Igor Radojičić: Težište na stabilizaciji i promociji Srpske

- Mislim da smo mnogo uradili i na jednom i na drugom planu. Na međunarodnom planu mi smo se odlučili za veliki broj kontakata kako bismo direktno predočili stav Republike Srpske u pogledu pojedinih pitanja. Ne mogu reći da smo se uvijek slagali, na nekim destinacijama to se prihvati sa uvažavanjem, a na nekima sa nešto manje, dok je sa nekima teško ostvariti kontakt uopšte - izjavio je Radojičić.

* GLAS: Narodna skupština Republike Srpske u prošloj godini oborila je rekord po broju usvojenih akata. Možemo li očekivati tako intenzivan rad i u tekućoj godini?

RADOJIČIĆ: Statistički gledano, 2008. godina bila je rekordna godina, sa usvojenih 96 zakona i više od 40 nacrta zakona. U NSRS imamo statistiku svih poratnih godina i, zaista, od Dejtona naovamo, to je bila godina sa najviše usvojenih akata. Naš zakonodavni rad po kvantitetu, ali mislim i po kvalitetu, bio je jako značajan jer je doneseno mnogo veoma važnih zakona, kao što su zakoni u vezi sa svim nivoima obrazovanja, zakoni iz oblasti finansija, poljoprivrede, pravosuđa...

Na prvoj sjednici, koju bi trebalo da održimo krajem januara, imaćemo program rada za ovu godinu, koji je takođe veoma ambiciozan, obiman, podrazumijeva više akata nego što je bilo prošle godine. Ako bi ova godina bila relativno mirna, onda bismo mogli imati još jednu izuzetno kvalitetnu zakonodavnu godinu.

* GLAS: Šta je, po Vama, izuzetno bitno i neizbježno da NSRS uradi u ovoj godini?

RADOJIČIĆ: Nadam se da bi u što kraćem roku trebalo da završimo priču sa amandmanima na Ustav Republike Srpske. Taj nacrt je usvojen još proljetos, prijedlog je pripremio Odbor za ustavna pitanja NSRS. Kako u odlučivanju i usvajanju učestvuju i NSRS i Vijeće naroda RS, odlučili smo da razgovaramo sa njima u vezi sa predloženim amandmanima. Oni nemaju pravo da predlože amandmane, nego učestvuju na kraju i po principu "uzmi ili ostavi", i cijeli paket mogu da prihvate ili odbiju. Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda već ima nekoliko primjedbi i u januaru očekujemo nastavak razgovora, prije svega sa Klubom Bošnjaka, da pokušamo da nađemo rješenje i da, konačno, u prvom tromjesečju ove godine usvojimo prijedlog amandmana na Ustav RS koji je rađen više od dvije godine. Poslije toga bismo mogli da odlučimo da li da uđemo u sljedeću fazu ustavnih promjena, jer smo analizirali sedam poglavlja Ustava RS i ostalo je još pet poglavlja koja se odnose na Narodnu skupštinu, Vijeće naroda, Vladu, predsjednika Republike.

Planiran je i niz sistemskih zakona iz raznih oblasti i možda će najinteresantnija biti druga stepenica u fazi reforme penzijskog sistema, gdje bi se konačno trebalo ući u sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja i drugog i trećeg stuba osiguranja, a to, opet, zavisi od globalne ekonomske situacije. Ako ona nije povoljna, moraćemo dobro da promislimo da li ulaziti u to.

* GLAS: Rekli ste da se Bošnjaci u Vijeću naroda RS protive nekim od amandmana na Ustav RS. O kojim amandmanima je riječ?

RADOJIČIĆ: U ovom momentu postoje četiri tačke neslaganja. Jedna je pitanje prenosa nadležnosti. Mi smo jednim amandmanom na Ustav predvidjeli da se prenos nadležnosti sa Republike Srpske na BiH može vršiti po proceduri predviđenoj za promjene Ustava, jer ako se određena nadležnost prenosi, tu se, po mišljenju većine učesnika u raspravama, radi o svojevrsnoj ustavnoj promjeni. Iz Kluba Bošnjaka dolazilo je više različitih primjedbi, od toga da to uopšte ne treba da stoji u entitetskom ustavu, jer je pitanje Ustava BiH ili nečeg drugog, pa do toga da se na taj način blokira prenos nadležnosti jer je procedura za izmjene ustava spora i komplikovana. Za odluku je potrebno dvije trećine u NSRS, većina u svakom od klubova u Vijeću naroda, te da bude predloženo u vidu nacrta, prođe javnu raspravu i tako dalje.

