Gradovi u kojima žive jedino duhovi

Marijana Miljić
Gradovi u kojima žive jedino duhovi

Izrazom "grad duhova" opisuje se naselje, obično gradsko, koje je iz raznih razloga izgubilo svo svoje stanovništvo. Ovakvih je gradova sve više, pa gotovo da na svijetu nema zemlje koja nema barem jedan ovakav grad.

Iako se ovaj fenomen vezivao uglavnom uz prošlost, brojni su i primjeri modernih napuštenih gradova, koji, iako imaju svu potrebnu infrastrukturu za normalan život, zjape prazni, sablasni i beživotni.

Bezbroj je razloga zbog kojih su naselja napuštena, a neki gradovi kriju fascinantnu i uzbudljivu istoriju, zanimljive, pa i strašne priče. Brojni napušteni gradovi čije su ruševine odoljele zubu vremena postali su turističke atrakcije.

Pripjat

Najpoznatiji "grad duhova" na svijetu je Pripjat u Ukrajini, napušten za vrijeme černobilske katastrofe 1986. godine.

Grad, koji je do 26. aprila te godine brojao gotovo 50.000 stanovnika, danas je grad sablast. Toga se dana dogodila eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora černobiljske nuklearke. Posljedica eksplozije bilo je otpuštanje ogromne količine radioaktivne prašine koja je prouzrokovala oko devet puta jaču kontaminaciju od one koja se dogodila prilikom eksplozije nuklearne bombe u japanskoj Hirošimi.

Samo 60 časova poslije nesreće iz bezbjednosnih i zdravstvenih razloga evakuisano je gotovo 50.000 stanovnika grada, koji se u samo nekoliko časova pretvorio u "grad duhova". Danas grad, koji je ograđen bodljikavom žicom, izgleda kao da je zaleđen u vremenu: na krevetima se još nalazi posteljina, na stolovima tanjiri, školske klupe pune su knjiga…

Teško je sagledati prave razmjere ove katastrofe, ali prema nekim procjenama u području od 30 kvadratnih kilometara oko nuklearke, život neće biti moguć još 500 godina.

Danas u toj regiji živi tek nekoliko stotina staraca, koji su uprkos zabrani naselili nekoliko okolnih sela, a grad posjećuju jedino lopovi i turisti pustolovi.

Varoša

Pusto je i nekada bogato kiparsko turističko područje Varoša, koje su Turci zauzeli 1970-ih, tvrdeći da je to njihova, a ne grčka teritorija.

Svih 45.000 stanovnika su na prečac, zbog rata, pobjegli iz Varoše, ostavljajući za sobom lične stvari, postavljene stolove… I danas Varoša izgleda isto onako kako su je njeni stanovnici ostavili.

Cijelo mjesto opasano je metalnim ogradama i upozorenjima koja zabranjuju ulazak u nekadašnju turističku zonu, a fotografisanje je strogo zabranjeno.

Poslije nekoliko desetaka godina rješenje za naselje nije pronađeno, zgrade i hoteli prepušteni su zubu vremena, a jedini stanovnici koji uživaju u blagodatima mirnog turističkog mjesta su morske kornjače.

Zbog spora Grčke i Turske pust je ostao i turski gradić Kajakoj, do 1923. godine živjelo nekoliko hiljada hrišćana koji su govorili grčki jezik. Gradić je napušten poslije razmjene stanovništva između Turske i Grčke.

Američki gradovi

SAD obiluje napuštenim mjestima. Mnogi gradovi na zapadu su nastali i nestali za vrijeme zlatne groznice, poput Berlina u Nevadi, a u ovom napuštenom pustinjskom gradu i dalje se nalaze skelet automobila s početka 20. vijeka i drvena koliba.

I Gritviken u Južnoj Džordžiji danas je sablasno pust, a pušteni tankeri i brojni objekti, govore da su tu nekada živjeli ljudi i to sve do 1960. godine.

I Bodi u  Kaliforniji danas je samo "grad duhova". Ovaj grad bio je dom ljudi tokom "zlatne groznice" u drugoj polovini devetnaestog vijeka. Do 1880. godine postao je jedan od najvećih gradova Kalifornije, sa čak 65 salona, crkvama, bolnicama, vatrogasnim stanicama, a čak je imao i Kineski grad. Međutim, stanovnici su uskoro počeli odlaziti iz grada, a od 1962. godine grad predstavlja muzej.

Rubi je jedan od najbolje očuvanih "gradova duhova" u SAD. Razvio se iz rudarskog kampa, a u njemu su se proizvodili bakar, živa i cink. Na vrhuncu proizvodnje sredinom 1930-ih imao je 1.200 stanovnika, koji su grad napustili 1950-ih kada je propala njihova industrija. U Rubi se sad može doći samo ako ste dio ekipe koja se bavi obnovom preostalih zgrada - zatvora, škole, rudarskih kancelarija i nekoliko domova.

Pusti su i Otman u Arizoni i Rajolit u Nevadi, kojima danas šeću samo radoznali turisti.

Iseljavanje

Prirodne katastrofe i ekonomski problemi čest su razlog za iseljavanje cijele zajednice sa nekog područja.

