Istočna Evropa se ne plaši nuklearki

Mađarska, Rumunija, Poljska, Češka i Turska ne vide razlog za promjenu svojih planova što se tiče izgradnje novih ili proširenja postojećih nuklearnih elektrana. Naprotiv, poljski premijer Donald Tusk ističe da zbog događaja u Japanu ne treba izazivati opštu histeriju, budući da uzroci tamošnje katastrofe nisu nepravilnosti u radu elektrane, nego zemljotres i cunami.

To mišljenje dijeli i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan, koji čak u svojim razmišljanjima ide i korak dalje pa kaže:

- U potresu mogu da budu oštećene i druge stvari, recimo mostovi. Treba li zbog toga da odustanemo i od gradnje mostova?

Dakle, vlade Turske i Poljske žele izgradnju nuklearki na svojim teritorijima. Ali, za razliku od Poljske, Turska leži na trusnom području, odnosno na području na kojem postoji povećana opasnost od zemljotresa.

Dvije zemlje razlikuju se i što se tiče mišljenja svojih građana. Dok se 60 odsto turskih građana izjašnjava protiv planirane gradnje dvije elektrane, u Poljskoj čak 65 odsto ispitanika podržava korišćenje nuklearne energije.

I Rumunija, bez obzira na katastrofu u "Fukušimi", nastavlja da sprovodi svoje planove. Nuklearna elektrana "Černavoda", koja je od glavnog grada Bukurešta udaljena 165 kilometara, trebalo bi da dobije dva nova reaktora. To je odlučeno prije događaja u Japanu.

U toj elektrani do sada nisu zabilježeni nikakvi incidenti, ali i Rumunija se smatra trusnim područjem. Zato je nekoliko dana poslije katastrofe u "Fukušimi" Evropska komisija od Bukurešta zatražila da novi reaktori moraju da zadovoljavaju više bezbjednosne standarde.

Predsjednik Rumunske agencije za atomsku energiju Lucijan Biro smatra da nema razloga za zabrinutost, te ističe da je "Černavoda" među 50 najbezbjednijih nuklearki na svijetu.

I češki reaktori u Temelinu su navodno potpuno bezbjedni. Tako bar tvrde češke vlasti. Naprotiv, premijer Petr Nečas ironično primjećuje da bi bilo neodgovorno uznemiravati stanovništvo zbog nekih imaginarnih opasnosti, budući da Češka, kao što je poznato, nije ugrožena cunamijem.

Češka, isto kao i susjedna Slovačka, planira proširenje postojećih nuklearki.

Planovi bugarske vlade za gradnju nuklearne elektrane u mjestu Belene na Dunavu, koje se nalazi na trusnom području, u posljednje vrijeme su zastali. Vlada je nedavno objavila da su od ruskog proizvođača zatražena dodatne garancije za naručene reaktore.

Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je tromjesečni moratorijum u projektu "Belene". Ekološki aktivisti kritikuju projekat "Belene", ali većina građana i poslije nesreće u "Fukušimi" podržava nuklearnu energiju.

Jedinoj nuklearki u Sloveniji, onoj u Krškom, koja je u suvlasništvu Hrvatske elektroprivrede, radna dozvola ističe 2023. godine, a vlada premijera Boruta Pahora zalaže se za produženje njenog rada za još dvadeset godina i za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, jer se radi o energiji koju Slovenija za sada ne može da namiri u svom energetskom bilansu.

Prema jednoj od anketa 58,6 odsto građana Slovenije izjasnilo se protiv investicija u nuklearnu energiju.

U Hrvatskoj do sada nisu sprovođena istraživanja o raspoloženju građana prema nuklearnim elektranama poslije tragedije u Japanu. Ali, zabilježeno je jačanje antinuklearnog pokreta. Vlada opet smatra da je veoma rizično isključiti nuklearnu opciju iz buduće energetske strukture države, a tvrdi i da su, nezavisno od toga da li će na kraju Hrvatska graditi nuklearnu elektranu, rizici od iskorišćavanja te vrste energije znatno manji nego ranije.

Mnogi političari opet smatraju da nuklearke za Hrvatsku nisu prava alternativa. SDP-ov poslanik u Saboru Slavko Linić ističe:

- Cijela Evropa je u posljednjih deset godina radila na energetici i na osamostaljenju država u energetskoj zavisnosti, što, nažalost, Hrvatska nije radila.

Prema Energetskoj strategiji Hrvatska do 2020. godine planira da uloži oko 15 milijardi evra u razvoj energetskog sektora ali, kako upozoravaju stručnjaci, dalje od strategije nije se ništa učinilo.

Mađarska

I mađarska vlada smatra da je nuklearna energija - energija budućnosti. Zato ne samo da ne planira zatvaranje nuklearke "Paks", nego razmišlja i o njenom proširenju. Budimpešta takođe ističe da je "Paks" tokom devedesetih modernizovan, baš zato što se u Mađarskoj često bilježe lakši potresi.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.