Kako će uspjeh AfD-a uticati na politiku Berlina?
BERLIN - Alternativa za Njemačku (AfD) veliki je pobjednik nedjeljnih izbora u dvije pokrajine na istoku Njemačke - Tiringiji i Saksoniji - na kojima su "populističke" i antisistemske" snage ostvarile do sada nezabilježene rezultate.
Ta partija na izborima u Tiringiji završila na prvom mjestu sa čak 33 odsto glasova, dok je njihov rezultat u susjednoj Saksoniji jednako impresivan - oko 30 odsto glasova i tijesno drugo mjesto iza vladajućih demohrišćana.
Lider AfD-a u Tiringiji Bjorn Heke istakao je da je njegova partija "broj jedan" u toj pokrajini, kao i da će analizirati rezultate i razmotriti dalji pristup pri formiranju koalicija.
Savez Sare Vagenkneht (BSV), ljevičarska partija osnovana početkom godine koja se protivi isporuci oružja Ukrajini i zalaže se za mirovne pregovore, takođe je zabilježila odlične rezultate - 15,8 u Tiringiji i 11,8 odsto u Saksoniji.
Među etabliranim partijama, jedino Hrišćansko-demokratska unija (CDU) može da bude zadovoljna - oni su osvojili 32 odsto glasova u Saksoniji i 23,6 odsto u Tiringiji - dok su partije "semafor" koalicije, koja je na vlasti na saveznom nivou, doživjele debakl.
Uspjeh AfD-a nije iznenađenje
Dugogodišnji dopisnik "Politike" iz Njemačke Miroslav Stojanović za RT Balkan ocjenjuje da uspjeh AfD-a u na regionalnim izborima održanim u nedjelju nije veliko iznenađenje, budući da im se dobar rezultat prognozirao i prije početka glasanja, ali on jeste privukao dosta pažnje u evropskim i svjetskim medijima.
Komentarišući činjenicu da su sve njemačke partije, uključujući i BSV, odbile da razmatraju saradnju sa AfD-om, Stojanović ističe da će to značajno otežati pregovore o formiranju pokrajinskih vlada.
"U AfD-u računaju da je neka vrsta demokratske tradicije da stranka koja osvoji najviše glasova vuče prvi poteze. Međutim, taj sanitarni kordon, koji postoji od ranije, otežava formiranje vladajućih koalicija. Manevarski prostor demohrišćana da formiraju koalicije je dosta sužen, između ostalog i zato što su partije 'semafor' koalicije ostvarile jako loš rezultat", ističe on.
AfD se tokom kampanje fokusirao na pitanja koja rezonuju sa glasačima na istoku zemlje, poput migracija, energetike i rusko-ukrajinskog sukoba. Oni su profitirali na činjenici da više od polovine stanovnika istočnih pokrajina podržava smanjenje vojne pomoći za Ukrajinu, prema rezultatima izlazne ankete televizije ZDF.
Većina se takođe protivi planovima vlade kancelara Olafa Šolca da od 2026. godine razmjesti američke rakete srednjeg dometa u Njemačkoj. To je kombinovano sa jakim antiameričkim stavovima koji potiču iz vremena komunizma.
AfD neće biti na vlasti, ali će imati više uticaja
Stojanović ukazuje da će demohrišćani morati u neku vrstu iznuđenog saveza sa Sarom Vagenkneht - iako su u prošlosti bili oštro protiv saradnje sa partijom Ljevice, koja je svojevrsna preteča BSV-a.
"Međutim, sada nemaju drugih opcija, a slična situacija će vjerovatno biti i u Brandenburgu", dodaje on.
Sara Vagenkneht je nakon objave rezultata rekla da je njena partija zainteresovana za saradnju sa demohrišćanima i socijaldemokratama u Tiringiji, ali da "želi da vidi promjene u njemačkoj spoljnoj politici" prije nego što postane dio vlade - što bi moglo da predstavlja problem za druge partije.
Njena partija se protivi daljem slanju naoružanja Ukrajini i poziva na započinjanje mirovnih pregovora sa Rusijom, a kritikovala je i sankcije protiv Moskve.
S obzirom na to da sanitarni kordon oko AfD-a ne pokazuje znake pucanja, izvjesno je da ta partija neće doći do izvršne vlasti u istočnonjemačkim pokrajinama. Međutim, njihov uticaj na lokalnu politiku će biti povećan.
"AfD neće doći na vlast, ali će biti značajan činilac jer bez njih neće moći da se donesu odluke koja zahtijevaju dvotrećinsku većinu. Oni će imati jak uticaj na te odluke", ističe Stojanović.
Na primjer, oni će moći da blokiraju imenovanje sudija regionalnog Ustavnog suda, a kao pojedinačno najveća partija u skupštini, mogli bi da dobiju i mjesto predsjednika parlamenta - koji je nadležan za raspisivanje izbora i imenovanje pojedinih državnih službenika.
Kriza u "semafor" koaliciji
Partije iz vladajuće "semafor" koalicije - socijaldemokrate, Zeleni i liberali - doživjeli su pravi brodolom na istoku zemlje.
Te tri partije su u zbiru osvojile svega 13,3 odsto glasova u Saksoniji i 10,3 odsto u Tiringiji. Socijaldemokrate su jedina članica koalicije koja se prešla cenzus u obe pokrajine, dok je Zelenima to za rukom pošlo samo u Saksoniji - i to jedva.
Liberali su doživjeli pravi debakl - primjera radi, u Saksoniji su osvojili svega 21.000 glasova - manje od lokalne separatističke monarhističke partije Slobodni Saksonci i partije za zaštitu prava životinja.
"Pitanje šta će biti sa vladajućom koalicijom u Berlinu. Liberali, koji su zabilježili katastrofalan rezultat na jučerašnjim izborima, već su nagovijestili da bi mogli da izađu iz vlade, što bi moglo da dovede i do prijevremenih parlamentarnih izbora – koji su u Njemačkoj rijetka pojava", ističe Stojanović.
Čak i ako ako Njemačka vlada preživi (još jednu) krizu u kojoj se našla, kancelar Olaf Šolc i njegovi partneri će u izbornu 2025. ući sa mnogo problema i malo rješenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