Druga primjedba odnosi se na definiciju svojine, jer bi se prijedlogom amandmana u Ustav RS uveo pojam "javne svojine", pored privatne svojine, pri čemu bi javna svojina mogla da bude svojina entiteta ili lokalne zajednice. Primjedba Bošnjaka je da mora da postoji i svojina BiH.

Treća primjedba odnosi se na dužnosti i nadležnosti potpredsjednika Republike. Formirali smo jedan amandman koji je rezultat tragične situacije koju smo imali krajem 2007. godine kada je preminuo predsjednik Republike i kada se pojavila ustavna praznina u vezi sa vršenjem njegovih poslova. Taj amandman nije zadovoljio Klub Bošnjaka i oni traže da se jednom od potpredsjednika Republike da u nadležnost da mijenja predsjednika Republike u slučaju ostavke, opoziva, smrti ili trajne nesposobnosti.

Četvrta primjedba Kluba Bošnjaka bila je da entitet ne treba da ima glavni grad, već da entiteti mogu da imaju samo administrativna sjedišta. To je za nas neprihvatljivo, jer i Federacija BiH ima glavni grad, prema tome, Republika Srpska od toga ne bi trebalo da odustane.

Imamo četiri krupne tačke neslaganja u ovom momentu i biće potrebni ozbiljni razgovori da pokušamo da dođemo do rješenja koje bi bilo prihvaćeno i to je prilično ozbiljan politički zalogaj.

* GLAS: U prošloj godini sastali ste se sa mnogim svjetskim zvaničnicima. Kako oni vide Republiku Srpsku i imamo li bolji položaj nego prethodnih godina?

RADOJIČIĆ: Jedno od težišta ovog vođstva Republike Srpske je stabilizacija i promocija Srpske i mislim da smo mnogo uradili i na jednom i na drugom planu. Na međunarodnom planu mi smo se odlučili za veliki broj kontakata kako bismo direktno predočili stav Republike Srpske u pogledu pojedinih pitanja. Ne mogu reći da smo se uvijek slagali, ali je veoma krupan korak naprijed u afirmaciji naših stavova da imamo direktnu komunikaciju i da možemo da dođemo na važne destinacije i iznesemo naš stav. Na nekim destinacijama to se prihvati sa uvažavanjem, a na nekima sa nešto manje, dok je sa nekima teško ostvariti kontakt uopšte.

To je mukotrpna borba koja traje godinama, jer da bi se uspostavili kvalitetni međunarodni kontakti, potrebno je graditi povjerenje i odnose mnogo godina. Mi smo u NSRS u 2008. godini imali najveći broj stranih delegacija ikada primljenih, koje su došle iz Njemačke, Slovačke, Velike Britanije, Francuske i mnogih drugih država, a ja sam bio u posjetama od Vašingtona do Moskve, sa dobrim i veoma visokim nivoom kontakata, prije svega sa ljudima koji se bave pitanjima Balkana i BiH.

Imamo namjeru da nastavimo komunikacije i mart je veoma bitan momenat za BiH zbog nove sjednice Savjeta za primjenu mira i do tada će se mnoge bitne stvari dogovarati i na međunarodnom i na domaćem planu.

Već početkom februara putujem u Vašington, poslije čega očekujem bilaterale koje bi se trebale dešavati i u Briselu, te do marta očekujemo intenzivne međunarodne aktivnosti i kontakte kako bismo vidjeli sa jedne strane stavove bitnih faktora međunarodne zajednice, a sa druge strane da prenesemo svije mišljenje. Globalna ocjena bi mogla biti da imamo značajan napredak u uspostavljanju međunarodnih kontakata, da nema uvijek razumijevanja za naše stavove, već da ima i mnogo stereotipa još od ratnog perioda, ali da se to veoma mukotrpnim i dugotrajnim radom može polako mijenjati da dođe do razumijevanja naših stavova.

* GLAS: Delegacija iz Švedske pohvalila je Glavnu službu za reviziju institucija Republike Srpske, a Norvežani su najavili velika ulaganja u Srpsku. Šta biste Vi istakli sa tih sastanaka kao veoma bitno i pozitivno za Republiku Srpsku?

RADOJIČIĆ: Ono što je možda najbitnije, u globalnoj ocjeni, jeste da Republika Srpska ima političku i institucionalnu stabilnost i da smo ekonomski trenutno u znatno boljoj poziciji od Federacije BiH. Cijeli postdejtonski period obilježila je situacija u kojoj je Srpska bila politički izolovana, ekonomski stalno slabija, inertnija i lošiji dio BiH. Postoje trendovi koji su pozitivni, koji se odnose na uspone u ekonomiji i u politici, i trebalo bi ih zadržati, i to će biti veliki izazov u ovoj godini.

Ne izuzimajući niti jedan pojedinačni događaj, globalni ukus kakav se da osjetiti iz svih kontakata sa međunarodnim zvaničnicima, i naše unutrašnje ocjene, govore o konsolidaciji, stabilnosti i pozitivnim trendovima.

* GLAS: Dijele li stranci stav domaćih političara da je postojanje Srpske neupitno i da je stabilnija nego ikada?

RADOJIČIĆ: Veliki doprinos politike koja je na sceni od 2006. godine do danas jeste da smo, od situacije koja je bila politički jako depresivna i u kojoj se postavljalo pitanje hoće li Republike Srpske uopšte biti ili će ostati prazna ljuštura iz koje će da iscure sve nadležnosti i suština, došli do situacije u kojoj praktično sa svih svjetskih destinacija ide čvrsta i jasna poruka da je Republika Srpska u dejtonskom okviru neosporna. To je zvaničan stav od američke administracije pa nadalje, i ogroman je korak naprijed u odnosu na ono kako je bilo 2005. godine, kada su se nadležnosti i opšti osjećaj za Srpsku potpuno gubili i čini mi se da je opšta atmosfera bila depresivna i pesimistička. Može biti veoma subjektivno, ali mislim da je to možda naš najveći doprinos, pored nekih ekonomskih pozitivnih događanja, taj odnos prema Srpskoj i potpuni preokret trenda u stabilizaciji i prihvatanju Republike Srpske i na međunarodnom planu.

* GLAS: Šta očekujete od zahtjeva za vraćanje nadležnosti koje su sa RS prenesene na BiH?

RADOJIČIĆ: Po našem mišljenju, u razgovorima o ustavnim promjenama, ako se otvara pitanje BiH i nadležnosti njenih institucija, to otvara i pitanje nadležnosti entiteta. Vjerovatno je pogled iz Sarajeva znatno drugačiji nego pogled iz Banje Luke. Pogled iz Sarajeva je šta bi se od nadležnosti još moglo dodefinisati za državni nivo, a pogled iz Banje Luke je redefinisanje do sada prenesenih nadležnosti i njihovog funkcionisanja. Mi tvrdimo da od nekoliko desetina do sada prenesenih nadležnosti, jedan dio tih prenesenih nadležnosti nije funkcionalan, odnosno nije dao onaj efekat kako se nastojalo predstaviti da će imati time što će biti pojednostavljeno i centralizovano. Za nas je u ustavnim promjenama to jedno pitanje koje se treba rješavati, ne u smislu daljeg prenosa sa entiteta na državu, već u smislu otvaranja pitanja onoga što je već na državnom nivou na koji način ga decentralizovati i vratiti na entitetski nivo.

* GLAS: Kako gledate na podjelu državne imovine i da li ona treba da se knjiži na BiH, pa na entitete, jer naši stručnjaci tvrde da u pravu ne postoji takva mogućnost?

RADOJIČIĆ: Stranka demokratske akcije je pod pritiskom drugih bošnjačkih političkih partija i pod jakim medijskim napadom, poslije potpisa prudskog sporazuma, odstupila od osnovnog sporazuma. U Prudu je napravljen kvalitetan dogovor što se tiče državne imovine i predviđen teritorijalno funkcionalni princip koji smo mi i zastupali dugo vremena unazad. On daje mogućnost funkcionisanja svim nivoima vlasti, a u osnovi veliku većinu državne imovine locira na entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama. Pod strašnim medijskim pritiskom i udarom Stranke za BiH i SDP-a, SDA se povukla i izašla sa stavom da se ide u ovu "gimnastiku" sa knjiženjem, u kojoj bi se sve knjižilo na BiH, pa preknjižavalo na entitete. To je, u stvari, bio stav Stranke za BiH, i to je stvorilo ozbiljan problem u rješavanju situacije sa državnom imovinom.

