Italijani zavodnici, Francuzi kukavice, a Britanci snobovi

Istorijsko pamćenje je veoma jaka stvar. Ono može opstajati ne samo decenijama nego i vijekovima, a pri tome se kaleme i savremeni događaji. Sve je to dovelo do stvaranja stereotipa i predrasuda o određenim narodima, koji su ponekad zabavni i duhoviti, ali najčešće veoma opasni jer se neki narodi spominju u veoma negativnom kontekstu.

Tako su na "geografskoj karti" stereoptipa Škoti škrci, Italijani zavodnici, Crnogorci ljenčine, Arapi teroristi, Kolumbijci mafijaši... Na predrasude, u svakom slučaju, nije imun nijedan narod na svijetu.

Stereotipi o Evropljanima

Tipičan stereotip o Britancima glasi da su oni "polugoli pijani huligani" i uštogljeni snobovi. Ipak, ostaje nejasno kako istovremeno mogu biti oboje.

Francuzi su, kažu njihovi susjedi, "arogantne kukavice i šovinistički erotomani", ali i veoma šarmantni, dok su Nijemci navodno superefikasni, marljivi i disciplinovani.

Za Italijane se priča da vole izbjegavati plaćanje poreza, ali i da su strastveni ljubavnici. Ipak, važe i za "mamine maze" nesposobne za čin hrabrosti. Italijani opet sami za sebe tvrde kako im je jedina mana samodopadnost.

Za Poljake se može čuti da su "pijani fanatični katolici" sa daškom antisemitizma i da su posebno nadareni za vodoinstalaterstvo.

Za Špance kažu da su mačo muškarci i vatrene žene, te da su skloni zabavama i sijestama, pa ništa drugo ni ne rade.

Zemlje bivše Jugoslavije

Još u vrijeme Jugoslavije svi "naši narodi i narodnosti" imali su svoje negativne "karakteristike" - od ljenosti do gluposti.

Najveći dio njih zadržao se do danas ili su neznatno modifikovani. Tako su Crnogorci, osim što su ostali lijeni, postali i šverceri duvana, oni koji žive u BiH su ostali simbol za bauštelce, Srbi i Hrvati su i dalje "najdraži neprijatelji", a Slovenija nam je "skup put do Graca" ili "zemlja koja se može proći automobilom sa gorivom na rezervi".

Poznati likovi u vicevima su Huso, Haso, Suljo, Mujo i njegova žena Fata. Ova imena likova su stereotipna viđenja Bosanaca u bivšoj Jugoslaviji. Stereotipi u vicevima su vezani za glupost, ljenost i divljaštvo. Vicevi su crnohumorni i sadrže mnogo ironije. Mogu se uporediti sa vicevima o policajcima ili plavušama.

Na ovom se prostoru često stvaraju i stereotipi prema mjestu življenja, pa su tako Piroćanci i Boduli škrtice, Lale naivni, dok su Glamočani seljaci kojima je glavni cilj da dođu u veći grad i zauzmu dobra radna mjesta. I o njima zbog tih stereoptipa postoje brojni vicevi.

Prema stereotipima, Romi su lopovi i prevaranti.

Mape stereotipa

Bugarski dizajner, fotograf i ilustrator Janko Cvetkov napravio je sedam mapa na kojima su zemlje Evrope predstavljene sa aspekta nacionalnih stereotipa koji vladaju u društvu. Njegov projekat je na internetu postao prava senzacija.

Na mapi "Evropa očima SAD" Rusija, Ukrajina i Bjelorusija su obojene u crveno i njihove stanovnike Amerikanci nazivaju "komunjare". Njemačku Amerikanci asociraju na "prljavi porno", a Francusku na "smrdljive ljude". Velika Britanija je za Amerikance označena kao "mamica", dok su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, kao i Baltičke zemlje, nazvane "tampon zonom". Skandinavija je "Socijalistički savez", Švajcarska – "Bablo", Irska – "Sveti Patrik", Italija – "kumovi", Island – "Vikiliks", Grčka – "demokratija", Holandija - "Sodoma", Belgija – "Gomora", Španija – "Meksiko", Portugalija – "Brazil", Austrija – "Afelruhen", Sredozemno more – "bazen", Rumunija, Moldavija i Bugarska – "Drakula", bivša Jugoslavija – "građanin Zlo", a Turska – "jelo na Dan zahvalnosti" (Turkey na engleskom znači ćurka). 

Evropa u očima Velike Britanije izgleda mnogo drugačije. Rusi su u očima Britanaca nazvani "velikim rasipnicima", Ukrajinu su Englezi krstili kao "neka tamo nerazumljiva zemlja", za Moldaviju kažu "O, Bože!", a Bjelorusija da je "Neodređena teritorija". U očima Francuza Rusija je označena kao "mašta Napoleona".

Njemačka, prema mišljenju Cvetkova, doživljava Rusiju kao "Gasni podrum", a i Italija je stavlja u kontekst rada "Gasproma". Poljska je za Italijane "otadžbina pape rimskog", Ukrajina - "Zemlja žena svijetle kose", Francuska je "imperija Karle Bruni", Češka - "Zemlja piva", Švajcarska – "volvolend", Norveška – "hiperboreja" a Njemačka "zemlja ludačke preciznosti". Bugarska, sjećajući se po svoj prilici socijalističke prošlosti, vidi u Rusiji "velikog brata". Ukrajini je pripisan epitet "kradljivci gasa".

Instalacija Davida Černe

U januaru prošle godine instalacija češkog umjetnika Davida Černe zamalo da se završi velikim skandalom. Skulpture koje je on napravio ismijavale su specifičnosti, karakteristične za ovu ili onu evropsku zemlju. 