Bezid u Rumuniji je poplavljen poslije katastrofe na obližnjoj brani. Poslije poplave je bio vidljiv samo zvonik crkve, a stanovnici se nikada nisu vratili.

Južnoamerički grad Čaiten u Čileu gotovo je izbrisan sa zemlje nakon erupcije vulkana 2008. godine, a zatim su ga zahvatile poplave kada se izlila rijeka Blanco. Od tada je pust, jer se stanovništvo odselilo u potrazi za boljim mjestom za život.

Pust je i grad Humberston u ovoj zemlji, koji je od 1920-ih do 40-ih godina bio prosperitetni grad, koji je živio od iskopavanja i obrade nitrata, odnosno šalitre. Međutim, kada je izumljena sintetička šalitra, ekonomija grada je propala, pa su nestali i stanovnici.

Do 1961. godine grad je ostao potpuno prazan. Njorld Heritage Site ga je proglasio istorijskim spomenikom, pa će ostati očuvan.

Početkom 20. vijeka Namibiju je potresala dijamantska groznica, pa je Kolmanskop, koji je osnovan 1908. godine, je do 1910. godine imao bolnicu, školu i kasino. Međutim, poslije kraja Prvog svjetskog rata prodaja dijamanata je opala, a grad je prepušten pustinji. Grad je napušten 1956. godine kad su zatvoreni svi rudnici zbog opadanja potražnje i pronalaska novih nalazišta.  Danas ovo mjesto izgleda kao da je izgubljeno u vremenu i prostoru, a selo sa tradicionalnom arhitekturom tipičnog holanskog sela koje, iako bez stanovnika, ima sve ono što je imalo malo mjesto s početka 20. vijeka: bolnicu, školu, pozorište, kazino, balsku salu…   Sada u svim zgradama caruje pijesak, s pokojom pticom, hijenom ili zmijom...

Vajtnom u Australiji bio je dom za 20.000 stanovnika u danima svoje rudarske slave. Problem je, međutim, bio u tome što se tamo iskopavao azbest - kad su zdravstvene opasnosti azbesta postale jasne 1960-ih, već je hiljadu ljudi umrlo od bolesti vezanih uz azbest. U gradu je ostalo tek osmoro ljudi, a posvuda se nalaze plavkasta vlakna azbesta koji prekriva grad.

Srednjovjekovni gradić Balestrino u Italiji nalazi se 70 kilometara daleko od Đenove, a populaciju je počeo da gubi krajem 19. vijeka kad su region pogodili snažni zemljotresi.

Godine 1953. grad je potpuno napušten zbog "geološke nestabilnosti". Dio grada je ostao netaknut i prave se planovi za njegovu obnovu.

Britansko selo Tajneham naziva se "selom koje je Dorset izgubio". U Drugom svjetskom ratu britansko Ministarstvo obrane preuzelo je mjesto koje se nalazi na poluostrvu Isle of Purbeck kao novu vojnu bazu. Stanovnicima je obećan povratak zemljišta poslije završetka rata, ali to obećanje nikad nije ispunjeno. Selo je zapostavljeno i porušeno, a očuvane su ostale samo crkva i škola.

- Molimo vas da tretirate crkvu i školu s pažnjom; odrekli smo se naših domova u kojima smo živjeli generacijama kako bismo pomogli u pobjedi u ratu i bili slobodni. Vratićemo se jednog dana i hvala Vam što pažljivo tretirate selo - piše na vratima crkve.

Fatehpur Sikri u Indiji izgradio je car Akbar s namjerom da bude najljepši grad na svijetu. Taj cilj skoro je postignut dok narod nije shvatio da grad nema pristup vodi. Glavni grad carstva Mughal potpuno je napušten poslije samo deset godina, ali je i dan-danas savršeno očuvan grad iz 16. stoljeća.

Neobično ostrvo strave i duhova Hašima u Japanu samo je jedan od stotina napuštenih japanskih ostrva. Nekada rudarsko mjesto čije se stanovništvo bavilo iskopavanjem ugljena bilo je jedno od naseljenijih i bogatijih naselja kojem se smješkala blistava budućnost i činilo se da će prerasti u pravu metropolu. Međutim, sudbina je htjela drugačije. Nakon što su rudnici potpuno eksploatisani, stanovništvo se postupno počelo iseljavati, pa je grad sa svojim uskim uličicama i neobičnim građevinama tokom godina prepušten zubu vremena. Japanske su vlasti prije nekoliko godina počele obnavljati ostrvo da bi ga pretvorile u zanimljivu turističku atrakciju.

Francuska

Malo francusko selo Oradouro-sur-Glane napušteno je od 1944. godine, poslije užasnog masakra koji se dogodio te godine. Kao osvetu francuskom Pokretu otpora, njemačka vojska je 10. juna 1944.  ušla u ovo mjesto i ubila 642 njegova stanovnika. Nijemci su uništili selo i ostale su samo ruševine. Selo je danas muzej.

Agdam

Pusti grad Agdam u Azerbejdžanu nekada je bio dom 150.000 stanovnika. Stanovništvo se iselilo u ratu 1993. godine iako sam grad nije bio poprište borbi. Svi žitelji Agdama otišli su u ostatak zemlje pa čak i u Iran zbog straha. Ostale su samo prazne zgrade, a danas je čitava jedino džamija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana