Glasovi i podrška zavise od vjere
Glavno pitanje sljedećih predsjedničkih izbora u SAD, kako se svi slažu, biće ekonomija, ali pored nje, kampanjom republikanskih kandidata za stranačku nominaciju trenutno dominira i pitanje religije.
Svega tri mjeseca prije nego što republikanski aktivisti u Ajovi, kao prvi u zemlji, odluče koga da podrže, u izjavama kandidata se kao recitacija ponavljaju poznata stranačka zalaganja za niske poreze, kresanje deficita i što manju ulogu federalne vlade.
Ali je zato u njihovoj međusobnoj borbi upravo lansirana do sada potiskivana tema religije kandidata, prilično značajna za ultrakonzervativno biračko tijelo na koje se republikanci oslanjaju.
Posljednje nedjelje su pokazale da je to biračko tijelo pokazuje naklonost nekolicini kandidata, ali upadljivo zaobilazi jednog - Mita Romnija.
Problem je u tome što Romni uglavom postojano najbolje stoji u svim anketama i, kako se smatra, on je taj među republikancima koji bi možda imao najviše šanse da pobijedi predsjednika Baraka Obamu u novembru iduće godine.
Jedan od razloga nepovjerenja dijela republikanskog biračkog tijela prema bivšem guverneru Masačusetsa Romniju je njegova vjera. On je mormon, pripadnik religije na koju se u SAD tradicionalno gleda kao na, u najmanju ruku, neobičnu verziju hrišćanstva.
Temu je pokrenuo baptistički sveštenik Robert Džefris, koji je na skupu konzervativnih republikanaca podržao guvernera Teksasa Rika Perija, a zatim novinarima rekao da mormonska vjera nije hrišćanstvo, odnosno da je mormonska crkva - "kult", prenio je Tanjug.
Zato bi, dodao je, trebalo podržati istinskog hrišćanskog kandidata, umjesto indirektno davati legitimnost jednom "kultu". Perijeva kampanja se odmah ogradila od te izjave.
O samoj Crkvi Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, kako se zvanično zove ta vjerska zajednica, ni u SAD se ne zna pretjerano mnogo. Ono što mormone najviše razlikuje od drugih hrišćana je što poštuju i "Knjigu mormona", koju je navodno sam Bog u 19. vijeku otkrio Džozefu Smitu, osnivaču te zajednice.
Upravo zbog toga, i pored postojanja zaista velikog broja hrišćanskih crkava u SAD, od početka su bila glasna osporavanja mormonskog pripadništva hrišćanstvu.
Ova kampanja za Romnija nije prva u kojoj nailazi na pitanja o svojoj vjeri. Kada je 2008. godine bio među kandidatima Republikanske stranke, ispostavilo se da je to pitanje bilo važno, što je doprinijelo da, i pored dobrog rejtinga, ne bude nominovan.
On je tada puno vremena morao da potroši razbijajući predrasude i objašnjavajući da njegova vjera neće uticati na njegov posao u politici.
Iako mnogi poznavaoci prilika u SAD odavno tvrde da hrišćanski fundamentalisti neće nikada podržati jednog mormona, vjera nije sve što mu zamjera ultrakonzervativna Amerika.
Ne zaboravljaju neke njegove ranije stavove, kao što je odnos prema abortusu, gej brakovima i korišćenju matičnih ćelija, koje smatraju liberalnim. A prije svega, ne zaboravljaju da je Obamina reforma sistema zdravstvene zaštite, koju republikanci žele iz sve snage da sruše, suviše slična onome što je Romni potpisao u Masačusetsu.
Otrovan jezik
Ovog puta, Mit Romni je odlučio da više govori o ekonomiji nego o nebeskim temama. Čak ni na najnovije provokacije nije odgovorio direktno, već je samo upozorio na opasnost otrovnog jezika u politici SAD, kao zemlje sa tradicijom vjerske tolerancije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