Nesumnjivo je da će ponovo biti potreban sastanak političkih lidera da se te stvari pokušaju razjasniti. Mi od samog početka zastupamo stav da su entiteti vlasnici imovine, a država da ima minimum koji joj je potreban za funkcionisanje i mislimo da je to racionalan kompromis između onoga što je entitetska potreba i pravo, i onoga što je potreba institucija BiH. Stav koji dolazi iz Sarajeva je čisto politički, ne polazi od toga šta kome treba ili šta je u osnovi Dejtonskog sporazuma, već od osnova politike koja je dugo prisutna i koja pokušava negirati entitete. Od takvog politikantskog pristupa nema koristi niko, i oštećeni su i entiteti i BiH.

* GLAS: Već ste najavili poteškoće prilikom rješavanja pitanja Brčko distrikta. Hoće li domaći političari imati kapaciteta da riješe to pitanje?

RADOJIČIĆ: Pokazuje se da je u ovom momentu to pitanje koje se možda i najteže rješava. Suština problema svodi se na to, bar prema zahtjevima supervizije za Brčko, da se distriktu obezbijedi stabilno funkcionisanje u domaćem pravnom sistemu i da status Brčko distrikta bude potpuno uređen i "cementiran" u domaćem ustavnom i pravnom sistemu, te da ne može biti ugrožen nekim unilateralnim odlukama entiteta ili BiH.

Rasprava se ne vodi o reviziji arbitražne odluke, ili o promjeni statusa, već o tome. Tu se pojavljuje mnogo pravnih finesa, od pitanja da li to definisati zakonom, ustavnim amandmanima ili ustavnim zakonom. Stav iz prudskog sporazuma je ustavni zakon, a stav dijela međunarodne zajednice, i pored prihvatanja prudskog sporazuma, jeste da nije dovoljan ustavni zakon. To javnosti možda i nije poznato, ali dio međunarodne zajednice smatra da su isključivo potrebni amandmani na Ustav BiH koji bi učvrstili status Brčko distrikta.

Himna

* GLAS: Himna Republike Srpske prvi put je intonirana na Dan Republike, ali grb još nismo dobili. Da li ste dobili zvaničnu odluku Ustavnog suda RS i koji je sljedeći korak NSRS?

RADOJIČIĆ: Odluka nam je dostavljena i objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske" i ustavni zakon koji se odnosi na himnu stupio je na snagu oko 5. januara. Srpska sada ima novu himnu, do koje smo došli uz temeljan i težak rad, i oko koje će sigurno biti kontroverzi. Veliki broj ljudi i dalje je emotivno vezan za himnu "Bože pravde", koja je ukinuta odlukom Ustavnog suda BiH i ne može biti vraćena. Meni je jasno da ta identifikacija, kod ogromnog broja ljudi, prije svega srpske nacionalnosti postoji i da im je nemoguće nametnuti drugo rješenje.

Mislim da smo za šest godina rada na ovoj kontroverznoj temi ponudili najbolje rješenje i najbolju himnu koju smo imali. Ko je bude osporavao, neka ponudi bolje, a ko je prihvati, biće mi drago.

Identitet Srpske

* GLAS: Postoje naznake da će odluka o zatvaranju OHR-a biti donesena na predstojećoj sjednici Savjeta za primjenu mira, zakazanoj za mart. Kakvom vidite Republiku Srpsku i BiH poslije zatvaranja OHR-a?

RADOJIČIĆ: U martu bi trebalo da se donese neka odluka, a ona zavisi od ispunjavanja uslova koji su nam zadati. Već postoji okvirna strategija Evropske unije koja BiH kroz tu svoju novu strategiju tretira kao kandidata za članstvo u EU i ima namjeru da je "vodi za ruku" ka članstvu, čime BiH postaje više evropsko pitanje nego svjetsko koliko je bila do sada. Time ne nestaje uloga SAD, niti Rusije, koje će ovdje i dalje igrati važnu ulogu, ali u prvi plan izlazi uloga EU.

Ne očekujem da će teme koje su sada prisutne i koje se tiču unutrašnjeg uređenja, ustava, teritorijalne organizacije, centralizacije i decentralizacije nestati sa dnevnog reda. Na političkim vođstvima je da razumnom i racionalnom politikom na ovim prostorima omoguće napredak, postojanje identiteta koji žele da postoje, a za Republiku Srpsku je ključno postojanje identiteta Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.