Kada sloboda prelazi u vulgarnost

Karikatura je šaljivi likovni prikaz osobe koji preuveličava i deformiše istaknute osobine portretiranog pojedinca. I fotomontaža je jedan vid izraza umjetničke slobode. Iako bi trebalo da služe tome da nasmiju čitaoce i gledaoce i prenesu poruku autora, karikature i fotomontaže koje se posljednjih mjeseci pojavljuju u medijima u BiH, prema mišljenju mnogih, ipak su počele da prelaze granicu dobrog ukusa i humora, a svrha im je postalo vrijeđanje i ponižavanje osoba koje se na njima nalaze.

Javne ličnosti i privatnost 

Najčešća meta karikaturista i autora fotomontaža uglavnom su najviši nosioci vlasti i lideri političkih partija, ali i strane diplomate. Prikazivani su oni tako kao "Plejbojeve" zečice, plesači, poređeni sa likovima iz crtanih filmova, teroristima, pa i majmunima...

Iako je jasno da javne ličnosti moraju biti tolerantne i otvorene za kritiku kao jedan od elemenata demokratičnosti čitavog društva, postavlja se pitanje šta kada se ovakav vid satire koristi za diskreditaciju ličnosti ili političke obračune? I gdje je granica, moralna i profesionalna?

Sociolog Biljana Milošević kaže da veći broj ovakvih "djela" koja se pojavljuju u medijima u BiH prevazilazi granicu dobrog ukusa, jer ne vrijeđaju samo političke postupke, već se zadire u privatnost političara.

- Bez obzira na to koliko oni loši ili dobri bili u obavljanju svog posla, privatno se ne treba miješati u sve to - kazala je Miloševićeva, ističući da tu tom slučaju dolazi do zloupotrebe slobode izražavanja.

- Slobodu svakako treba podržati, ali očigledno je da se ona u ovom slučaju zloupotrebljava, a javne ličnosti nisu zaštićene. S druge strane, oni ipak sami moraju biti svjesni toga šta znači biti javna ličnost. Ipak, protiv svakog sam zadiranja u privatnost javnih ličnosti - kazala je Miloševićeva.

Dodala je da neki upravo na tome i grade svoju popularnost, dok drugi zbog toga trpe jer su dobili popularnost koji nisu željeli.

- Jasno je da je vrijeme komercijalizma i da će mediji svim silama tražiti da povećaju gledanost ili čitanost. Koliko tu ima objektivnosti to je druga priča - kazala je Miloševićeva.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da karikature treba da imaju poruku, ali kada je to u u drugom kontekstu onda prelazi u neukus.

- Sada u vrijeme izborne kampanje očigledno je da taj neukus dolazi do izražaja, a nema nikakvih sankcija za to. Sve se svelo na bezobzirnu borbu i potapanja rivala svim dozvoljenim sredstvima. Mediji su najbolje sredstvo za to. Umjesto da se učimo da imamo argumentovano predstavljanje ili borbu za kvalitet, mi idemo ka onom destruktivnom - kazao je Milić.

On kaže da karikature uzrokovane netrpeljivošću jednih prema drugima nisu pravi način da se dođe do cilja.

- One nemaju efekta i kontraproduktivne su. Ako su karikature i fotomontaže duhovite i daju druge efekte, onda to i osobi koja je predmet šale može da bude zanimljivo. Ovako imamo samo jednu agresivnost, koja je u posljednje vrijeme posebno uočljiva. Dio našeg javnog mnjenja kao da želi da se posluži "batinom" i na taj način izražava svoje nezadovoljstvo, a čitalac to prihvata kao interesantno, jer je nešto ekstremno svima zanimljivo. To ima naravno i svoj komercijalni značaj - kaže Milić.

S druge strane, prema njegovim riječima tome nerijetko doprinose i sami političari koji često jedni drugima upućuju pogrdne riječi.

- Jedan dio političara ružno se predstavlja, kao da idu na to da masi odgovara vulgarizam i neukus. On ima pretpostavku da će na čitaoca, gledaoca ili slušaoca ostaviti bolji utisak na taj način - naglasio je Milić.

Politički obračuni karikaturama

U jednom broju federalnih medija najčešća tema karikaturista i autora fotomontaža su političari iz Republike Srpske. Posebno omiljen lik je premijer RS Milorad Dodik, koji je prošao put od Hitlera, do putovanja na letećem ćilimu, vampira...

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić koja je i sama često predmet ismijavanja, a ne zasmijavanja masa, kaže da se uglavnom svjesno objavljuju karikature i fotografije političara iz RS kojima nastoje da ih obezvrijede i obesmisle kao ljude i ličnosti, a ne da budu duhoviti.

