Fotelje rezervisane za muškarce

M. Čigoja. D. Sekulić
Fotelje rezervisane za muškarce

Biti žena političar u BiH izuzetno je teško, mada sam ubijeđena da su žene puno uspješnije i konkretnije. Kad bi bilo više žena u politici BiH mnoge stvari bi se puno brže rješavale - rekla je zamjenik ministra spoljnih poslova BiH Ana Trišić-Babić.

Bez obzira na to što se učešće žena u društvenom životu kod nas s godinama povećava, lovorike za dostignuća u bilo kojoj oblasti još uvijek mahom poberu muškarci.

Uspješne žene političari u BiH slažu se da je njihov položaj veoma loš.

- U Savjetu ministara trenutno imamo samo dvije žene i obje su na zamjeničkim mjestima. U Parlamentu BiH takođe ima jako malo žena, čak manje od one kvote koja je propisana rezolucijama Savjeta Evrope - kazala je Trišić-Babić

Ona je dodala da je naše društvo još uvijek muško patrijarhalno društvo, u kojem žene nisu uspjele da naprave lobi, kojim bi, kako kaže barem malo izbacile iz igre muški lobi.

- Često sam učestvovala na okruglim stolovima na kojima je bilo riječi o položaju žena u politici i tu sam čula jednu jako interesantnu analizu koja ima smisla. Naime, jedno objašnjenje za mali broje žena u politici je da tamo gdje ima novca žene ne mogu da uđu. U trenutku kad žene uđu, interesovanje za takvo nešto pada. Donedavno u medicini nije bilo žena, a sad su one čak i zastupljenije nego muškarci, ali primjetno je i da automatski plate padaju - naglasila je Trišićeva.

Među rijetkim ženama na ministarskoj poziciji u BiH je i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi Republike Srpske Jasna Brkić, koja je i potpredsjednik Vlade RS.

Ženski lobiji i zagovornici žena u javnom životu na očigled svih ne uklapaju se u društveni milje Srpske, pa se i dalje tek poneka dama provuče na neko iole značajnije mjesto u našoj zemlji.

Iako je i sa medicinskog i društvenog aspekta odavno potvrđeno da su žene u većini oblasti sposobnije od muškaraca, to im se u nedovoljnoj mjeri priznaje. Potvrđena sposobnost žena da se izbore sa najkomplikovanijim situacijama, uhvate u koštac sa ozbiljnim problemima i pronađu zajednički jezik sa gotovo svakom vrstom sagovornika ne može im se oduzeti.

Da je moguće uskladiti sve obaveze koje se pred njima nađu dokazale su malobrojne, ali i te kako vrijedne pomena žene, koje su sigurnim korakom preskočile sve predrasude našeg, uspješnim ženama nenaklonjenog društva, i postale uzor mnogim mladim ljudima i sugrađankama.

Cijena poslovnog uspjeha

Jedna od dama iz javnog života koja je uspješno uskladila poslovni i privatni život je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić. Ona kaže da su žene uglavnom sposobne da se preusmjere na više oblasti, brigu o porodici, na profesionalni život i druge. I pored toga što je dokazano da su žene u poslu mnogo odgovornije od muškaraca, Majkićeva smatra da mnoge zemlje treba da povedu računa o ravnopravnosti polova.

- U politici, posebno na balkanskim prostorima, žene se teško snalaze. Taj način borbe koji je tu prisutan i koji omogućava dobrom dijelu muškaraca da dobro žive bez nekog posebnog angažovanja, žene na to nisu spremne - kazala je Majkićeva.

Iako relativno kasno ušavši u politiku, Dušanka Majkić napredovala je do mjesta Kolegijuma Doma naroda koje nikada ranije, od postanka Parlamenta BiH, nije dosegla nijedna žena.

- Ovakvo mjesto zahtijeva mnoga odricanja, mnogo rada. Biti uspješan u porodici, privatnom životu i radnom mjestu zahtijeva mnogo uzimanja od sna - kaže Majkićeva.

Žena stub porodice

Mišljenje Dušanke Majkić o položaju žena u političkom životu dijeli i potpredsjednica Narodne skupštine RS Nada Tešanović koja ističe da, iako je bilo napretka kada je u pitanju položaj žena u politici posljednjih godina, on još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Razlozi za to su, kaže brojni.

- Postoji tendencija rasta učešća žena u politici, ali on još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Gledajući Evropu u cjelosti, mi smo negdje u prosjeku, odnosno u sredini. Ženama koje se bave politikom sigurno nije lako, jer mi nismo bogato društvo i žena ne može da se posveti isključivo svom radu, kao što se muškarac posvećuje - kazala je Tešanovićeva.

Ona je dodala da je kod nas još uvijek prisutan balkanski mentalitet, u kojem žena teško dolazi do izražaja, posebno kada je u pitanju bavljenje politikom.

- Kod nas je još uvijek prisutno mišljenje po kojem žena drži tri stuba kuće, odnosno žena je ta koja je zadužena za sve poslove, prije svega, one koji se odnose na brigu o djeci i kući. Žena u današnjem položaju i te kako mora da da maksimum snage kako bi mogla da obavi i jednu i drugu funkciju i da to sve normalno funkcioniše - naglasila je Tešanovićeva.

Ženama teže u politici

Načelnica opštine Novi Grad Snježana Railić smatra da je mnogo zahtjevnije biti žena političar nego što je to muškarcima.

- Prvo zato što su one najčešće i majke, a i drugačije razmišljaju i izuzetno su emotivne. Da bi uspjele u politici moraju dobro znati da prikriju osjećanja i da ne odreaguju emotivno u nekim situacijama. Takođe ženama je veliki problem, jer se veliki dio poslova dogovara po restoranima, a sigurno da ženama koje su majke to nije ni malo lako - kaže Railićeva.

Kada je u pitanju položaj žene u stranci, kaže da ona to sama sebi najvećim dijelom gradi, u zavisnosti od toga koliko je sposobna u bilo kojem, pa i u tom poslu.

- Da li je u mogućnosti da sebi izlobira položaj, da se nametne i izbori za svoje mjesto mislim da zavisi od žene. Ipak, u svakom slučaju, potrebno je mnogo više i rada i fizičkog napora da bi se bavila politikom i postigla rezultate koje postižu muškarci - kazala je Railićeva.

Broj žena u političkom životu RS i BiH, prije uvođenja kvote u izbornom zakonu kojom je regulisano da najmanje jedna trećina žena mora da se nalazi na kandidatskim listama bio je znatno manji.

Prije tog pravila, u jednom momentu u Narodnoj skupštini RS broj kandidovanih žena je bio 7,6 odsto, a broj izabranih žena još manji, 2,4. Nakon uvođenja pravila u izbornom zakonu koji obavezuje da se na listama nalazi najmanje 30 odsto manje zastupljenog pola, broj žena se počeo povećavati.

Kada je u pitanju NSRS najveći procenat izabranih žena iznosio je 22,9 odsto, dok trenutno imamo najniži procenat jer je na posljednjim izborima taj broj bio 18,28 procenata.

Kada je u pitanju BiH prosjek žena u državnom parlamentu je 14,6, što je otprilike i prosjek zemalja jugoistočne Evrope, koji iznosi oko 16,3 odsto.

Muški i ženski poslovi

U politici gdje glavnu riječ vode muškarci, kao i u ekonomiji, privredi i svugdje gdje se osjeća "miris novca", žene se obično smatraju uljezima. Sa svakog mjesta gdje žene vode glavnu riječ muškarci bježe kao "đavo od krsta". Jednoglasje žena kod klasičnih balkanskih muškaraca registrovano je kao "žensko sijelo" opasnih namjera, pa ih iz tog razloga drže na sigurnoj udaljenosti od pozicija u kojima po nepisanom balkanskom kodeksu treba da bude "jači pol".

