Humanitarni zlatovez ne prestaje 18 godina
U najtežim ratnim godinama, u vrijeme haosa i beznađa, kada su u naš grad svakodnevno pristizale izbjegličke kolone na hiljade gladnih i nesrećnih ljudi, koji su do juče imali sve i sve izgubili u jednom danu, grupa Banjalučanki, humanih žena Galina, Mira, Smilja, Zora, Dragica, Snježana, Seka... dočekivale su ih, iznosile hranu, odjeću i često ih vodile svojim kućama, da im pomognu. Tako je počela priča o "Dugi".
- Svakodnevno su nama, prvim organizovanim humanitarkama, koje su se spontano nazvale "Inicijativni odbor udruženja žena Duga", prilazile nove članice, najčešće žene i to stručnjaci raznih profila ljekari, prosvjetni radnici, psiholozi, socijalni radnici, koje su, iako izbjeglice, ponijele sa sobom svoje znanje i volju da pomognu ljudima - prisjeća se predsjednica humanitarnog Udruženja "Duga" Galina Marjanović.
Ističe da su, kad su u "Dugi" shvatili da ne mogu da pomognu svima i da moraju da odaberu najteže traumatizovane osobe kojima je pomoć najpotrebnija, te davne ratne 1993. godine odlučile da osnuju prvi stručni tim, koji ciljano daje psihosocijalnu pomoć.
- To je bilo najhumanije mjesto u gradu - rekla je Marjanovićeva.
Zbog sankcija i medijske blokade, srpski narod u ratu nije dobijao humanitarnu pomoć od međunarodnih organizacija te su se članice "Duge" najviše oslanjale na sopstvene snage i lokalno stanovništvo.
- Samo smo imali jedan prozor u svijet, odnosno podršku porodice Nišić iz Minhena i njihovih prijatelja Hajdi Heht i Neli Limer iz ženske grupe "Vumen Šelters". Pomoću ovih humanih ljudi htjeli smo da iznesemo istinu o stradanju srpskog stanovništva na ovim prostorima - objašnjava Marjanovićeva.
Posebno je naglasila da su se članice "Duge" borile da iznesu istinu o stradanju žena i djece u izbjegličkim kolonama i o ratnim zločinima koje su preživjele.
- U to vrijeme došlo je do realizacije projekata sa UNHCR-om, OXFAN-om, CARE-om, od kojih stičemo prva saznanja o izradi i apliciranju na razne projekte. Tada se pored savjetovališta i rada na terenu organizuju radionice pletenja u izbjegličkim centrima te na taj način "Duga" počinje sa programom radne rehabilitacije - rekla je Marjanovićeva.
Podsjetila je da joj je primijetivši prelijepe autentične šare kao i tradicionalne tehnike pletenja, tkanja, veza... sinula ideja da ovi radovi treba da budu viđeni i u svjetskim metropolama.
- Udruženje je ubrzo organizovalo drugi stručni tim sa etnolozima, umjetnicima, kreativnim ženama i narodnim rukodjeljama. Stručna pomoć pristiže nam iz beogradskog Etnografskog muzeja, koji nam je u dva navrata organizovao prodajnu izložbu, čime nas je predstavio tamošnjoj publici i javnosti. Izložbe se nastavljaju u Banjaluci u Muzeju RS, gdje nam priznati etnolog Vaso Popović dao stručne savjete i pomoć - podsjetila je Marjanovićeva.
Prema njenim riječima 2000. godine "Duga" je dobila svoje prostorije u centru grada i to je ujedno prva podrška lokalnih vlasti.
- Sljedeće godine otvara se i "Dugina" etno-galerija, koja je postala izuzetno traženo turističko mjesto. Prošle smo put od izbjegličkih kolona do etno-galerije "Duga", od pregače sa Zmijanja do uvrštavanja naših radova u knjigu UNESCO-a, Umjetničkih starih zanata BiH, Ekspo sajma u Šangaju... Zlatne ruke naših članica su vezle uspjehe i u Seulu na Sajmu inovatorki svijeta, gdje smo dobile bronzanu medalju - naglasila je Marjanovićeva.
Posebno je istakla da je povodom 18 godina humanitarnog rada "Duga" organizovala modnu reviju unikatnih ručno rađenih haljina inspirisanih modom banjalučkih gradskih nošnji sa kraja 19. i početka 20. vijeka izrađenih u tehnikama "zlatoveza".
- Revija je bila prodajno-humanitarnog karaktera, jer je veći dio sredstava prikupljenih prodajom haljina bio namijenjen za oboljelog Borisa Ivankovića i njegovo liječenje u italijanskom gradu Padova - pojasnila je Marjanovićeva.
Ona je dodala da je posebno zahvalna engleskoj princezi Margariti fon Baden, koja je donirala 1.500 maraka kojima su kupile materijal za ove haljine.
- Prvu haljinu na reviji kupila je supruga člana Predsjedništva BiH iz RS Nebojše Radmanovića Dijana, što nas je izuzetno obradovalo, jer nam je na taj način dala veliku podršku za dalji rad - rekla je Marjanovićeva.
Na reviji je uručen je veliki broj zahvalnica mnogobrojnim "Duginim" prijateljima i saradnicima.
- Zahvalnice "Duge" dobili su direktor programa RTRS-a Mira Lolić-Močević, predstavnici Etnografskog muzeja Beograd, akademski umjetnik Branka Borojević, protojerej Ljubo Miličević i Muzej Republike Srpske. Izuzetno nam je zadovoljstvo bilo što smo ovo priznanje uručili i Administrativnoj službi grada Banjaluka, koje je primila Ljiljana Radovanović. Gradska uprava nas je podržavala sve ove godine i zahvaljujući njoj dobili smo prostor na trajno korišćenje - rekla je Marjanovićeva.
Galina Marjanović je na kraju posebno istakla članice "Duge".
- Izuzetno iznenađenje te večeri bilo je kada su mi uručile zahvalnicu za dugogodišnji humani rad i zalaganja za bolji život svih ljudi - rekla je Marjanovićeva.
Etno-galerija
"Dugina" etno-galerija u centru Banjaluke postala je nezaobilazna turistička destinacija.
- Svakodnevno nas posjećuju kako strani tako i domaći turisti, koji se dive rukotvorinama naših vrijednih i talentovanih članica. Na ovaj način pomažemo promovisanju našeg grada, kao i kulture sa ovih prostora - rekla je Galina Marjanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