- Samim tim se vulgarizuje sve što je vezano za Republiku Srpsku. Tu se ne radi o karikaturama kao izrazu umjetničkog izražavanja, kritike i humora. I ne radi se samo o meni, mnogi su prošli i prolaze kroz taj pakao. Pojedini mediji u FBiH, pod kontrolom nekih stranaka u Sarajevu, se na ovaj način obračunavaju sa političkim neistomišljenicima. Tačnije te stranke, preko svojih medija i novinara se obračunavaju. Ne znam nijedan mediji iz Republike Srpske koji radi nešto slično - naglasila je Majkićeva.

Ona kaže da nije riječ o humoru, nego lošoj namjeri od koje se polazi da bi se ljudi predstavili na najgori mogući način.

- Ali neka rade kako žele, jer to je njihovo pravo. Smatram da je bolje da se protiv toga borimo tako što nećemo reagovati - kazala je Majkićeva.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Milorad Živković kaže da svaka novinarska priča može biti pozitivna i negativna, pa tako i karikatura.

- Političari su javne ličnosti, a na onima koji rade karikature je da politiku "očiste" tom vrstom umjetnosti. Karikatura je uvijek na šaljiv način prilazila prikazivanju događaja i likova, kritici poteza i od toga ne bi trebalo da se pravi politička priča - rekao je Živković.

Dodao da je za njega karikatura oduvijek pozitivan način izražavanja postojećeg stanja i da je nikada ne shvata kao uvredu.

- I sve ostalo, pa i kada karikatura pređe granicu ukusa, onda je to zloupotreba. Tanka je granica između zloupotrebe i slobodne umjetničke volje. Mislim da nikakvo cenzurisanje ne bi pomoglo nego je na autoru karikature ali i na čitaocu, odnosno gledaocu da sam procijeni i shvati prikazano - istakao je Živković.

Delegat iz reda Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Josip Perić rekao je da su karikature i fotomontaže političara koje se pojavljuju u posljednje vrijeme uglavnom naručene od protivničkih tabora.

- Normalno je da javne ličnosti treba da budu izložene kritici i karikaturi, ali time ne bi smjelo da se vrijeđaju - kazao je Perić i dodao da su karikature postale sredstva za iživljavanje osoba koje nemaju granica.

- Karikature su se ovdje pretvorile u sredstvo kojima se vodi politička borba - rekao je Perić i istakao da bi se morao donijeti zakon koji bi regulisao tu oblast, posebno kada je u pitanju zaštita privatnosti javnih ličnosti.

Pravna regulativa

Službenik za žalbe u Vijeću za štampu BiH Edisa Šikalo rekla je da su samo jednom primili žalbu na karikaturu.

- Žalilo se Udruženje ilmije Islamske zajednice u BiH na karikaturu objavljenu u listu "Oslobođenje" 13. februara 2009. godine, autora Mirze Ibrahimpašića - rekla je Šikalo i dodala da je na karikaturi, između ostalog, na satiričan način prikazana podjela knjiga djeci, na kojima stoji natpis "Kuj’an za maksume".

Žalbenik je smatrao da je u natpisu "Kuj’an" iznesena "gruba uvreda naziva i poruke Kur’ana časnog", međutim Savjet za štampu je ocijenio da u tom slučaju Kodeks za štampu BiH nije prekršen budući da je objavljena karikatura koja, kao slobodna umjetnička forma spada pod slobodu komentara i slobodu satire.

Žalbena komisija je utvrdila da je "uredništvo korektno objavilo reagovanje žalbenika u cjelini, ispunjavajući time odredbe Kodeksa za štampu koje se odnose na pravo na odgovor, Član 7. Kodeksa za štampu - mogućnost odgovora".

- U Kodeksu za štampu ne postoji izdvojen član koji tretira karikature, ali svi ostali članovi koji promovišu profesionalno, odgovorno, fer izvještavanje primjenjuju se i na karikaturu - rekla je Šikalo.

Dodala je da prema Kodeksu za štampu BiH - Član 6. Komentar, pretpostavka, činjenica kaže da "novine i periodična izdanja, iako su slobodni da izraze svoja gledišta, moraju napraviti jasnu razliku između komentara, pretpostavke i činjenice".

Političke ličnosti imaju pravo na one pravne lijekove protiv medija koje imaju i ostale privatne osobe.

Deklaraciju o slobodi političke debate u medijima usvojio je evropski Savjet ministara na 872. sjednici 12. februara 2004. godine koji u preporukama za slobodu u medijima navodi i slobodu satire.

- Komični i satirični žanr, zaštite 10. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, dozvoljava veći stepen pretjerivanja i čak provociranja, sve dok činjenice nisu pogrešno predstavljene u javnosti - stoji u Deklaraciji.

Još se dodaje da političke ličnosti ne bi trebale uživati veću zaštitu svoga ugleda od ostalih pojedinaca, i zbog toga se ne bi trebale izricati ozbiljnije sankcije u domaćem zakonodavstvu protiv medija koji ih kritikuju.

