Jasna Brkić: Na dobrom smo putu da ublažimo posljedice ekonomske krize

Značajnog povećanja broja nezaposlenih na evidenciji Biroa za zapošljavanje nema, a punjenje republičkog budžeta je veoma dobro. Ovim pokazateljima, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Jasna Brkić potkrijepila je opravdanost mjera koje je Vlada RS primijenila u ublažavanju negativnih efekata svjetske ekonomske krize.

* GLAS: Kako komentarišete mjere koje je Vlada RS preduzela da bi se ublažile posljedice ekonomske krize? Da li je to dovoljno i šta bi još trebalo učiniti?

BRKIĆ: Vlada RS je na vrijeme donijela mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize, a prema pokazateljima u prva četiri mjeseca, potvrđeno je da smo na dobrom putu da ublažimo negativne efekte dolazeće svjetske ekonomske krize. Kada to kažem, mislim na nekoliko argumentovanih pokazatelja, među kojima industrijska proizvodnja u RS za period januar - mart u odnosu na isti period prošle godine raste za 13,1 odsto, prerađivačka industrija raste za 22,1 odsto, proizvodnja nafte i derivata povećana je za četiri hiljade odsto usljed pokretanja kapaciteta u sektoru naftne industrije, proizvodnja električne energije povećana je za 16,9 odsto. Nema značajnog povećanja broja nezaposlenih na evidenciji Biroa za zapošljavanje, a punjenje budžeta je veoma dobro. To potvrđuje da su mjere dobre, ali ukoliko bude potrebe, neke od njih ćemo redefinisati ili usvojiti nove.

* GLAS: U kakvom položaju su izvozno orijentisana preduzeća? Šta konkretno treba uraditi da bi se poboljšao njihov položaj i stvorio ambijent za bolje poslovanje?

BRKIĆ: U stalnim kontaktima smo sa izvoznicima iz RS. Želimo da promijenimo spoljnotrgovinski bilans i strukturu izvoza, povećamo broj izvoznika i samu vrijednost izvoza. Do sada, struktura izvoza je bila nezadovoljavajuća, s obzirom na to da RS uglavnom izvozi robu sa malim stepenom dorade. Najveći obim trgovinske razmjene imamo sa zemljama u okruženju i zemljama EU. Kvalitet naše robe može da zadovolji tržište EU. Izvoznicima smo počeli stvarati bolje i lakše uslove u smislu omogućavanja kućnog carinjenja i carinjenja u vrijeme vikenda. Redefinisali smo i kreditne linije IRB-a namijenjene izvoznicima za otkup potraživanja. Izvoznici koji ostvare više od 30 procenata ukupnog prihoda izvozeći robu na strana tržišta mogu da dobiju kredit na 12 mjeseci, a riječ je o iznosima od 10.000 do dva miliona maraka. To će im staviti na raspolaganje više obrtnih sredstava.

* GLAS: Koliko je novca u budžetu RS za ovu godinu planirano za podsticaj izvoza? Koliko je prošle godine izdvojeno novca za te namjene?

BRKIĆ: Ove godine za podsticaj izvoza planirano je deset miliona maraka. Za uspostavljanje sistema kvaliteta namijenjeno je 600 hiljada maraka. U prošloj godini je 186 preduzeća iz RS dobilo podsticaje za izvoz, a krajem ovog mjeseca raspisaće se javni poziv izvoznim preduzećima za podsticaje ukoliko ispunjavaju potrebne kriterijume. Izvoznici su tražili da se dodjela podsticaja uredi sistemski, a to znači da se definiše na koliku vrijednost izvoza izvoznik može da računa u podsticajima. Razmotrićemo prijedlog i pronaći dobro rješenje.

* GLAS: Imate li podatke kolika je ukupna vrijednost izvoza iz RS prošle godine, a kolika uvoza?

