Fotografije koje su promijenile istoriju

Neke pokazuju užase rata, ljudsku zlobu, bol poslije gubitka, a druge snagu lojalnosti i trijumf ljudskog duha….

Najbolje u 2013.

U okviru takmičenja Sondž Njorld Photographdž za najbolju fotografiju u 2013. godini, koje organizuje Svjetska fotografska organizacija, na gala-ceremoniji u Londonu nedavno su objavljena imena pobjednika u profesionalnoj, otvorenoj i omladinskoj kategoriji.

U konkurenciji više od 122.000 radova iz 170 zemalja, Andrea Gjestvang iz Norveške je proglašena za fotografa godine u profesionalnoj kategoriji. Tridesetdvogodišnja Andrea napravila je seriju portreta djece i omladine koji su preživjeli masakr na ostrvu Utoja u blizini Osla, u julu 2011. godine. Tada je u terorističkom napadu na kamp 69 osoba izgubilo živote. Niz fotografija pod nazivom “Jedan dan u istoriji”, na izuzetno dirljiv i iskren način prikazuje mlade koji su preživjeli ovu nezapamćenu tragediju.

Ratne fotografije

Među najpoznatijim  ratnim fotografijama je “Fat Man Bomb”. Ova fotografija postala je klasik, a nastala je 9. avgusta 1945. Ona prikazuje nuklearnu eksploziju nad Nagasakijem i sav užas koji je proistekao iz toga.  Američka bombardovanja Japana  u završnoj fazi Drugog svjetskog rata izbrisala su tri grada i ubila 70.000 ljudi odmah i još mnogo njih kroz izlaganje zračenju u godinama koje su došle.

Čuvena je i fotografija na kojoj dr Fric Klajn stoji u masovnoj grobnici u koncentracionom logoru Bergen-Belsen. Njegova glavna dužnost bila je izbor zatočenika koji će biti poslan u gasne komore tokom Drugog svjetskog rata. Fotografija je cijelom svijetu prikazala užas holokausta - stradanja Jevreja, Roma, osoba s invaliditetom, sovjetskih ratnih zarobljenika…

Varšavski geto u Poljskoj bio je najveći nacistički geto u okupiranoj Evropi, a osnovan je 1940. za 400.000 Jevreja. Bolesti, glad i napadi i ubistva od strane stražara desetkovali su stanovnike koji su, uprkos svemu, osnovali organizacije za pokretanje škola, bolnica, sirotišta i rekreacijske sadržaje. Fotografija “Civilni otpor” iz 1943. pokazuje posljedice svjetski poznatog Varšavskog otpora, a snimio je nacistički vojnik.

Robert Kapa, mađarski ratni fotoreporter, poznat je po slikama iz Drugog svjetskog rata i zahvaljujući kojima je svijet bio u mogućnosti vidjeti realnost ratovanja. Njegova fotografija “Omaha Beach” snimljena na dan De, 6. juna 1944. pokazuje invaziju britanskih, američkih, kanadskih i trupa Slobodne Francuske na nacističke okupatore u Normandiji. Javnost prihvaća sliku kao “pravu” ratnu fotografiju koja prikazuje napor savezničkih vojnika dok plivaju na Omaha plaži okruženi vatrom iz pušaka i artiljerije.

 “Izvršavanje smrtne kazne u Vijetnamu” iz 1968. je Pulicerom nagrađena fotografija koja je uvrstila Edija Adamsa među najpoznatije ratne fotografe svih vremena. Čovjek s pištoljem je general Ngujen Ngok, a čovjek koji je trebalo da umre Ngujen Van Lem. Metež oko ove fotografije otvorio je cijelo jedno poglavlje u svijetu fotonovinarstva - “slika vrijedi hiljadu riječi.” Slika je i dan-danas simbol antiratnog otpora.

Među novijim slikama je “Rušenje kipa Sadama Huseina u Bagdadu” iz 2003. čiji je autor Rojtersov fotoreporter Goran Tomašević. Uništenje kipa rukama iračkih građana je simbolizovalo kraj jedne ere terora i početak mira, ali mir još nije stigao u Irak.

Jedna od najvažnijih slika moderne istorije je “Živa izgorjela” koju je u Vijetnamu 1972. napravio Nik Ut. Gola djevojčica u centru Pan Ti Kim Puk je žrtva Južno-vijetnamskog napalm napada. Fotografija je osvojila Pulicerovu nagradu, uprkos negodovanju dijela javnosti. Postala je simbol stradanja djece i konačno pokrenula Američku javnost protiv rata u Vijetnamu. Djevojčica je preživjela i postala osnivač fondacije koja pruža medicinsku i psihološku pomoć djeci žrtvama rata.

“Poljubac na Tajms skveru” iz 1945. Alfreda Ajzanštada je nezaboravna fotografija koja obilježava proslavu poslije pobjede nad Japanom.

