Generacija rođena sa Fejsbukom

priredio: Milenko Kindl
Generacija rođena sa Fejsbukom

Okupljanja građana po pozivu upućenom preko društvene mreže "Fejsbuk" predstavljaju "moderan fenomen za moderne ljude", a sve veću učestalost takvih skupova sociolozi objašnjavaju popularnošću te društvene mreže i povećanjem broja korisnika interneta.

Sociolozi su za Tanjug ocijenili da je "Fejsbuk" kao vrsta medija popularan zato što je necenzurisan i nema "vertikalnu" strukturu i predstavlja "izmještanje iz prostora tradicionalnih medija", ali i upozorili da ostaju otvorena dva pitanja - povjerenja i  eventualne zloupotrebe.

Komentarišući posljednja okupljanja građana zemalja u okruženju organizovana preko "Fejsbuka" - proteste protiv vlasti u Crnoj Gori i Hrvatskoj, a u Srbiji davanje podrške narodu Japana poslije zemljotresa - sociolozi su istakli i da to sveukupno predstavlja "jedan novi fenomen koji tek treba da sazri".

- Jedan od osnovnih razloga koji su omogućili ta okupljanja je taj što sve više ljudi koristi "Fejsbuk". U Srbiji taj broj ide do verovatnih 40 odsto svih građana, pošto je većina korisnika interneta i korisnik "Fejsbuka" - navodi sociolog Dalibor Petrović i dodaje da su mladi i obrazovani u još većoj mjeri korisnici te mreže, a ujedno su  skloniji da organizuju određene proteste, akcije, okupljanja...

On je objasnio da je "Fejsbuk" kao medij potpuno necenzurisan, "nema vertikalnu strukturu" i nije hijerarhijski već horizontalno organizovan, tako da svaka ideja ili prijedlog, ukoliko ima dovoljno zainteresovanih koji će mu se pridružiti, dolazi i izbija u prvi plan.

- Ako se okupi određeni, inicijalni broj korisnika oko neke teme koji će dati signal da im se nešto dopada ili ne, ta tema automatski izlazi u prvi plan i, pošto je "Fejsbuk" mreža i postaje vidljiva svima, nastaje sistem lavine u kojoj se grudva snega naglo povećava i za kratko vreme dođe do svih - objasnio je Petrović.

On je naveo i da se, zavisno od tema koje su dominantno interesantne u određenom društvu, ljudi i organizuju, a te teme mogu da budu toliko raznovrsne da se u ovom trenutku ne može predvidjeti koliko će uticaja taj fenomen imati na društveno i političko angažovanje građana.

Petrović je podvukao da internet preuzima funkciju medija i to na više nivoa:

- S jedne strane, klasični mediji će se emitovati putem interneta, a s druge strane, internet kao takav kreira novi medij - socijalni medij. To su upravo "Fejsbuk", "Tviter"..., a karakteristika tih medija je to da smo sami kreatori određene vesti - ukazao je Petrović.

Budući da smo sami kreatori, vest dobija na autentičnosti, dodao je Petrović i naveo da je bitno to što su te vijesti momentalne, odnosno praktično se u trenutku kada nastanu već i emituju.

On je naveo i da je bitno to što takve vijesti često prati određeni video-zapis, koji im daje autentičnost, pa se onda više ne sumnja da je to istina, ali u upozorio da "Fejsbuk" može da bude izvor za manipulacije jer se može plasirati i lažna vijest.

- To je ta neposrednost koju nam daju "Fejsbuk" i ostali socijalni mediji. Odatle njihova ogromna moć. Tu će ležati borba za kontrolu tih medija, koja će obeležiti verovatno sledeće decenije 21. veka - zaključio je Petrović.

Prema mišljenju sociologa Ratka Božovića, ne treba se čuditi uticaju "Fejsbuka", novih tehnologija i elektronskih medija uopšte.

- Jednostavno, imamo to pomeranje, izmeštanje iz prostora tradicionalnih medija, gde je komunikacija bila drugačija, da novi mediji, odnosno tehnologije sada u velikoj meri determinišu komunikaciju - rekao je Božović, ističući da je to "novi trend u usponu".

On je ocijenio da se mnogo mladih ljudi vezalo za "Fejsbuk", gdje se samoodređuju i određuju svoje stanovište.

Božović smatra i da ljudi više vjeruju "Fejsbuku" jer on dolazi kao komunikacija sa prijateljima, sa istomišljenicima, sa onima u istom sistemu vrijednosti.

- Tu je čitav problem i prednost "Fejsbuka", ali i njegov minus - rekao je Božović, objasnivši da se oni koji su bili na distanci, među mnoštvom prijatelja na "Fejsbuku", sada drže za jednu ideju i za orijentaciju i postaju ne oni koji su udaljeni nego oni koji su bliski, što sve postaje "kolektivna varijanta" koja je najprije bila posredovana, ali sada ima "živu pulsaciju" i relevantnu društvenost.

- "Fejsbuk" generacija su deca i omladina koji su i rođeni sa internetom i velika popularnost te socijalne mreže govori da je to fenomen današnjice i sutrašnjice - smatra profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka Miroljub Radojković.

Međutim, to nije još uvijek društveni pokret, naveo je on ukazavši da je preko "Fejsbuka" veoma lako izraziti svoje mišljenje i tim putem davati podršku ili iskazati protest, potpisivati peticije...

- Kada kažem da to nije društveni pokret to znači da, čini mi se, nedostaje onaj zadnji korak. Na "Fejsbuku" je virtuelna zajednica, a u politici ili u javnom životu, osim reči, traži se i neka akcija - dodao je Radojković, ocijenivši da je za sada i najveća slabost "Fejsbuka" nemogućnost da se virtuelne inicijative pretoče u akciju.

- Uvek je veći broj koji daje podršku ili potpisuje peticije, nego onih koji direktno izađu da manifestuju ili protestuju - dodao je Radojković.

Prema njegovim riječima, "Fejsbuk" je dobar za slobodu izražavanja mišljenja. Oslobađa naše pravo da kažemo šta mislimo o bilo čemu, ali nije baš pogodan da to protiv čega smo akcijom mijenjamo. Tu se nije pokazao baš najuspješnijim.

Navike nove generacije, koja se obavještava prevashodno posredstvom interneta umjesto preko tradicionalnih medija, primoraće i same medije da promijene način rada.

Radojković je zaključio da povjerenje ostaje još uvijek slaba tačka u cijelom internetu, pa i u društvenoj mreži kao što je "Fejsbuk".

On je upozorio da se na "Fejsbuku" može nešto tvrditi, a da se drži lažni profil, lažna slika, lažno ime, a da to ostali ne znaju.

Nepouzdanost

Pitanje pouzdanosti i vjerodostojnosti i provjerenosti informacija je najslabija tačka, ne samo na "Fejsbuku" nego i u okviru drugih oblika onlajn informisanja kao što su veb sajtovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana