, kako u regionu, tako i u svijetu i očekujemo da nas nijedan događaj neće iznenaditi - poručili su ranije iz Ministarstva bezbjednosti. Međutim, iako su nadležni poručili da su podignute mjere bezbjednosti, građani bar do sada nisu primijetili nikakve promjene, osim što je primjetno više pripadnika policije u blizini zajedničkih institucija na nivou BiH.

Pristalice Palestinaca rekle su da se osjećaju blokiranim i da ne mogu da izraze podršku ni zabrinutost za ljude u Gazi, a da ne rizikuju hapšenje, gubitak posla ili migrantskog statusa.

Šolc je prije dva dana rekao da država koja je počinila holokaust ne može da toleriše antisemitizam.

A da Nijemci osjećaju određeni dug prema jevrejskom narodu, vidljivo je na ulicama Berlina, bar ako je suditi po istaknutim plavo-bijelim zastavama Izraela svuda u tom gradu, što za “Glas” potvrđuje Banjalučanka sa stalnom adresom u Berlinu Dajana Gvozdenović.

- Od početka sukoba na Bliskom istoku svuda po gradu su istaknute izraelske zastave, po zgradama javnih institucija, policijskim stanicama, a i na jednoj od najvećih atrakcija - Brandenburška kapija osvijetljena je bojama izraelske zastave, što je znak da državne ustanove podržavaju Izrael. Takođe, na ulicama je mnogo policije i zabranjeni su skupovi podrške Gazi i Palestincima. Međutim, i uprkos tim zabranama, svakodnevno se dešavaju ilegalne demonstracije koje ubrzo budu prekinute od strane policije - priča Gvozdenovićeva.

Ona je istakla da se život u Berlinu odvija normalno, a da svakodnevicu tu i tamo narušavaju spontane demonstracije dijaspore sa Bliskog istoka koja je izrevoltirana napadima Izraela na Gazu.

- U Berlinu živi veliki broj Arapa pa je samim tim i znatan broj građana na strani Palestine. Proteklog vikenda je bio najavljen protest na Aleksandar trgu i gotovo svaki dan se oni okupe, ali nije masovno kao u oktobru na Postdamer trgu. Zadesila sam se tada tu i mogu reći da je bio haos, bilo je 30-40 policijskih vozila oko samog tog centra i blokirane su bile pojedine ulice i prilaz tom dijelu. Sem tih demonstracija, koje su zabranjene, nisam upratila da postoje drugi problemi koji ugrožavaju svakodnevni život stanovništva - navela je Gvozdenovićeva.

Redovno stanje

Slovenija je podigla procjenu ugroženosti od terorizma na srednji nivo, što je treći od pet nivoa opasnosti. Međutim, naši sagovornici navode da nisu primijetili nikakve promjene na ulicama glavnog grada Slovenije.

- Nismo primijetili nikakve promjene u odnosu na ono redovno i uobičajeno stanje. Jedino što se desilo novo jesu kontrole na granicama koje će biti na snazi dva mjeseca, ali i pojačani nadzor u blizini prelaza. Gužve su bile na prelazima prethodnih dana, ali s obzirom na to da su i praznici iza nas, te kolone auta su sve kraće - rekao je “Glasu” ambasador BiH u Sloveniji Dario Novalić.

Naglasio je da na ulicama Slovenije nije primijetio veći broj pripadnika policije, ali i da nisu na snazi zabrane koje se odnose na okupljanja i neke druge skupove.

- Sve je isto. Ništa novo i nadamo se da će tako i ostati - zaključio je Novalić.

Profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Dragomir Keserović još ranije je za “Glas Srpske” rekao da će potencijalna opasnost od nekih terorističkih akcija većeg i manjeg obima u pojedinim zapadnoevropskim zemljama biti sve veća kako se rat između Izraela i Hamasa bude razbuktavao i eventualno širio na okolne države.

- Postoje svi preduslovi da se sve ovo što se dešava na Bliskom istoku indirektno odrazi i na bezbjednost unutar pojedinih evropskih država.

Vjerujem da su nakon ovog mnoge zemlje iz tog regiona Bliskog istoka ugrožene. Pored Hamasa, u tom dijelu svijeta operišu i Hezbolah, Fatah. Naravno, tu su i pripadnici IS-a, ali nikako ne treba zaboraviti da je u nekom proteklom periodu veliki broj izbjeglica došao u Evropu. Među njima je najviše bilo Arapa. Već smo vidjeli njihov stav kada je u pitanju ovaj rat. Oni podržavaju palestinsku stranu - kazao je Keserović.

S druge strane, naglasio je, pojedini evropski političari pružaju bezrezervnu podršku Izraelu u njegovoj borbi protiv terorizma.

- I to će sigurno u jednom trenutku dovesti do reakcije tih ljudi, među kojima sigurno ima i dobar dio militanata i terorista. Kako je terorizam neselektivan, bojim se da će samo stradati nevini civili - smatra Keserović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.