 - Vidio sam mornara koji je grabio sve žene koje su prolazile i ljubio ih, bez obzira na to bile one stare ili mlade, debele ili mršave, ružne ili ljepotice.... nije pravio razliku - objasnio je fotograf kako je slika nastala.

Ko su mladić i djevojka nikada se nije saznalo, ali je fotografija i danas simbol proslave slobode.

Nezaboravne

Iako je bilo prošlo već četiri godine otkad je ukinuta odredba o razdvajanju studenata crne i bijele rase, stvari u Americi 1957. ipak nisu bile idealne. Prema nekim crncima i dalje se sprovodila represija, a bilo je vrlo riskantno umiješati se među bijelce.

Prva i najhrabrija bila je studentkinja Elizabet Ekford koja se bez ikakve zadrške ugurala u grupu bijelih studenata I uprkos njihovom žestokom negodovanju nastavila spremno hodati, uzdignute glave. Najžešće je negodovala Hejzel Brajant (djevojka s najviše otvorenim ustima) po kojoj je čuvena fotografija i dobila ime. Slika je i danas simbol rasizma, ali i nepokolebljivosti.

Ameriku je digla na noge i fotografija nastala poslije požara u kompaniji “Triangle Shirtnjaist” 25. marta, 1911. kada je poginulo 146 radnika. Za tragičan događaj najveću krivicu snosila je uprava fabrike u kojoj su bili zaposleni emigranti. Svakodnevno su bili zaključavani u svoje radne prostore kako bi vlasnici bili sigurni da će raditi i da neće ništa ukrasti. U trenutku izbijanja požara brave su se zaglavile i radnici su ostali zarobljeni. Većina je izgorjela u vatri. Fotografija na kojoj su nesrećne žrtve podstakla poslodavce širom SAD na povećanje bezbjednosti ljudi na radnim mjestima.

Malo ko nije vidio čuvenu sliku nastalu na Trgu Tjenanmen u glavnom gradu kine 1989. godine. Na slici je čovjek koji je išao na posao u vrijeme masovnih protesta Kineza koji su htjeli više prava. Pokušao je da zaustavi tenkove tako što je stao ispred njih i popeo se na tenk, udarajući vrata i vičući. Još se ne zna je li taj čovjek živ ili mrtav, ali su i on i fotografija simbol masakra na Trgu Tjenanmen, borbe malog čovjeka i ljudske hrabrosti.

“Ručak na vrhu nebodera” iz 1932. je fotografija od koje će se mnogima zavrtjeti u glavi, a prikazuje hrabre radnike koji su odlučili uzeti pauzu za ručak na vrhu nebodera u izgradnji. Radi se o neboderu u Njujorku, a neobični se događaj zbio na 69. spratu.

Fotografije slavnih

Revanš između legendarnih boksera Muhameda Alija i Sonija Listona  iz 1965. godine ostaje kontroverzan zbog načina na koji je Liston pao na pola prve runde, ali je fotografija Alija kako stoji iznad svog “plijena” ušla u legendu. Simbolizuje pobjedu i nadmoć, a svijetu je pokazala zašto su Alija zvali “najveći”.

“Ajnštajn za isplaženim jezikom” Artura Sasea iz 1951. godine je fotografija koja je “dozvolila” genijima da imaju smisao za humor. Fotografija nije promijenila istoriju kao neke druge, ali je sasvim sigurno imala uticaja na nju. Dok je slavni fizičar Albert Ajnštajn svojim doprinosima u nuklearnoj fizici i kvantnoj mehanici sigurno promijenio istoriju, ova fotografija je promijenila način na koji istorija gleda na njega. Humanizirajući čovjeka poznatog samo po svojoj genijalnosti, ova fotografija je razlog zašto se Ajnštajnovo ime ne spominje samo kao sinonim za “genija”, nego i za “luckastog genija”. Fotografija je nastala kada je iznervirani Ajnštajn u kampusu Prinsetona na molbu novinara da se nasmije - isplazio jezik.

Najpoznatija fotografija

Podizanje američke zastave na Ivo Džimi 1945. je možda najpoznatija ratna fotografija ikada. Zastavu je podiglo pet američkih marinaca i jedan iz mornarice. Malo ljudi zna da je to, zapravo, druga takva zastava tamo postavljena, jer je prva bila premala i nije se vidjela dovoljno. Fotograf Džo Rozental, koji je dobio Pulicerovu nagradu za ovu sliku, samo je stigao na vrijeme da uslika postavljanje druge zastave.

Bijafra

Kad je istočna Nigerija odlučila da proglasi nezavisnost od ostatka zemlje, došlo je do blokade Bijafre od strane vladinih snaga, a izbio je i građanski rat. U njemu je poginulo više od milion ljudi, a još je strašnija bila glad koja je zavladala tim siromašnim područjem.

Fotografija iz 1969. prikazuje gladnu djecu koja su zbog nedostatka proteina izgubila snagu kostiju i mišića i lomila se pod svojom sopstvenom težinom, a nakon što je vidio cijeli svijet, počelo je prikupljanje humanitarne pomoći.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.