Islamisti čekaju priliku

Wall Street Journal
Islamisti čekaju priliku

Muslimansko bratstvo osnovano je kao antikolonijalni pokret s ciljem stvaranja islamske države.

Odluka egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka da se ne kandiduje na izborima u septembru, odnosno da se povuče s vlasti, suočava Sjedinjene Države s teškom dilemom - kako se nositi s egipatskim Muslimanskim bratstvom.

Taj islamistički pokret, osnovan prije 83 godine, najveći je opozicioni blok u Egiptu, a u sadašnjem ustanku igra podređenu ulogu. Međutim, njegovo ranije učestvovanje na parlamentarnim izborima i njegove predane pristalice znače da će biti snaga s kojom treba računati dok Egipat kreće prema slobodnim izborima.

Novoimenovani potpredsjednik Omar Sulejman naznačio je američkim diplomatima da želi da u sve razgovore s opozicijom bude uključeno Muslimansko bratstvo, rekli su američki zvaničnici.

To će biti temeljni napredak za egipatsku vladu koja je zabranila tu grupu još 1954. tvrdeći da predstavlja prijetnju stabilnosti zemlje.

Najvažnije pitanje, o kojem su podijeljena mišljenja analitičara i američkih zvaničnika, glasi da li je Bratstvo opasna grupa koja namjerava da uvede islamsko šerijatsko pravo i ukine demokratiju ili je to nenasilna organizacija koja teži društvu koje bi poštovalo pravila zapadne demokratije te istovremeno prihvatalo islam.

Muslimansko bratstvo osnovano je kao antikolonijalni pokret s ciljem stvaranja islamske države, a neki od njegovih članova su stvorili nasilne i ekstremističke ogranke. Ali ova egipatska grupa se od tada odrekla nasilja i trenutno se upoređuje sa Strankom pravde i razvoja, islamski nastrojenom vladajućom strankom u Turskoj.

Bratstvo je javno izrazilo podršku Muhamedu el-Baradeiju, dobitniku Nobelove nagrade za mir i nekadašnjem direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je postao najpoznatije lice egipatskih protesta, ali se njegova duga odsutnost iz zemlje ipak odrazila na smanjenje popularnosti među najširim stanovništvom.

- Muslimansko bratstvo je stvarnost u Egiptu. Oni su vrlo dobro organizovani i mi ćemo ih pažljivo posmatrati da bismo utvrdili njihove namjere - rekao je portparol Stejt departmenta Filip Krouli.

Američke diplomate održavaju kontakte s pristalicama Muslimanskog bratstva i to onima koji su izabrani u egipatski parlament kao nezavisni kandidati.

U Mubarakovom je režimu mogućnost da Muslimansko bratstvo učestvuje na izborima bila ograničena.

Ali 2005. Bratstvo je osvojilo 20 odsto zastupničkih mjesta, uprkos zastrašivanju od strane vlasti i ograničenju broja kandidata.

Sadašnji članovi Muslimanskog bratstva tvrde da je Mubarakov režim demonizovao pokret da bi se ojačala američka podrška Kairu. Mubarak je rutinski zatvarao i zastrašivao njegove članove, naročito uoči izbora.

Nakon što se Bratstvo tokom 1970-ih godina odreklo nasilja, ono je danas ogorčeni neprijatelj "Al-Kaide", koja ga optužuje da se prodalo poštovanju zakona koje je stvorio čovjek.

Ogranak Muslimanskog bratstva u pojasu Gaze, poznat kao Hamas, SAD i Evropska unija obilježili su kao terorističku organizaciju.

U januaru 2010. Bratstvo je izabralo novog čelnika, Muhameda Badijea, 67-godišnjeg profesora veterine. Dugogodišnji analitičari rada Bratstva kažu da Badije predstavlja nastavak vođstva konzervativnog jezgra grupe, ali istovremeno se dozvoljava uspon umjerenijih članova.

Badije je osuđen na devet godina zatvora 1965, a egipatska vlada slala ga je u zatvor četiri puta. Oženjen je kćerkom istaknutog čelnika Muslimanskog bratstva, koji je osuđen na smrt 1954. U javnim nastupima zastupa umjerenu retoriku, u kojoj ističe poštovanje prava žena i demokratiju, ali Muslimansko bratstvo je nedavno zatražilo da buduća egipatska vlada prekine odnose s Izraelom i podrži otpor Palestinaca, što bi bio velik udarac naporima Obamine administracije za postizanje trajnog mirovnog rješenja na Bliskom istoku.

Islamski savjet

Mnoge svjetovno orijentisane Egipćane uznemirio je politički program Bratstva iz 2007, u kojem je predloženo osnivanje Islamskog savjeta, koji bi imao pravo da stavlja veto na zakone, kao i zabrane da se žene i hrišćani kandiduju za predsjednika Egipta. Grupa je u međuvremenu odustala od nekih kontroverznijih dijelova dokumenta, kao što su vjerska vijeća.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana