Hakeri odnose milijarde evra

Nadoknada novca koji ukradu ovi savremeni kriminalci obično postaje "borba s vjetrenjačama", a presude za namirenje štete mrtvo slovo na papiru.

Nedavno istraživanje kompanija "Kasperski Lab" i "B2B internešnel" pokazalo je da skoro polovina ispitanika koji su izgubili svoj novac u lažnim onlajn transakcijama putem interneta nije uspjela da povrati čak ni dio cjelokupnog iznosa. Eksperti upozoravaju da se o sajber prevarama malo priča, a još manje radi na njihovom sprečavanju, dok sociolozi ističu da je vrijeme besparice i nemaštine pogodno za razne oblike prevara kojima su građani sve više izloženi.

Prema statistikama MUP-a Republike Srpske, tokom 2014. godine evidentirano je devet slučajeva internet kriminala. Istakli su da ne mogu kazati kolika je šteta nastala ovim djelima.

- Riječ je o četiri slučaja računarske prevare i pet krivičnih djela neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka - kazali su u MUP-u RS.

Objasnili da osobe koje "opelješe" sajber kriminalci nadoknadu mogu da ostvare samo sudskim putem tek kada se otkrije počinilac internet prevare.

- Kada počinilac krivičnog djela bude otkriven i osuđen, tek onda oštećena strana može da podnese tužbu za nadoknadu štete. Tada se vodi drugi postupak pred sudom - objasnili su u policiji.

Dosadašnja praksa kaže da su internet prevaranti često iz drugih država ili djela čine putem inostranih onlajn servera, tako da nadoknada štete i tužba protiv njih nema velikog učinka. Obično sve ostaje samo na papiru. Zbog toga računarski stručnjaci savjetuju veći oprez na internetu jer je uvijek bolje spriječiti nego liječiti.

U MUP-u RS upozoravaju građane da vode računa o zaštiti svojih računara i elektronskog poslovanja kako ne bi postali žrtve prevara.

- Za veću zaštitu neophodno je zaključati svoje bežične internet i druge mreže. Treba nastojati da podatke ne ostavljamo na internetu, pogotovo na sumnjivim internet sajtovima. Treba voditi računa o redovnom obnavljanju i nadogradnji računarskih operativnih sistema i antivirusnih programa - istakli su u MUP-u RS.

Prema policijskim statistikama, najčešće mete prevara putem interneta u Srpskoj su obični građani koji "nasjedaju" na razne oglase o lakoj zaradi ili kupovini jeftinih proizvoda.

Zarada od po nekoliko hiljada maraka ukoliko pozovete određeni telefonski broj, kupovina kvalitetne robe po izrazito niskim cijenama samo su neke od zamki koje na svakom koraku vrebaju građane u BiH s interneta.

Upravo takva prevara u oktobru 2014. godine dogodila se Banjalučanki Nikolini Knežević. Ona je naručila originalne parfeme "Versache crdžstal noir" i "Gucci flora" po cijeni od "samo" 35 KM po komadu. Nakon narudžbe i plaćanja parfemi su stigli na kućnu adresu, ali se ispostavilo da je riječ o falsifikatima koji ne vrijede ni približno onoliko koliko su plaćeni niti se mogu porediti s originalom. Internet prevaru iskusili su i brojni radnici u BiH koji su se u potrazi "trbuhom za kruhom" prijavili na internet oglas za posao u inostranstvu koji je objavljen na jednoj internet stranici u BiH tokom januara i februara prošle godine. U policiji su kazali da su na području Banjaluke tokom prošle godine na ovaj način prevarene tri osobe koje su ostale bez nekoliko hiljada maraka, ali i bez posla. Policijskom istragom je utvrđeno da je ova prevara bila dobro smišljena. Prevaranti su oglas za posao uglavnom postavljali na internet portale, a zainteresovanima za posao nudili dva načina dolaska do posla. Prema prvoj šemi, nakon što bi žrtve prevare vidjele postavljeni oglas za posao i prijavile se, prevaranti su tražili da im oni putem "Vestern juniona" uplate određeni iznos novca za administrativne troškove zaposlenja. Drugi sistem je da prevaranti zainteresovanima nude mogućnost da novac pošalju u koverti sa fotografijama ličnih dokumenata radi "sređivanja papira" u inostranstvu. Prevaranti su najčešće za posao tražili od žrtve da uplati između 500 i 1.000 maraka. Poslovi su najčešće obećavani u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Međutim, kada zainteresovani uplate traženi novac, prevaranti presijecaju svaki kontakt s njima i žrtve tek tada shvate da su prevarene. Brojevi telefona na koje su se prevaranti javljali prilikom razgovora za posao su isključeni i s njima je nemoguće ponovo stupiti u kontakt.