Tako je, na primjer, Litvaniju predstavljalo pet figura ljudi koji su zadnjicu okrenuli u stranu Rusije. Mjesto Estonije bilo je označeno srpom i čekićem, a na mapi Poljske prikazani su Ksendži, koji postavljaju zastavu homoseksualaca, dok je Danska prikazana u vidu grada od lego kocki, koji pravi lik proroka Muhameda. Slovačka je prikazana u vidu kobasice, presvučene zastavom Mađarske, a Rumunija u vidu dvorca grofa Drakule. Holandiju je sasvim pokrivala voda iz koje su virili minareti džamija. A Njemačka je u zamisli češkog umjetnika prikazana kao raskrsnica autoputeva koji podsjećaju na svastiku. 

Humor češkog skulptora mnogima se nije dopao, a sa najvećim kritikama na njega se okomila Bugarska, koja je prikazana kao WC šolja. Umjetnik je zato bio prinuđen da dio izložbe pokrije crnim platnom. 

Negativni stereotipi o Srbima

Od početka devedesetih godina prošlog vijeka u svijetu postoje stereotipi o Srbima kao zlim i divljacima. Kao takvi su predstavljeni u brojnim holivudskim filmovima i serijama.

Književnik iz Beograda Vladimir Kecmanović kaže da je za loše predstavljanje srpskog naroda kriva Si-En-Enovska slika koja je formirana devedesetih godina.

- Svi koji u tome kasnije učestvuju i snimaju filmove u kojima su Srbi predstavljeni isključivo kako loši momci ne moraju nužno biti akteri stvaranja te slike već naprosto to rade po inerciji. Loša slika o Srbima formirana je devedesetih godina i ona i dalje traje. Zbog čega se ništa ne čini da se ta slika promijeni u onim centrima koji su je stvorili razlog je vjrerovatno u daljim političkim pritiscima koji se formiraju - kaže on.

Lingvista Milanka Babić kaže da je aktuelan stereotip koji podrazumijeva nacionalne antagonizme u BiH, a u kome se Srbi prikazuju kao negativci.

- Mnogi stereotipi su formirani u svrhu komercijale i politike, odnosno stvarana je crno-bijela slika o narodima u BiH, da su jedni dobri i plemeniti, drugi jako loši, a treći lukavi. Gledajući očima Zapada, Srbi su na kraju ispali "loši momci", a mi koji smo proveli rat znamo ko je uticao na formiranje tog mišljenja - dodala je Babićeva.

Otkud stereotipi

Sociolog Ivan Šijaković je istakao da su stereotipi kao način komunikacije bili oduvijek poznati jer je uvijek postojalo nešto što se koristilo kao opšta karakteristika etničke grupe, zajednice ili kulture i kao takvo prenosilo se sa jedne generaciju na drugu.

- Brojna sredstva moderne komunikacije u vidu virtuelne mreže ili sajber prostora podstiču razvoj naročito kulturnih i etničkih stereotipa. To su uglavnom negativni simboli kojima se opisuje pripadnik drugog naroda, pola, rasi, vjeri, ideologiji i slično - pojasnio je Šijaković dodavši da se stereotipima zapravo želi pokazati superiornost nad drugima.

Istoričar Arađanel Smiljanić je naglasio da su stereotipi postojali još u doba antičke Grčke kada su one koji nisu pričali grčkim jezikom nazivali "varvarima" a takav njihov modus ponašanja rado su preuzeli i Rimljani.

- Još od tog vremena razvija se negativno posmatranje drugih naroda i isticanje njihovih negativnih osobina dok se vlastite prezentuju kao poželjne i pozitivne. S obzirom na to da živimo u vremenu brzih informacija i visokih tehnologija, tako se i stereotipi podjednako brzo razvijaju - kazao je Smiljanić.

Definicija

U društvenim naukama pojam stereotip se koristi za šematski, pojednostavljen i teško promjenljiv odnos prema nekome ili nečemu, kao i kruto i postojano ponašanje prema nečemu, bez obzira na okolnosti. Izraz je nastao u periodu javljanja i razvoja rasnih, etničkih, vjerskih i socijalnih netrpeljivosti. U osnovi stereotipa nalazi se pogrešno i neopravdano široko uopštavanje i konvencionalno i pojednostavljeno mišljenje, koncepcija ili vjerovanje. Zato se svaki kolektivni stereotip koji sadrži izrazito emocionalno negativno ocjenjivanje neke etničke, nacionalne, vjerske, socijalne ili druge grupe tumači kao predrasuda.

Kako znaš da si porijeklom iz Srbije?

Mnogi se zbog stereoptipa i predrasuda često šale na svoj račun, pa se tako na internet portalima u Srbiji može pronaći lista pod nazivom "Kako znaš da si porijeklom iz Srbije?" Ovo su neke od stavki sa te liste:

- Na svom sopstvenom vjenčanju poznaješ samo trećinu gostiju.
- Imaš bar jednog rođaka s kojim tvoja porodica ne razgovara.
- Mama te još kao malog naučila da "promaja ubija".
- Kod vas u kući rakija se koristi za liječenje svih bolesti, za proslave u svim prilikama i kao losion za masažu.
- Kod babe moraš da ručaš supu, sarmu, hljeb, meso, gibanicu, pečenu papriku, krompiriće, ćufte, kiflice, pihtije i vanilice i naljutiće se ako ne pojedeš sve !

- Govorili su ti da će da ti poraste rep ako piješ kafu kad si mali.

- Mama trči za tobom da obučeš potkošulju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.