Jedni glasaju zbog želje za promjenom, drugi ispunjavaju građansku dužnost

Koliko njih će izaći na izbore 3. oktobra i glasati teško je predvidjeti, ali statistike pokazuju da broj onih koji izlaze na izbore raste od izbora do izbora. Pretpostavlja se da će i ove godine svoju građansku dužnost, kao i na prethodnim izborima ispuniti od 50 do 60 odsto registrovanih birača.

Službenik za odnose s javnošću Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić kazala je "Glasu Srpske" da je od izbora 2002. godine, najveći broj stanovnika BiH glasao na lokalnim izborima 2008. godine, koji su ujedno i posljednji.

 - Na ovim izborima na biračkim spiskovima našla su se imena više od tri miliona birača, od kojih je glasalo njih 1.671.977 ili oko pedeset odsto - istakla je Pirićeva i dodala da je na izborima 2002. godine glasalo 1.298.827 birača, što je za 159.588 birača više nego 2002. godine.

Najveći broj stanovnika BiH, prema riječima Pirićeve, registrovan je u biračkim spiskovima 2006. godine kada je uvedena pasivna registracija birača i kada ih je registrovano više od 2.730.000. Tada je glasalo 1.512.387 birača.

Procjena izlaznosti

Procjena urađena za potrebe stranih diplomata u BiH na osnovu tri istraživanja pokazala je da će izlaznost na oktobarskim izborima u RS biti 56 odsto, a u FBiH 56,5 odsto.

Istraživanje su sprovele Agencija "Partner" u avgustu 2009. godine, Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose (NDI) u septembru i oktobru, dok je treće istraživanje sprovedeno u novembru prošle godine i to za potrebe jedne moćne ambasade u BiH.

Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić kazao je da ova stranka očekuje da izlaznost na predstojećim izborima bude oko 55 odsto i dodao da sve zavisi od političke klime koja se stvori pred izbore.

- Niko ne može sa sigurnošću reći kolika će biti izlaznost na oktobarskim izborima, jer ankete koje se rade mjesecima pred izbore nisu vjerodostojne - rekao je Vasić i dodao da SNSD ne očekuje drastično povećanje broja glasača.

Naglasio je da trenutno nema pokazatelja da će izlaznost na izborima biti veća od 55 odsto, jer "opšti izbori imaju svoje zakonitosti".

Na osnovu analiza izlaska stanovnika na proteklim izborima, u Demokratskom narodnom savezu ističu da na ovogodišnjim izborima očekuju odziv između 50 i 60 odsto birača.

- Probleme stvara i zasićenost birača izborima i smatramo da bi bilo bolje da se izbori, kako za lokalne, tako i za republičke nivoe, održavaju iste godine - smatra generalni sekretar DNS-a Dragutin Rodić.

Jasnija predstava o izborima

Konsultant u Centru civilnih inicijativa (CCI) Željko Ninković kazao je "Glasu Srpske" da je trend izlaznosti stanovnika povećavan poslije 2002. godine, na nekih 54 odsto, u odnosu na veoma mali broj onih koji su ispunili svoju građansku dužnost na izborima pomenute godine.

Poredeći podatke o izlaznosti birača na izborima pred kraj devedesetih godina u BiH, Ninković je istakao da je izlaznost tada prelazila i 80 odsto.

- Na posljednjim izborima povećan je broj birača i nadamo se da će se taj trend nastaviti i na izborima koji nas očekuju u oktobru ove godine, kao i da će se stanovništvo u još većim procentima odazvati pozivu za izlazak na izbore - rekao je Ninković i dodao da će vladanje onima koji odnesu pobjedu na predstojećim izborima biti lakše uz saznanje da je bila velika izlaznost građana.

Komentarišući izlaznost mladih na izborima, Ninković je naglasio da je donedavno njihova izlaznost bila veliki problem što potvrđuje činjenica da je izlaznost mladih na izborima 2002. godina bila zabrinjavajuća.

- Međutim, uspjeli smo osvijestiti mlade da izlaze na izbore da bi se čuo i njihov glas. U ovoj situaciji vjerujem da mladi ljudi, posredstvom informacija koje su im dostupne, imaju jasniju predstavu o tome šta znači izlazak na izbore i očekujemo da se i poveća i broj ljudi iz ove populacije na izbornim mjestima - rekao je Ninković.

Dodao je da, kada im se političari obraćaju, ljudi treba da prepoznaju ono što im političari nude u svojim izbornim kampanjama i stranačkim programima, odnosno koliko su spremni da data obećanja implementiraju u vremenu koje slijedi poslije izbora.

Nažalost, dodaje on, na ovim prostorima je niz godina prisutan mentalizam da se politička kampanja vodi u pogrešnom smjeru, jer se koriste slogani koji odvraćaju pažnju od stvarne životne problematike.

- Bilo bi dobro da političke partije urade odgovorne programe, a ne da se radi kopija prethodnog kome se doda aktuelni problem - zaključio je Ninković.

Nada za promjenom

Sociolozi smatraju da su političke partije uspjele među stanovnicima Srpske, kao i FBiH da rašire ideju da će izlaskom na izbore moći da nešto promijene, te da će njihov glas moći da utiče na opštu situaciju.

- Dužnost stanovnika je da ispune svoju građansku obavezu i glasaju na izborima - naglasila je sociolog Biljana Milošević.

Dodala je da, ipak, ne treba da začudi ako odziv birača bude manji nego proteklih godina.

- Razlog za to može da bude nezadovoljstvo brzinom promjena koje se dešavaju u društvu koje političari najavljuju, a koje se sporo realizuju - rekla je Miloševićeva.

Naglasila je da opšte razočarenje treba razumjeti i obratiti pažnju na njega ako se misle postići rezultati na izborima.

- Izlazak na izbore postao je jedan vid navike, a brojnost onih koji će glasati na izborima zavisiće i od kampanje za koju se opredijele političke stranke, jer je sasvim sigurno da će one sa "jačim" kampanjama pridobiti vjerovatno veći broj pristalica - rekao je sociolog Ivan Šijaković.

Mladi

Prema podacima CIK-a, broj birača mlađih od 30 godina, povećava se iz godine u godinu, kako na spiskovima registrovanih birača, tako i na spiskovima onih koji su glasali.

 - Na izborima 2002. godine glasalo je nešto više od 211.000 birača mlađih od 30 godina, a na posljednjim izborima 2008. godine glasalo je njih 320.554 - rekli su u CIK-u BiH.

Birači

Među stanovnicima BiH koji su registrovani u centralnom biračkom spisku 3.063.963 je redovnih birača, 23.161 su raseljene osobe, a glasača putem pošte ima 33.681.

Birači u regionu

Pravo glasa na ovogodišnjim petim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj imalo je oko 4,5 miliona birača, a u drugom krugu izbora za predsjednika glasalo ukupno 2.251.730 građana Hrvatske.

Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2008. godine izlaznost je bila 61 odsto, dok je u Crnoj Gori izlaznost na ovogodišnjim lokalnim izborima bila nešto veća od 50 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.