Vijesti kao inspiracija

Poznati srpski strip-crtač i karikaturista Marko Somborac kaže da inspiraciju za svoje strip priče i karikature nalazi u vijestima i dešavanjima oko sebe.

- U teoriji ima mnogo tema za obradu ali ipak nije lako sve to obraditi kroz humor. Što se tiče popularnosti samog žanra karikature, mislim da je to daleko od doba kada su
ljudi kupovali "Ošišani Jež", možda je kao forma ljudima to malo postalo nezanimljivo. Ja karikaturu pokušavam da uvijem u neki moderniji stripski stil jer mi se čini da je tako primamljivija ljudima - rekao je Somborac.

Dodao je da granica između humora i uvreda iskazanih na karikaturama vjerovatno postoji.

- Nadam se da ja u svojim crtežima, stripovima i karikaturama tu granicu ne prelazim - istakao je Somborac.

Karikature Muhameda, Obame i kraljice

Karikature proroka Muhameda, 12 crteža objavljenih u danskim novinama "Jilands-Posten" 30. septembra 2005. godine, preuzete kasnije u norveškom časopisu "Magazinet", njemačkom "Di Veltu", francuskom "Frans soar", pretvorile su se u veliki međunarodni incident. Među 12 karikatura na jednoj se sugeriše da Muhamed ima skrivenu bombu u turbanu.

Jedanaest zemalja zahtijevalo je hitne mjere danske vlade protiv novina. Libijska i saudijska vlada su povukle ambasadore iz Danske, a Libija je zatvorila ambasadu u Kopenhagenu.

Vlasnik francuskog "Frans soar" je otpustio glavnog urednika zbog objavljivanja karikatura. "Jiland posten" je poslao dva otvorena pisma muslimanima, u kojima objašnjava da ilustracija nije bila usmjerena da uvrijedi ikoga, i da žale zbog nastalih neprijatnosti.  

Na naslovnoj strani lista "Njujorker" objavljena je prošle godine karikatura američkog predsjednika Baraka Obame u muslimanskoj nošnji sa sandalama, ogrtačem i turbanom, a njegova supruga Mišel bila je prikazana u kamuflažnoj uniformi sa puškom preko ramena i afro frizurom. U kaminu u sobi gdje se nalaze gori američka zastava, a iznad njega visi portret Osame bin Ladena.

- Tokom predsjedničke kampanje naučio sam da čujem razne stvari protiv sebe i postao sam otporan na to - kazao je Obama i dodao da je "Njujorker" u pokušaju da napravi satiru umjesto toga podstakao pogrešne slike.

Urednik "Njujorkera" Dejvid Remnik kazao je da je karikatura trebala biti ismijavanje načina na koji kritičari s desnice predstavljaju javno kandidata Demokratske stranke Baraka Obamu.

"Njujork post" je takođe objavio kontroverznu karikaturu čimpanze koju su ubila dva policajca, a za koju su mnogi utvrdili kako predstavlja Baraka Obamu. "Njujork Post" je ponudio izvinjenje.

Mišel Obama na karikaturama je prikazivana i kao majmun, a sličnih karikatura nije bio pošteđen ni bivši američki predsjednik Džordž Buš.

Britanska kraljica Elizabeta na karikaturama je prikazivana kao Bond-djevojka, kako poslužuje pivo i slično.

Vudu-lutka Sarkozija

Francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija neprestano vrijeđaju riječima da je nizak, pijan, pohlepan, a čak su izradili i vudu-lutkice sa njegovim likom.

To je Sarkozija veoma naljutilo pa je proizvođača tužio, a sud ga nije podržao te je odobrio prodaju lutaka. Svoju odluku sud je obrazložio slobodom izražavanja, ocjenjujući da lutka i uputstvo za njenu upotrebu spadaju u domen humora i satire.

Glumci i pjevači

Anonimni obožavaoci svjetskih javnih ličnosti o znaju kako se grafički poigrati s fotografijama, često omiljene glumačke, sportske, pjevačke ili političke zvijezde izobliče. Kako kažu, to čine kako bi pokazali i njihove nedostatke, ali pritom i nasmijali ne samo gledaoce već i osobe koje su predmet karikature.

Fotografije bi trebale nasmijati, nikako uvrijediti one koje su na njima. Fotografije izgledaju kao karikature, pa su tako u objektiv ulovljeni i trenutno najpoznatiji glumci na svijetu Anđelina Džoli i Bred Pit, pjevačica Ejmi Vajnhaus, glumci Brus Vilis i Džesika Alba, a neki od njih su gotovo neprepoznatljivi na slikama - mnogima su povećane oči, nekima je produžena brada, a nekima uvećane usne ili uši.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.