GEOPOLITIKA: Sjeverna morska ruta stara ideja za novo vrijeme
Sjeverni koridor, koji spaja Istočnu Aziju i Evropu preko Arktičkog okeana, u budućnosti bi mogao da postane jedna od ključnih ruta svjetske trgovine.
Riječ je o ruti koja je kroz veći dio ljudske istorije bila neprohodna, prije svega zato što je taj okean bio nepristupačan i neprohodan tokom većeg dijela godine. Tokom 19. i 20. vijeka roba je između Azije i Evrope putovala dužim, ali jednostavnijim putem: kroz Molučki tjesnac i Suecki kanal do Mediterana, a zatim dalje kroz Gibraltarski moreuz do Atlantika.
Situacija je počela da se mijenja posljednjih decenija pošto je, usljed globalnog zagrijavanja i povećanja temperatura širom svijeta, Sjeverni morski put postao prohodniji duže nego ikada prije. Posljednjih godina južni dijelovi Arktičkog okeana mogu biti slobodni od leda bilo kada od juna do novembra, a rekord je postavljen 2020. godine, kada je sjeverna ruta bila otvorena čak 88 dana.
To je omogućilo pojedinim komercijalnim brodovima da značajno smanje dužinu i vrijeme trajanja putovanja, pošto je Sjeverni morski put za 30 do 40 odsto kraći od dosadašnjih korišćenih ruta. Primjera radi, dok je sjeverni koridor dugačak oko 13.000 kilometara, južni, koji obilazi Jugoistočnu Aziju, Indiju i Arabijsko poluostrvo, ima ukupnu dužinu od oko 21.000 kilometara.
Razlika je još vidljivija kada se distanca prikaže u danima putovanja. Dok su teretnom brodu potrebna 22 dana da pređe put od Japana do Evrope kroz Suecki kanal ili čak 29 dana ako idu oko čitave Afrike, oni do iste destinacije Sjevernim morskim putem mogu da dođu za samo 10 dana – razdaljina od Jokohame do Roterdama tako bi se smanjila sa 20.000 na samo 9.000 kilometara.
Klima
Prema ocjenama analitičara, sve koridore su do sada kontrolisale zapadne zemlje, što vojno, što ekonomski, što politički. Rusija je nedavno promovisala koridor preko Irana do Persijskog zaliva, a sada se promoviše sjeverni koridor koji će prije svega moći da koristi Kina, ali i druge zemlje. Kako su istakli, važno je da je taj koridor potpuno pod kontrolom Rusije, jer ova zemlja jedina ima ledolomce na nuklearni pogon.
Iako se o korišćenju Arktičkog okeana za komercijalnu trgovinu govorilo vijekovima unazad (ruski diplomata Dmitrij Gerasimov je o tome pisao još 1525. godine), to donedavno nije bilo izvodljivo zbog izuzetno niskih temperatura koje su okean držale u zaleđenom stanju tokom skoro cijele godine. Situacija se promijenila prije svega zbog globalnog zagrijavanja, a koje je na području Arktika naglašenije nego na bilo kom drugom dijelu planete.
- Regionalni uticaj globalnih klimatskih promjena je najnaglašeniji na Arktiku, gdje je prosječna godišnja temperatura porasla dvostruko više od globalne stope u posljednjih 100 godina. Arktik je sada topliji nego što je bio u bilo koje vrijeme tokom posljednjih 2.000 godina. Arktički okean, koji je imao višegodišnji ledeni pokrivač, u posljednjih 700.000 godina, je na putanji ka novom, sezonskom stanju bez leda - objavio je početkom oktobra Arktički institut.
Međuvladin panel za klimatske promjene procjenjuje da će tokom narednih sto godina povećanje temperatura na Arktiku biti dva do četiri puta veće od svjetskog prosjeka, što će imati značajne posljedice na naslage leda u Arktičkom okeanu.
Izazovi
Iako su procjene promjene klime često izuzetno nepouzdane i neprecizne, svi trendovi ukazuju na isti ishod - smanjenje dijela okeana prekrivenog ledom i otvaranje novih prostranstava za kretanje brodova.
Prvi problem koji se mora prevazići, prije nego što Sjeverni morski put zaista postane jedan od glavnih trgovinskih ruta, je njegova nepouzdanost. Dok u nekim godinama period bez leda traje i po nekoliko mjeseci, u drugim situacijama leda nema svega šest nedjelja. Periodi bez leda će morati da postanu duži i pouzdaniji prije nego što sjeverna ruta postane ekonomski isplativa za prevoz većih količina robe.
Drugi problem predstavlja nedostatak adekvatne infrastrukture. Od Beringovog moreuza na samom istoku, nedaleko od Aljaske, do Murmanska na zapadu Rusije prostire se više od 4.000 kilometara gotovo nenaseljene sibirske tundre. Duž rute ne postoje adekvatne luke u kojima bi brodovi mogli da pristanu u slučaju kvarova ili nesreća, što dodatno povećava cijene osiguranja. U tom kontekstu bi trebalo da se posmatraju pozivi ruskog predsjednika Vladimira Putina na dalja ulaganja.
Ukoliko se infrastruktura duž rute, prije svega na ruskoj arktičkoj obali, bude razvijala na adekvatan način, i ukoliko više globalne temperature budu produžile periode bez leda i sa povoljnim klimatskim uslovima, Sjeverni morski put bi u doglednoj budućnosti mogao postati jedan od glavnih koridora svjetske trgovine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
