Igor Mandić: Istinom o ratu do pomirenja u regionu

Mandić je, još prije devet godina, dok je obavljao funkciju glavnog i odgovornog urednika zagrebačkog "Vjesnika", na stranicama ovog lista pokušao otvoriti raspravu o ratu u Hrvatskoj i dati šansu istini i sučeljavanju mišljenja, ali je to ubrzo onemogućeno, jer je smijenjen sa te funkcije.  

- Htio sam ponuditi mogućnost velikoj grupi ljudi, političarima, sociolozima i drugim da se u "Vjesniku", tradicionalnom hrvatskom glasilu, izjasne o tome šta je bio smisao takozvanog domovinskog rata koji je rezultirao mnogo problematiziranom "Olujom". To je spriječeno, jer je zasmetalo mnogima u Hrvatskoj - kazao je Mandić.

* GLAS: Kako prevazići radikalni nacionalizam koji je još prisutan u regionu?

MANDIĆ: Nažalost, nemam recepta, niti rješenja za to. Nisam siguran da ga itko ima. Dok svi ne uočimo šta je zaista problem, nećemo ga moći ni riješiti. Ono što jedni smatraju nacionalizmom, drugi zovu pozitivnim patriotizmom, a treći fašizmom i šovinizmom. Prema tome, dok se ne složimo oko definicije ovih pojmova, nema načina da se pristupi rješavanju problema. Nacionalizam je sramota sam po sebi i on nema nikakvih pozitivnih aspekata, uprkos starim teorijama kako je on pomogao osnivanju nacija. Danas je to potpuno upropašćen i ispražnjen pojam i čim ga spominjemo, mi smo gotovi. Jednostavno, svi trebamo reći istinu o proteklom ratu i tako pokušati doći do pomirenja.  

* GLAS: Kako gledate na političku situaciju u regionu?

MANDIĆ: Nismo odmakli od devedesetih. Vraćamo se u prošlost.

* GLAS: Šta je uzrok tome?

MANDIĆ: Ustaljeni fanatizmi koji zbog bjesomučnosti rade i s jedne i s druge i treće strane, a koji očigledno žude za novom krvlju na ovim prostorima.

* GLAS: Šta je sa proklamovanim demokratskim procesima? MANDIĆ: Nažalost, bojim se da je ideja takozvane demokratije prostituirana. Demokratija se pretvorila u jednu vrstu debatnog kluba. Pokazalo se da je višepartijski sistem velika iluzija, u kojem samo određene grupe lete za vlašću, za moći i pozicijama, a na štetu naroda u ime kojeg navodno vladaju. Ne kažem da je jednopartijski sistem sa autoritarnim vođom bio idealniji, ali je u mnogim aspektima bio, ipak, bolji.

* GLAS: Kako ocjenjujete razvoj demokratije u hrvatskom društvu?

MANDIĆ: Od jedan do pet, jedva dovoljan. Fali nam još puno fleksibilnosti u sistemu. Zatvorili smo se u luđačku košulju besmislenih propisa, tako da se smisao svake demokratičnosti izgubio.

* GLAS: Kakva je pozicija Srba u Hrvatskoj?

MANDIĆ: Činjenica je da su Srbi istjerani iz Hrvatske. Bio je to svjestan izgon Srba koji se pripisuje pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu, koji, nažalost, nije stigao do Suda u Hagu, gdje je svakako trebao biti. Lojalni i integrirani Srbi su u nešto boljoj poziciji, ali generalno Srbi nisu u stanju da se formiraju kao punopravan faktor u društvu, a to je i dijelom zahvaljujući slabosti svojih lidera.

* GLAS: Kao "nekomunista" šta zaista mislite o Titovoj komunističkoj vlasti?

MANDIĆ: Kako sam odrastao, učinilo mi se da je ta vlast previše monolitno struktuirana i da je vrijeme za njenu smjenu. Prevario sam se. Gubljenje autoriteta je manjak za kojim žudimo, a tek kad se nađemo u pustinji duha vidimo da nam nedostaju pravi putokazi.

* GLAS: Danas se može čuti dosta ružnih stvari o Titu. Visoki funkcioner HDZ-a Andrija Hebrang kazao je da Tito nije bio Hrvat, da je nanio mnogo štete hrvatskom narodu i da je odgovoran čak za brojne likvidacije Hrvata?

MANDIĆ: Hebrang je očigledno zabrazdio u neke tuđmanoidne i fašistoidne vode i govori stvari koje su čista komediografija. Njegova teza da se čovjek ne rađa u nekoj nacionalnosti nego da je bira je u stvari vrlo moderna kontranacionalistička teza, samo što on toga nije svjestan. On kaže da Tito nije Hrvat, jer se nije tako izjasnio. To nije tačno. Tito se nekoliko puta izjasnio kao Hrvat. Zato je Hebrangov stav čista besmislica. Čitao sam mnogo od 1945. godine do danas i ništa od toga se ne može pripisati Titu. Iza tih zločina Tito ne stoji ni svojim likom, ni ugledom ni potpisom, ali to je praktično mišljenje jednog nepolitičkog bića.

* GLAS: Zanimljiv je Vaš stav da bi Srbi i Hrvati mogli zajedno da uđu u Evropsku uniju? Da li tako misle zvanični Beograd i Zagreb?

MANDIĆ: Tako ne misle ni zvanični ni nezvanični Zagreb i Beograd, ali tako misli Evropa. Evropa će nas primiti samo zajedno ili nikako. Izgleda da je naša sudbina potpuno logično programirana u onim centrima moći koje mi inače mrzimo, ali ovaj put, ipak, rade u našu korist.

Biografija

Igor Mandić, književnik, književni kritičar, esejist, kolumnista, rođen je 20. novembra 1939. godine u Šibeniku.

Objavljuje književne kritike, socio-kulturološke feljtone, eseje i polemike.

Dugogodišnji je saradnik mnogih radijskih i televizijskih kuća. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005. godine.

Završio je studije komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Početkom godine predstavljena je njegova posljednja knjiga "U zadnji čas", a riječ je o svojevrsnom nastavku autobiografske knjige "Sebi pod kožu".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.