Igor Radojičić: Kroz prizmu ratne prošlosti gleda se i na sadašnjost

Poučena iskustvom drugih, uveliko teku pripreme za doček svjetskih zvaničnika, kongresmena, predsjednika, vjerskih velikodostojnika. O ulozi domaćina skupa, ali i aktuelnim političkim pitanjima koja su najuže vezana za evropski put zemlje, u intervjuu za "Glas Srpske" razgovarali smo sa predsjednikom Narodne skupštine RS Igorom Radojičićem.

* GLAS: Bliži se šesto godišnje okupljanje zvaničnika jugoistočne Evrope, čiji ste domaćin. Ko je od visokih svjetskih zvanica potvrdio dolazak ili učešće na ovom skupu?

RADOJIČIĆ: Banja Luka je ponosna što je domaćin jednog internacionalnog skupa, za šta se prilika rijetko dobija. Događaj je specifičan, ima elemente  političkog, religioznog i društvenog karaktera. Riječ je o nastavku američkog nacionalnog Molitvenog doručka, koji se već 57 godina obilježava u Vašingtonu.

Njegov smisao je okupljanje širokog spektra ljudi koji šalju poruku mira i tolerancije. Do sada smo uputili više od 450 poziva. Na skupu, u ovom trenutku, trebalo bi da učestvuje oko 150 ljudi iz različitih zemalja. Iz SAD nekoliko kongresmena ili senatora, predsjednici Srbije i Crne Gore, predsjedavajući Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, najviši vjerski visokodostojnici i brojni drugi.

* GLAS: Sa ovakvim izazovom Banja Luka se još nije susrela. Mislite li da je ovo prilika da se promijeni pogrešan utisak o RS i narodima koji ovdje žive, koji gaje pojedini svjetski zvaničnici?

RADOJIČIĆ: I Republika Srpska i BiH imaju problem sa stereotipima iz ratnog i poratnog perioda. Sa njima se RS prilično teško nosi jer stalno nailazimo na nerazumijevanje političkih stavova i realnosti u ovoj zemlji. Kroz prizmu ratne prošlosti gleda se i na sadašnjost. Kada se neke istine tabliraju u globalnim medijima ili na bitnim političkim mjestima, onda ih je teško i gotovo nemoguće ispraviti. Ovaj skup je prilika da se pošalje poruka koja je sadržana u samoj temi skupa "Bogatstvo različitosti", a nastojimo da se RS i BiH afirmišu ne samo kao objekat međunarodnog tutorstva, već kao subjekt međunarodne zajednice u skladu sa svojom veličinom i značajem.

* GLAS: U javnosti su aktuelne inicijative za Dejtonskim sporazumom 2. Kako gledate na to da se jedan međunarodni sporazum kojim je okončan rat na ovim prostorima pokušava mijenjati. Koliko je ova ideja opasna po ukupne odnose u BiH i u regionu?

RADOJIČIĆ: Ni iz jedne ozbiljne kuće nije došla inicijativa za novim Dejtonskim sporazumom. Međunarodni sporazum može se mijenjati samo novim međunarodnim sporazumom. To nije samo mirovni sporazum, već je uspostavio i 15 godina ekonomsko-političkog progresa BiH. Postoje određene spekulacije u političkim krugovima koji negiraju Dejtonski sporazum i žele novo uređenje BiH. Nijedna od svjetskih destinacija nije izašla sa prijedlogom nove međunarodne konferencije. Garanti Dejtona su SAD, Ruska Federacija, Evropska unija, Srbija i Hrvatska, i predstavnici naroda u BiH, gdje je i RS jedna od potpisnica sporazuma. Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma može se mijenjati u Parlamentu BiH u ustavom propisanoj proceduri i uz dogovor u zemlji. Ostali aneksi sporazuma su nepromjenjivi.

* GLAS: Smatrate li da određene nadležnosti koje su podignute na nivo BiH treba da se vrate na nivo RS i šta mislite o prenosu ustavnih nadležnosti?

RADOJIČIĆ: Narodna skupština RS usvojila je 16 zaključaka povodom efekata prenosa nadležnosti sa entiteta na BiH. Za ovaj set zaključaka glasale su sve političke partije u RS, ukupno sedam, dok Stranka za BiH, SDA i SDP nisu podržali ove zaključke jer postoji koncepcijska razlika između stranaka sa sjedištem u RS i u Sarajevu. U samo tri slučaja bili smo pitani o prenosu nadležnosti i dali svoj stav, dok u ostalih 68 slučajeva niko nije pitao NSRS. Sve što je preneseno mimo Ustava, koji predviđa da entiteti postignu saglasnost o prenosu nadležnosti, protivustavno je. Kroz zaključke smo napravili okvir za buduće eventualne prenose nadležnosti. On neće biti moguć bez propisane procedure mijenjanja Ustava jer bi se de fakto time promijenile ustavne nadležnosti entiteta. Prisutno je nezadovoljstvo efektima rada ustanova koje su osnovane na temelju prenosa nadležnosti.

