Inovacijama žele da promijene svijet

 Ono čime se svaka zemlja ponosi su novi pronalasci. Inovatori i njihovi patenti u svijetu znanja i inovacija moćno su sredstvo u jačanju inovativnih i tehnoloških ideja, kao i mogućnosti cijelog jednog društva. Patentom obezbjeđujete isključivo pravo na sopstvenu ideju i stvarate sebi šansu za mogući poslovni i finansijski uspjeh.

Da Srpska obiluje inovatorima koji svojim patentima žele da promijene svijet, govore podaci da ima veliki broj onih koji su oduševili naše, ali i svjetsko tržište.

Nagrađeni inovatori  

Jedan od nagrađenih inovatora iz Srpske je Banjalučanin Zoran Dujaković, koji se sa prestižnog moskovskog sajma inovacija lani vratio okićen srebrnom medaljom.

Njegova inovacija "zavoj imobilizator" predstavljena je u obliku modela, onakvog kakav će biti i fabrički proizvod.

Dujaković, koji se inovatorstvom bavi već dugi niz godina, do sada je prijavio sedam radova Institutu za intelektualno vlasništvo BiH i dva rada Internacionalnom patentnom zavodu.

- Za svoje radove dobio sam više od 30 medalja na sajmovima inovacija, a prošle godine osvojio sam čak 19 internacionalnih medalja na najvećim svjetskim sajmovima inovacija i patenata - rekao je Dujaković.

Za inovaciju "univerzalni ortopedski ultralaki imobilizator", Dujaković je do sada nagrađen sa četiri grand prija, osam zlatnih, pet srebrnih, četiri bronzane medalje i tri specijalne nagrade.

- Riječ je o revolucionarnom rješenju i dizajnu nove vrste imobilizatora koja u potpunosti mijenja gips koji je do sada bio u upotrebi kod imobilizacija povreda i lomova. Pogodnost je i u tome što je materijal tako napravljen da na sebi ima rupice i na taj način omogućava prozračivanje, tuširanje i higijenu povrijeđenog dijela tijela - rekao je Dujaković.

On je dodao da sa njim već kontaktirali iz Svjetske zdravstvene organizacije iz Ženeve, kao i neki svjetski prodavci medicinskih preparata, ali i da je dobio podršku od strane mnogih domaćih institucija.

I Banjalučanka Vukica Božić na moskovskom salonu inovacija lani je okićena srebrnom medaljom dobijenom za inovaciju bolesničke kade koja se postavlja na krevet.

- Ova kada bolesnicima i bolničarima trebalo bi da olakša održavanje higijene teško bolesnih, nepomičnih osoba. S obzirom na to da radim kao medicinska sestra, mobilna kada za njegu nepokretnih lica nastala je kao odgovor na problem koji je prisutan u svakodnevnoj praksi - kazala je Božićeva.

Ona je naglasila da se radi o tome da dosadašnji postupci kao što je prebrisavanje maramicama nisu mogli u potpunosti da zamijene kupanje teških bolesnika. Prenošenje takvih lica do sanitarnih prostorija je za same pacijente mučno i bolno, a s druge strane, za osobe koje njeguju bolesnike to je fizički težak posao.

- Mobilna kada rješava navedene probleme tako što omogućava kupanje na postelji sa dovoljnom količinom vode. Proizvod se jednostavno postavlja i koristi - istakla je Božićeva i dodala da postoji više različitih modela koje namjerava da ponudi tržištu.

Božićeva je član Asocijacije inovatora BiH od 2007. godine, a posljednje tri godine, koliko se bavi inovatorstvom, ima dvije prijavljene inovacije u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.

Njen pronalazak pod zvaničnim nazivom "inovacija za zaštitu fotoosjetljivih infuzionih i transfuzionih rastvora" više je nego vrijedan pažnje.

- Imamo veliku podršku Asocijacije inovatora, a u posljednje vrijeme i neke državne institucije izlaze nam u susret. S druge strane, privrednici se teško upuštaju u rizik koji nova ideja nosi sa sobom - istakla je Božićeva.

Dodala je da u Srpskoj ima veliki broj mladih ljudi koji imaju ideje da stvore velike patente, te da se u našem društvu treba više poklanjati pažnje njihovom radu.

Svojom inovacijom u svijetu se istakla i kotorvaroška kompanija "Turbina IPD", koja je na ceremoniji izbora Globalne energetske nagrade u Njujorku dobila "Anjard of Edžellence", priznanje za doprinos energetskoj održivosti planete Zemlje.

Firma iz Kotor Varoša priznanje je dobila za inovaciju pod nazivom "nečujna vjetrenjača sa vertikalnom osom".

- Ova vjetroturbina je jedinstvena, jer vjetar prima iz svih pravaca i ne stvara buku - rekao je direktor "Turbine IPD" Miroslav Tešić i dodao da će stručnjaci u sljedećem periodu nastaviti projektovanje i dimenzionisanje turbina, generatora i opreme za napajanje NjiMadž baznih stanica.

Šta znači patent?

Patent je, po definiciji, pravo kojim se štiti pronalazak iz bilo kojeg područja tehnike, koji je nov i koji ima inventivni nivo i može da se industrijski primijeni.

U BiH se trenutno u parlamentarnoj proceduri nalazi Prijedlog zakona o patentu, koji bi detaljno i u skladu sa savremenim svjetskim standardima regulisao različita područja industrijskog vlasništva, među njima i oblast patenta. Usvajanje ovog zakona jedan je od preduslova i za ulazak u Evropsku uniju.

U Savezu inovatora RS rekli su da podržavaju donošenje ovog zakona, kao i svih pravnih normativa koji imaju za cilj zaštitu patenata i promociju inovatora.

- Savez inovatora jedan je od korisnika ovog zakona i svakako je u našem interesu da se donesu pozitivni pravni propisi koji će inovatorima i njihovim pronalascima obezbijediti veću sigurnost i zaštitu - ističu u ovom savezu.

Institutu za intelektualno vlasništvo BiH lani je podneseno 4.014 prijava patenata. Posmatrajući kretanja u posljednjih nekoliko godina, u 2006. godini zaprimljeno je 2.710 prijava patenata, dok je u 2007. godini taj broj iznosio 5.086. U 2008. broj prijava je iznosio 5.382.

Budućnost inovacija u Srpskoj

Nastavnik matematike i fizike u banjalučkoj OŠ "Georgi Stojkov Rakovski" Branko Stupar lani je pobijedio na "Majkrosoft" takmičenju za inovativne nastavnike u BiH.

- Na konkurs sam se prijavio sa radom iz matematike "Zanimljiva Talesova teorema", a žiri je moj rad proglasio najbolji u individualnoj kategoriji - rekao je Stupar.

On naglašava da teorema govori o važnim stvarima koje mogu pomoći djeci u životu.

- U nastavnoj realizaciji ovu prezentaciju nazvao sam "Kako je Tales pobijedio piramidu", gdje se prikazuje poznata priča o antičkom misliocu koji je pod uticajem opklade s prijateljima otišao u Egipat da izmjeri visinu piramide i uspio u tom poduhvatu. Talesova teorema se uz pomoć kompjutera razvija na jednostavan način, tako da je djeca brzo usvajaju - rekao je Stupar.

Naglasio je da često u nastavi upotrebljava ovaj način rada, jer je matematika problematična i stvara kod djece odbojnost, koja od malih nogu počinje.

- Vidim veliku budućnost inovacija u Srpskoj, samo je potrebno vaspitavati i motivisati mlade ljude u tom smjeru. Matematika kao predmet često zna da bude teška i monotona. Upotrebom informatike postaje zanimljivija i pristupačnija učenicima. Kad god nastavno gradivo to omogućava, koristim razna pomoćna sredstva u nastavi, da bih djeci privukao pažnju - ističe Stupar.

Dodaje da su škole i nastavni planovi u inostranstvu mnogo uznapredovali kada je upotreba savremenih informatičkih sredstava u pitanju.