BRKIĆ: Vrijednost izvoza RS u prošloj godini je iznosila milijardu i 983 miliona maraka, a uvoza četiri milijarde i 175 miliona maraka, tako da je saldo negativan više od dvije milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom je 47,5 procenata. Nismo zadovoljni strukturom izvoza jer izvozimo poluproizvode sa niskim stepenom dorade. Jako je velika razlika u vrijednosti kilograma uvezenog i kilograma izvezenog proizvoda. Važan zadatak i obaveza pred nama je promjena strukture izvoza, kako bismo izvozili proizvode veće dodatne vrijednosti. U prva četiri mjeseca ove godine pokrivenost uvoza izvozom u RS je 48,6 procenata. U BiH imamo blagi porast pokrivenosti uvoza izvozom u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri RS u izvozu su Srbija, Italija i Hrvatska, a u uvozu Srbija, Švajcarska, Italija i Hrvatska u prva četiri mjeseca ove godine.

* GLAS: Koliko je iznosila vrijednost direktnih stranih investicija u RS prošle godine? Koliko je to u gotovini, a koliko u stvarima? U koje oblasti je najviše ulagano?

BRKIĆ: U prošloj godini u RS je ukupno investirano 300 miliona i 365 hiljada maraka. Najveći priliv stranih direktnih investicija bio je iz Slovenije, Austrije, Italije, Holandije... Po sektorima, najveće ulaganje je bilo u trgovinu i proizvodnju, odnosno industriju i bankarstvo. Iz Austrije smo imali 54,5 miliona maraka, iz Danske 6,9 miliona, iz Hrvatske 16,3 miliona, Italije 34,01 milion, Slovenije 76,9 miliona, Srbije 56,6 miliona maraka. Sve su to značajne investicije i RS uspijeva da zadrži interes stranih investitora za ove prostore.

* GLAS: U odnosu na prethodne godine, da li se povećava ili smanjuje vrijednost direktnih stranih ulaganja u RS? Da li ste zadovoljni obimom stranih ulaganja u RS u 2008. godini?

BRKIĆ: U 2007. godini zbog prodaje "Telekoma" vrijednost stranih ulaganja bila je rekordnih milijardu i 917 miliona maraka, u 2008. godini uloženo je 300 miliona maraka. Očekujemo više u ovoj godini, a neke značajne investicije već su realizovane, poput otvaranja "Merkatora", "Peveca", velikih infrastrukturnih radova, mreže autoputeva i početka izgradnje energetskih objekata. Sigurno nećemo zaostajati u odnosu na prošlu godinu, možemo očekivati da će biti još veća vrijednost ulaganja.

* GLAS: Da li se prati kretanje cijena i socijalno-ekonomskog statusa?

BRKIĆ: Vlada RS je veoma socijalno osjetljiva. Prati se kretanje cijena i reaguje se u značajnijim i neopravdanim udarima rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. Utvrđen je Nacrt zakona o cijenama i to jedna od mjera Vlade, a poznato je da je u prošloj godini Vlada zatražila ograničavanje marži za pojedine vrste proizvoda.

* GLAS: Koji su planovi Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju za ovu godinu?

BRKIĆ: Naši prioriteti u ovoj godini su implementacija dvije strategije. To su strategija podsticanja izvoza i strategija privlačenja direktnih stranih ulaganja u RS. Značajan prioritet nam je i unapređenje regionalne saradnje, jer imamo nekoliko potpisanih sporazuma o regionalnoj saradnji. Jedan naš sektor vodi koordinaciju razvojne pomoći EU i radi na poboljšanju naših kapaciteta za efikasno korišćenje fondova EU.

Giljotina propisa

* GLAS: Kakve je efekte dala "giljotina propisa"?

BRKIĆ: U RS je sprovedena prva "giljotina propisa" na Balkanu. Ovim projektom smo u značajnoj mjeri poboljšali poslovni ambijent i unaprijedili ga u smislu kraćih rokova, manje dokumentacije i manjih naknada, a 21,15 odsto od ukupno 331 formalnosti smo ukinuli. U dijelu inspekcijskih postupaka i predmeta kontrole, 2.474 formalnosti sveli smo na 1.040, odnosno ukinuto ih je više od 60 odsto. Finansijski iskazano, ovim projektom su za sada ostvarene uštede od 3,2 miliona maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.