Zbog ovih krivičnih djela policija je sredinom jula 2013. godine realizovala akciju "Oglas" i tada su uhapšeni Stevo Krajišnik iz Kneževa, Dejan Rakita i Miomir Kalabić, obojica iz Banjaluke, a osumnjičeni su da su prevarili 25 osoba za više od 10.000 maraka. Oni su svoje "usluge" obezbjeđivanja dobrog posla reklamirali po dnevnim novinama, oglasima, internetu, pa čak i na jednoj televiziji u FBiH. Posao su nudili uglavnom zanatlijama i fizičkim radnicima, a najčešće su tražili molere, zidare, varioce... U tim reklamnim oglasima ostavljali su broj kontakt telefona pa su im se žrtve same javljale. Za njih su imali uvjerljivu priču o zagarantovanom poslu u inostranstvu. Čim bi osjetili da je neko od zainteresovanih "nasjeo", lukavo bi mu tražili da im na račun firme, za koju se kasnije ispostavilo da je bila fiktivna, uplate određeni iznos kako bi mogli obezbijediti vize i radne dozvole. Neke prevare su se već po prvoj uplati završavale, a neke su se "vukle" danima. Od građana su izvlačili novac za razne potrebe, pa čak i za gorivo da odu po vize i kako bi, navodno, sve bilo što prije realizovano. Nesporni dokaz njihovih prevara su i pronađene uplatnice tokom policijske akcije. Jedna od žrtava bio je i Mile Batar iz Donje Gradine kod Bosanske Dubice koji je ispričao da je prevarantima ukupno platio 1.200 maraka.

Na internet prevaru nasjeo je nedavno i Mićo Vrsajko iz Gradiške koji je umjesto navigacije, koju je naručio putem interneta i platio 690 maraka, dobio paket sa knjigama, pokidanim kablovima i starim zvučnikom. Vrsajko je prevaren u novembru prošle godine, a za "Glas Srpske" je rekao da je navigaciju "pasat" našao na internet portalu za prodaju "Pik.ba" i da je koštala 690 maraka. Tek kad je platio i dobio paket, shvatio je da je prevaren.

Njemu, ali i svim prevarenim osobama prema zakonima u BiH ostaje samo da tuže prevarante, pod uslovom da uopšte znaju ko su i odakle su, i da se nadaju da će nekada moći da naplate svoju odštetu.

Slaba odšteta

Prema istraživanjima kompanija "Kasperski Lab" i "B2B internešnel" iz 2014. godine, samo 49 odsto prevarenih putem interneta je izjavilo da su im gubici u potpunosti nadomješteni. U ovom istraživanju se navodi da u posljednje vrijeme u Evropi mnogo finansijskih institucija pokazuje volju za nadoknadu novca izgubljenog kao posljedica sajber kriminala. Međutim, dodaje se da je put do nadoknade težak i mukotrpan, a nerijetko odšteta ostaje samo slovo u sudskoj presudi jer kriminalci nemaju imovine koja im se može zaplijeniti.

Banjalučki haker

Najpoznatiji haker s naših prostora koji je dovođen u vezu sa sajber kriminalom je Banjalučanin Dragan Plavšić (21). Za ovim studentom informatike na Univerzitetu u Banjaluci tragao je američki FBI zbog "peglanja" bankovnih kartica klijenata širom svijeta. Uhapšen je u junu 2012. godine u okviru međunarodne akcije "Kard šop" američkog FBI-ja i završio iza rešetaka. Plavšić je bio član međunarodne grupe hakera koja je optužena da je ukrala najmanje 60 miliona evra sa ličnih i poslovnih bankovnih računa u Evropi, SAD i Latinskoj Americi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.