Javne kuće u Amserdramu postaju ateljei
Crvena svjetla i dalje sijaju u malim sobama duž jedne od ulica u strogom centru Amsterdama, ali u njima nema više kreveta i sada umjetnici stvaraju instalacije na mjestima gdje su prostitutke nekada zabavljale svoje klijente.
Kao dio nastojanja da se revitalizuje njegov centar i zauzda širenje četvrti crvenih fenjera, grad Amsterdam u saradnji sa stambenom korporacijom otkupio je nekadašnje sobe javnih kuća i iznajmio ih umjetnicima kao ateljee.
Neke "mušterije", doduše, još nisu shvatile da su se dogodile promjene.
- Da li je Patricija ovdje? - zapitao je stariji čovjek na španskom jeziku, kucajući na prozor jednog tek transformisanog umjetničkog studija.
- Oni još ne shvataju da više nema prostitutki - rekao je holandski umjetnik Niels Vis.
Kao dio borbe protiv organizovanog kriminala i čišćenja centra Amsterdama, gradske vlasti namjeravaju da prepolove broj bordela i "kofi-šopova" - koji su i najveći magnet za turiste - i da ograniče prostituciju na određena mjesta.
Prošle sedmice, vlada je saopštila da planira da preduzme dodatne mjere u borbi protiv prisilne prostitucije i trgovine ljudima, kao što su registracija prostitutki i stroža pravila za dozvole bordelima, agencijama za pratnju i salonima za masažu.
U Ulici Korsjespoortsteeg ostao je samo jedan izlog sa prostitutkama.
- Čini se da smo ih baš mi otjerali - rekao je Vis.
Sindikat prostitutki ima mnogo manje entuzijazma oko ovog projekta. Portparolka ovog sindikata Metje Blaak istakla je da su nekad umjetnici i prostitutke živjeli jedni pored drugih.
- Prostitutke i umjetnici mogu da žive zajedno, kao što je to bilo u Parizu u 19. vijeku - rekla je Blaak, ali je dodala da ne bi voljela da umjetnici u potpunosti preuzmu četvrt.
Prostitutke i njihova iskustva inspirisali su umjetnike, uključujući francuskog slikara iz 19. vijeka Tuluza-Lotreka, koji je koristio pariske prostitutke kao modele za svoje slike.
Polovinom sedamdesetih godina, srpska umjetnica Marina Abramović zamijenila je na nekoliko sati uloge sa amsterdamskim prostitutkama i fotografisala svoja i iskustva prostitutki.
Projekat pod nazivom The Red Artists-In-Residency (Red AIR) obezbjeđuje holandskim i stranim umjetnicima prostor za rad u projektima koji istražuju ulogu umjetnosti u oblastima koje prolaze urbanu transformaciju.
Individualni projekti uključuju pretvaranje nekadašnjih soba za prostitutke u javnu biblioteku, izlaganje fotografija moderne arhitekture i stvaranje postera i bedževa sa provokativnim tekstovima.
Bijeda "crvenih fenjera"
Rut Hopkins je novinarka koja je sprovela detaljno istraživanje za svoju knjigu o tamnoj strani "Četvrti crvenih fenjera", u kojoj radi između osam i deset hiljada prostitutki.
- Kada uđete u kvart, tamo možete da vidite mnogo zgodnih žena koje sjede u izlozima i smješkaju se prolaznicima. Međutim, iza te maske krije se bijeda - rekla je Hopkinsova za jedan holandski dnevnik.
Ona je svoju istragu počela 2000. godine, kada je prostitucija u Holandiji legalizovana. Od tada se od bordela traži da registruju svoje osoblje, što za posljedicu ima da sve manje Holanđanki želi da radi u toj industriji zbog privatnih razloga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
