Jednim klikom do riznice znanja

Između ove dvije žestoko sukobljene frakcije stoji velika, višemilionska masa onih koji "Vikipediju" naprosto svakodnevno koriste - od učenika i studenata koji se pripremaju za ispit, preko običnih građana koje zanima neka egzotična tema, pa sve do političara, koji se svakodnevno susreću s kompleksnim problemima o kojima moraju da donose dugoročne odluke.

"Vikipedija" je u deset godina svog postojanja postala dio svakodnevice - i danas je gotovo nezamislivo da jednog dana nestane.

Pritom nikako nije sve što se na stranicama "Vikipedije" objavi uvijek pouzdano i tačno. U Njemačkoj je jedan student novinarstva "izblamirao" gotovo cijelu novinarsku branšu kada je početkom 2009. izmijenio članak u "Vikipediji", nakon što je tadašnji političar Hrišćansko-demokratske unije Karl Teodor cu Gutenberg imenovan za novog njemačkog ministra privrede.

Student je uz njegovih deset stvarnih imena (Karl Teodor Marija Nikolaus Johan Jakob Filip Franc Jozef Silvester Frajher fon und cu Gutenberg), dodao je još jedno: Vilhelm. Iz Vikipedije su to preuzeli gotovo svi njemački mediji, uključujući i tako ugledne kao što su minhenski list "Zidojče cajtung" ili hamburški "Špigl", a najtiražniji evropski bulevarski list "Bild-cajtung" je pogrešno ime čak stavio na naslovnu stranicu kao udarni naslov.

Za studenta koji je to napravio (on još krije svoje ime) to je bio eksperiment koji je trebalo da pokaže kako funkcioniše medijski pogon.

- To je bio vrlo očigledan primjer fenomena da mediji prepisuju jedni od drugih bez provjere. Ne provjeravaju se izvori. Jedan izvor uzima drugi neprovjereni izvor kao potvrdu i obrnuto - tako se događa da neistine potvrđuju jedna drugu. Mislim da je potrebno na to ukazivati - novinari bi morali da provjeravaju svoje informacije.

Anonimnog autora je posebno iznenadila lakoća s kojom je pogrešna informacija preuzimana. To pokazuje i status koji "Vikipedija" ima u savremenom društvu - mada svi znaju da joj se ne može baš sve vjerovati, ipak joj svi vjeruju.

- Mene je iznenadila činjenica da je na kraju tek sama "Vikipedija" primijetila grešku i ispravila je, izbrisala dodano ime. Novinari to nisu vidjeli - kaže on.

"Vikipediju" su u SAD osnovali Džimi Vels i Lari Senger, a glavni serveri čitave "Vikipedije" i dan danas se nalaze tamo. Izdanje na engleskom jeziku trenutno obuhvata 3,5 miliona pojmova - sedam puta više od ugledne "Enciklopedije Britanike".

A ta se tendencija nastavlja i na drugim jezicima: više od 250.000 pojmova je prikupljeno na ukrajinskom jeziku, a više od 100.000 na malajskom, slovenačkom i slovačkom. Srpska "Vikipedija" trenutno nudi nešto više od 137 hiljada članaka, a hrvatska "Vikipedija" - 92.665.

Ali nije samo po velikom broju obrađenih pojmova "Vikipedija" poseban fenomen. Na njenoj izradi i stalnom ažuriranju svakodnevno rade milioni ljudi širom svijeta. To su ne samo brojni autori, već i mnogi drugi saradnici koji rediguju, lektorišu, koriguju, pererađuju članke i to sve besplatno i u svoje slobodno vrijeme.

Upravo zbog toga, po mišljenju nekih autora, nije pretjerano ako se "Vikipedija" nazove "najvećim zajedničkim djelom čovječanstva".

"Vikipedija" pokazuje jednu drugu stranu velikih onlajn-projekata od one koju predstavljaju na primjer pretraživač "Gugl", socijalna mreža "Fejsbuk" ili softversko-hardverski divovi poput Majkrosofta ili Epla. Svi ti projekti su njihove osnivače učinili supermilijarderima, a oni se u javnosti predstavljaju kao polubogovi i idoli.

Za razliku od svih njih, Džimi Vels, osnivač "Vikipedije", odolio je svim izazovima komercijalizovanja svog projekta. "Vikipedija" ne objavljuje reklame, ni prikuplja lične podatke svojih korisnika, da bi ih kasnije unovčila.

A da bi se obezbijedio od eventualnih iskušenja i u budućnosti, Vels je takoreći abdicirao - moć i uticaj "Vikipedije" je predao velikoj međunarodnoj zajednici autora i saradnika. Finansiranje se obavlja putem fondacija koje prikupljaju isključivo novac dobrovoljnih priloga. Zbog toga se ova internet enciklopedija pojavljuje ne samo kao izvor znanja i informacija, već i kao neka vrsta moralne instance, sa nepotkupljivošću kao osnovnim principom postojanja.

Time "Vikipedija" u neku ruku nastavlja projekt koji je sredinom osamnaestog vijeka započeo francuski enciklopedista Didro objavljivanjem svoje "EncdžclopÕdie, ou Dictionnaire reisonnnÕ des sciences, des arts et des mÕtiers". Didroov cilj je bio da "naši unuci ne budu samo obrazovaniji, već i moralniji i srećniji."

Rekorder

Što se njemačkog govornog područja tiče i tu je "Vikipedija" apsolutni rekorder - dok njeno njemačko izdanje bilježi više od milion pojmova, tradicionalni njemački pojam znanja i dobrog građanskog obrazovanja, čuvena enciklopedija Brokhaus, u svih svojih 30 tomova obuhvata "tek" 300.000 pojmova.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.