Izvor najljepšeg rujnog vina i najslađeg meda
Kada se obraćao svojim mladim potomcima, jedna časna trebinjska starina reče: "Pedeset vrsta trava je u onom brdu i kamenu, djeco moja. Neko ima rijeku, neko šumu, neko zemlju, a mi ljekovita brda i planine". I stvarno je tako. Trebinje ima čistu okolinu u kojoj nastaje najslađi med i najljepše rujno vino.
Povoljan geografski položaj Trebinja razlog je zbog kojeg ga mnogi nazivaju gradom vina, sunca i platana.
Klima u Trebinju je mediteranska. Odlikuje se velikim brojem sunčanih dana, malom relativnom vlažnošću i oblačnošću, kišama u zimskom periodu i toplim ljetima. Jesen je znatno toplija od proljeća, snijeg pada vrlo rijetko, a kada padne zadržava se vrlo kratko.
Iako tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na ovim prostorima postoji još od 14. vijeka, pa i ranije, dugo je ova proizvodna grana bila nepravedno zapostavljena.
Mnogi su u porodičnim podrumima nastavljali tradiciju, ali samo za vlastite potrebe. Tek unazad petnaestak godina ponovo se probudio interes za proizvodnjom vina, a sam geografski položaj Trebinja je uzgajivačima vinove loze dao priliku da izvuku maksimum iz grožđa i stvore prepoznatljiva vina, sada već i na svjetskom tržištu.
Sve ovo je podstaklo vinare ovog kraja da se udruže i pokušaju da naprave svjetski prepoznatljiv brend, ali isto tako da iskontrolišu samo porijeklo grožđa te na osnovu toga i geografski zaštite vina nastala u ovim krajevima.
Trebinje spada među najsunčanije gradove u regiji. Popovo polje, na kojem se uzgajaju čokoti, zbog bogatog roda naziva se i hercegovačkim Misirom, po poređenju sa dolinom Nila.
U tim predjelima su postojali carski vinogradi austrougarskih vladara koji su pravili vrhunska vina, cijenjena i tražena po dvorovima tadašnje Evrope. U preduzeću "Herceg vino" iz Trebinja kažu da vino proizvode u saradnji sa starim srpskim manastirom Tvrdoš po tradicionalnoj recepturi tvrdoške bratije, u podrumima starim 500 godina, gdje su monasi vijekovima proizvodili vina. Podrumi manastira Tvrdoš su opremljeni najsavremenijom italijanskom tehnologijom koja na najbolji mogući način ekstraktuje i čuva iz grozda sve nutritivne vrijednosti u vinu. Jedan od najpoznatijih trebinjskih vinara podrum "Vukoje" posjeduje vinograde na dva lokaliteta: Carski vinograd Ušće i vinogradi Zasad polje.
Najatraktivniji Carski vinograd Ušće udaljen je desetak kilometara od Trebinja, na ušću dvije rijeke, Trebišnjice i Sušice. Taj lokalitet koji je još Austrougarska monarhija proglasila najpogodnijim za žilavku podignut je 1894. godine i jedan je od dva carska vinograda, a jedini za žilavku koji je ekskluzivno vino dopremao na bečki dvor.
I sve tako redom, dosta je trebinjskih velikih, ali još više malih vinara koji za svoje potrebe prave odlično vino.
Drugi, i te kako značajan trebinjski brend je med. Intenzivne aktivnosti u sektoru pčelarstva u Hercegovini započete su prije pet godina, kroz projekat Vlade RS i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kroz projekat "Razvoj male komercijalne poljoprivrede" pčelarstvo je identifikovano kao jedan od strateških sektora u poljoprivredi Hercegovine i cijele Republike Srpske.
Vlada RS i Ministarstvo poljoprivrede osnovali su Pčelarsku zadrugu "Žalfija" kao operativnu strukturu za sve pčelare Hercegovine. Započet je proces standardizacije pčelarenja kroz uvođenje standarda "Dobra pčelarska praksa", organizovana studijska putovanja za pčelare s ciljem da se upoznaju sa savremenom proizvodnjom meda u EU, finansirana kupovina savremenih mašina za pakovanje meda, proizvodnju hrane za pčele, preradu voska, a finansirano je i učešće na sajmovima za pčelare Hercegovine u BiH i EU. Ovom projektu podrške prije četiri godine pridružila se italijanska organizacija "Ucodep" kroz nekolika projekta koje je finansiralo Ministarstvo spoljnih poslova Italije.
- Kvalitet hercegovačkog meda prepoznale su i druge domaće i inostrane organizacije koje su sa nama već četiri godine - kaže direktor Pčelarske zadruge "Žalfija" Rade Kozjak.
U proteklom periodu PZ "Žalfija" postala je referentni subjekat za pčelarski sektor na području jugoistočne Evrope, što se ogleda u ekonomski održivoj organizaciji koja trenutno zapošljava deset radnika, godišnje proizvodi 400 tona pogača, 20 tona voska, velike količine drugog repromaterijala i svoje proizvode izvozi u Hrvatsku, Crna Goru, Albaniju, Irsku, Italiju i Norvešku.
I brojne trebinjske porodice proizvodnju meda su vidjele kao značajnu aktivnost za poboljšanje vlastite ekonomske situacije. Buđeni, Ninkovići, Barzuti, Anđelići i mnogi drugi vrcaju med i čuvaju pčele.
Regionalni centar
Uskoro u Trebinju treba da se izgradi i regionalni centar za pčelarstvo koji će predstavljati moderni objekat površine 1.500 metara kvadratnih, a u njegovom sastavu su planirane proizvodne, laboratorijske, edukativne i kancelarijske jedinice. Proizvodne jedinice u svom sastavu baviće se pakovanjem meda, proizvodnjom hrane za pčele, proizvodnjom satnih osnova i repromaterijala za pčelarstvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