* GLAS: Predstavnici RS u zajedničkim institucijama BiH smatraju da se pod plaštom evropskog puta BiH pokušavaju provući zakoni koji u suštini predstavljaju prenos nadležnosti. Da li su učestale takve pojave?

RADOJIČIĆ: Takve pojave su prisutne od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pod naslovom priključivanja Evropi pokušava se provući sve i svašta. Tu dolazi do koncepcijskog političkog sudara. Političari iz Sarajeva smatraju da sve što su evropska pitanja treba da bude izuzeto iz nadležnosti entiteta, kantona i opština. Većina političara u RS smatra da ono što su nadležnosti entiteta treba da se uredi entitetskim zakonima. Ako postoji eksplicitan uslov EU da nešto bude uređeno na državnom nivou, o tome treba razgovarati. "Uzmi ili ostavi" je standard koji važi u svih 27 članica EU. O pitanju centralizacije i decentralizacije u BiH imaćemo žestoke debate.

* GLAS: Ako bi strane sudije ostale u pravosuđu BiH, to bi značilo da se moraju mijenjati odredbe Ustava BiH. Kako komentarišete njihov eventualni ostanak?

RADOJIČIĆ: U Ustavnom sudu BiH prisustvo stranaca propisano je Ustavom BiH, dakle Dejtonskim sporazumom. Njihovo prisustvo nije moguće promijeniti bez promjene Ustava BiH. Kada je riječ o sudijama u Sudu i Tužilaštvu BiH, saglasnost za njihov rad ističe ove godine i institucije u BiH trebalo bi da se ponovo izjasne o njihovom mandatu. Stav NSRS je da mandat stranih sudija i tužilaca na području BiH, osim u slučajevima ratnih zločina pred Sudom BiH, treba da bude okončan. Određenu pomoć oni su dali, ali apsurdno je da se od nas, kao da smo tek uveli pravosudni sistem, zahtijeva prisustvo stranih sudija, pored pravne tradicije duže od stotinu godina.

* GLAS: Ima li potrebe za ponovnom reformom pravosuđa i BiH i u kojim oblastima?

RADOJIČIĆ: Strategija o razvoju pravosuđa prošla je kroz dug put usvajanja i usvojena je u Savjetu ministara BiH i operativna je. Međutim, sada pojedini ljudi proturaju ideje koje nisu sadržane u Strategiji. Ona nije definisala uvođenje Vrhovnog suda BiH. Oni praktično traže da se pravi dokument koji već postoji. Ona je legalna i treba je poštovati. Na efikasnost pravosudnih institucija do sada je bilo mnogo zamjerki.

Ministarska konferencija

* GLAS: Vaš komentar na učestale optužbe da srpski političari opstruišu put BiH prema evropskim integracijama?

RADOJIČIĆ: Ako neki zakon u Parlamentu BiH ne dobije podršku srpskih poslanika, najlakše je zalijepiti im etiketu da blokiraju usvajanje zakona. Rijetko se stranci zapitaju zašto je određeni baš tako predložen, ako nije doslovno preuzet iz evropskog zakonodavstva. Tu je veoma bitan nagovještaj novog dogovora između Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada da se na spornim pitanjima u kojima se pokušavaju progurati neustavni zakoni organizuju ministarske konferencije na kojima bi predstavnici oba entiteta oko zakona koji mirišu na prenos nadležnosti definisali njihove osnove i potom ih uputili na Parlament. Do sada se dešavalo da jedan službenik u Savjetu ministara BiH napiše ono što misli da je dobro, provuče to kroz određene strukture i sutra, kada neko upozori da zakon nije kvalitetan, bude kriv i optužen.

Logistika

Skup kakav je Molitveni doručak, rekao je Radojičić, nužno nas je natjerao da otvorimo brojna logistička pitanja, poput hotelskih kapaciteta u Banjoj Luci, kojih za ovakvu priliku nema dovoljno. Direktnih aviolinija sa Banjom Lukom nema, izuzev jedne sa Beogradom, potrebna nam je kongresna dvorana za internacionalne skupove, koncertnu salu nemamo veću od ove u Banskom dvoru i brojna druga logistička pitanja.

Goste ćemo smjestiti u četiri hotela, a dočekujemo ih na tri aerodroma – Beograd, Zagreb i Sarajevo, što nam otežava organizaciju, ali i utiče na konačnu odluku zvanica da li će doći u Banju Luku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.