Takse na ideju

Patent traje 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave na njega, pod uslovom da su na vrijeme plaćene propisane takse za održavanje.

- Postojeće takse prihvatljive su za velike firme koje imaju novac za istraživanja, no one su više nego skupe za pojedine inovatore koji nisu ni sigurni da li će njihov proizvod pronaći put do kupca - kažu u Savezu inovatora RS i dodaju da ako želite da zaštite svoju ideju, to će vas zadovoljstvo koštati nekoliko hiljada maraka.

Za prijavu patenta izdvojićete 100 KM, za zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta 1.200 KM, za dodjelu patenta na deset godina 300 KM, a za dodjelu patenta na dvadeset godina 400 maraka. Prva godina održavanja patenta iznosi 50, druga 60, treća 70, četvrta 80, peta 90, šesta 110, sedma 135, osma 160 KM, deveta 200, deseta i svaka sljedeća 300 KM.

Među ostalim troškovima, tu su i oni za upis u registar prenosa prava ili licence koji košta 40 KM, upis ostalih promjena u registre iznosi 25 KM, a za zahtjev za prestanak patenta u slučaju nekorišćenja potrebno je izdvojiti 150 KM, te 200 KM za prijedlog za oglašavanje ništavim rješenja o priznanju patenta.

Patentirati ili ne, pitanje je sad

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo "WIPO" govoreći o prednostima patentiranja navodi da patent svom nosiocu daje isključivo pravo da spriječi ili zaustavi sve druge da komercijalno upotrebljavaju priznati patent, što smanjuje neizvjesnost, rizik i konkurenciju falsifikatora i imitatora.

Prema podacima ove organizacije postoji nekoliko primjera koliko se isplati vrijedne pronalaske zaštiti patentom, a to su patent Torbena Flanbauma za "uređaj za istovremeno sipanje tečnosti iz posude i miješanje vazduha u tečnosti", koji je licenciran danskoj firmi "Menu A/S" iz kategorije malih i srednjih preduzeća, poslije čega je postao najprodavaniji proizvod te firme.

Glava bušilice za pravljenje rupa u staklu i keramici, koju je patentirao naučnik Hose Vidal Martin iz Perua, omogućila mu je direktnu komercijalizaciju proizvoda, kao i zaradu od licencnih naknada.

Patent za antibiotik azitromicin hrvatske firme "Pliva" donio je toj firmi milione dolara zarade. Patent je bio osnova za uspješan ugovor o licenci s jednom velikom inostranom farmaceutskom firmom.

Srpski pronalazak "šiša" sve redom

Jedan od slavnih srpskih pronalazača bio je i Nikola Bizumić, u Engleskoj poznatiji kao Džon Smit, koji je napravio mašinu za šišanje, popularne "nularice". Ovaj berberin iz Rume nije naišao na razumijevanje Sremaca kada je trebalo da prikupi 100 forinti i patentira genijalni pronalazak.

Već kao sredovječan čovjek, napustio je Srem bez dinara u džepu 1855. godine, a samo deceniju kasnije postao je slavan, jer se njegova "nularica" uselila u sve evropske berbernice. Niklo je nekoliko fabrika za proizvodnju ove mašine u Londonu, a domaći pronalazač zbog uspjeha u poslu promijenio je ime u tipično britansko Džon Smit i dobio titulu lorda. Stekao je ogromno bogatstvo koje je ostalo u Engleskoj. Englezi i dan-danas osporavaju Bizumićev testament, po kojem bi više od 22 miliona funti trebalo podijeliti s njegovim nasljednicima iz Vojvodine.

Pronalasci koji nisu promijenili svijet

Ko zna, da nije bilo njih, možda bi veliki pronalasci koji su promijenili svijet došli kasnije. Šašavi patenti nisu promijenili svijet, ali su ga bar - zasmijali. Sakupio ih je i prezentovao Voja Antonić, stručnjak za digitalnu tehniku, pokazujući time da je čovjekova potreba da nešto stvori jača i od njega samog.

Podijelio ih je u grupe, po namjeni i dao im komentare. U kozmetičku grupu stavio je uređaj za pravljenje rupice na bradi. Patentiran je 1896. godine. Upotreba je jednostavna. Uzmete šestar, podesite poluprečnik, postavite vrh u sredinu brade i vrtite najbrže što možete. Pronalazač smatra da bi poslije nekog vremena trebalo da se pojavi rupica na bradi. Ako odustanete prije nego što se pojavi rupica, sami ste krivi što niste bili uporni. A ukoliko se pojavi krv, ili još gore, vilična kost, to je znak da ste pretjerali. Ko vam je rekao da vrtite toliko brzo?

U Antonićevoj knjizi nalazi se i jedan pronalazač iz 1989. godine koji je smislio da na privjeske za ključeve stavite privjesak istog dezena kao što je kišobran. Prije nego što ostavite kišobran u restoranu, na ključeve obavezno postavite privjesak za kišobran, a kada stignete kući, naravno, bez kišobrana, otključaćete kuću i odmah se sjetiti da ste negdje ostavili kišobran.

Još jedan od šašavih pronalazaka, koji je nasmijao mnoge organizacije u svijetu je oslonac za glavu.

Prema Antoniću, ovaj pronalazak spada u grupu za olakšavanje života. Mogao bi da bude postavljen u pošte ili banke da pridržava glavu da ne padnete u nesvijest od prevelikih računa. Upotreba nije zaživjela, što je velika šteta, jer ima toliko ljudi koji ne umiju da drže glavu uspravno, ističe Antonić u svojoj knjizi.

Iako veliki broj pronalazaka nije zaživio ili je možda pretrpio neuspjehe, pa je zbog toga brzo zaboravljen u svijetu, brojne organizacije ohrabruju mlade ljude da ne odustaju od svojih ideja, jer su one pokretač cijelog društva i način da se ide u korak sa vremenom.

Tesla

Nikola Tesla je izmislio ili barem teoretski zamislio skoro sve tehničke sprave koje danas koristimo. Svaki put kad upalite računar sjetite se najvećeg naučnika u istoriji, jer se izmjenična struja proizvodi u Teslinom trofaznom generatoru, prenosi se Teslinom visokonaponskom mrežom, Teslina zavojnica daje napon za sliku na monitoru, a bežični miš radi putem radiotalasa koje je prvi proizveo Tesla. I to je samo mali dio ostavštine ovog velikog inženjera, koji je imao više od hiljadu patenata.

Otkriće izmjenične struje Nikole Tesle temelj je proizvodnje, prenosa i upotrebe električne energije i cjelokupne današnje industrije. Nikola Tesla izmislio je i patentirao načelo okretnog magnetskog polja, cjeloviti sistem proizvodnje, prenosa i iskorištavanja višefazne izmjenične struje, telefonsko pojačalo, indukcijski motor, generator struje visoke frekvencije (Tesline struje), Teslinu zavojnicu, bežične komunikacije, radio, fluorescentno svjetlo (tzv. Teslin luk) i oko 1.000 drugih pronalazaka bez kojih svijet danas ne bi bio nimalo sličan.

Šljem protiv nesanice

Jedan engleski naučnik 1992. godine našao je lijek za nesanicu. To je šljem. Stavite ga na glavu, pritisnite dugme i sve dok ne zaspite ili tokom cijele noći, češkaće vas po glavi četkice. Srećna je okolnost što aparat može da radi i na baterije, koje mogu da se istroše, što spavaču daje nadu da će jutro dočekati sa čitavom glavom.

Pronalazak petogodišnjaka

Petogodišnji Britanac Sem Hohton pronašao je dvostruku metlu. Ideju je Sem dobio još sa tri godine, dok je gledao svog oca kako mete lišće, a inspirisali su ga animirani likovi iz serije "Volis".

Gledajući popularnu seriju, Sem je odlučio da spoji dvije metle gumenom trakom i tako načiniti svoju, koju je nazvao, "poboljšana metla", a koju je ubrzo poslije toga patentirao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.