Sociolozi ovo objašnjavaju time da se i same žene povlače, jer je to još uvijek relativno težak prostor, u kome postoji borba na život i smrt, mnogo podvala, manipulacija, a naravno ima još uvijek i malo onog tradicionalnog mišljenja da javni poslovi nisu za žene.

Prije rata je, ističu sociolozi, bila mnogo povoljnija situacija jer su žene bile mnogo ravnomjernije raspoređene u svim oblastima. Tek izbijanjem rata i raspadom države, ponovo je vraćena ta tradicionalna muška dominacija karakteristična za naše prostore.

Žene su u RS uglavnom zastupljene u srednjem nivou vlasti, u obrazovanju gdje radi tri puta više žena nego muškaraca, dok je u zdravstvu i socijalnim ustanovama taj broj čak četiri puta veći. Liderske pozicije u političkim partijama su po nepisanom pravilu rezervisane za muškarce, a slična situacija je i na ministarskim, načelničkim i predsjedničkim pozicijama gdje godinama dominiraju muškarci.

Džender centar

U Džender centru Vlade RS kažu da dok god se ne ostvari procenat od 30 odsto žena u Parlamentu ne može se reći da imamo zadvoljavajući procenat žena na mjestima odlučivanja. Procenat žena u Narodnoj skupštini RS, a na osnovu izbornih rezultata iz 2006. godine je 22 odsto, dok je procenat žena u Vijeću Naroda NSRS 14 odsto. Na lokalnom nivou vlasti, nakon sprovedenih lokalnih izbora u 2008. godini imamo 45 izabranih žena na mjestima načelnika/gradonačelnika i 14,9 odsto žena među izabranim odbornicima, predstavnicima u lokalnim skupštinama.

- Razlozi za ovakvo stanje su višestruki. Politika se kod nas još uvijek tradicionalno smatra muškom sferom. Još uvijek vladaju patrijarhalni obrasci ponašanja u društvu što dovodi do nedovoljne prohodnosti obrazovanih žena ka mjestima odlučivanja. Međutim, treba reći da se ovi obrasci i stavovi postepeno mijenjaju i to će na kraju dovesti do kvalitativnih promjena u pogledu većeg učešća i zastupljenosti žena u javnom i političkom životu - istakla je direktor Džender centra Spomenka Krunić.

Razlozi za malo učešće žena u političkom i javnom životu svakako leže i u okolnostima koje se tiču rada i odnosa političkih partija prema ovom pitanju, prije svega, u nedovoljnoj podršci i vidljivosti žena u političkim partijama, naročito u predizbornim i kampanjama, kao i u izbornom procesu. Smatram da u ovom smislu treba raditi na promjeni zakonskog okvira koji reguliše rad političkih partija te okvira i standarda koji regulišu političke programe. Ako se u predizbornim kampanjama samo kandidati muškog pola stavljaju u prvi plan i promovišu kao osobe za koje treba glasati sigurno je da će to u mnogome doprinijeti da upravo oni budu izabrani - istakla je Krunićeva.

Ona je dodala da se često radi o zamjeni teza i da se nerijetko opravdanje za ovakvo stanje nalazi u tome da žene ne pokazuju interes, te da nema dovoljno edukovanih i profilisanih žena da se bave politikom.

- Ja se s tim ne bih složila, prije svega mislim da u našem društvu moramo težiti stvaranju uslova i okruženja da svi imamo jednake mogućnosti da se bavimo političkim i javnim životom - kaže Krunićeva.

"Gospođe ministarke"

Koliko god bili poštovani od određenog broja građana, ili koliko god u državnoj hijerarhiji bili visoko plasirani domaći političari svoje ženske polovine ljubomorno čuvaju od očiju javnosti. Očigledno je i to da su gospođe aktuelnih političara, koliko god bile uspješne u onome čime se bave, u dubokoj sjeni svojih muževa. Dok savremene "gospođe ministarke" ovo objašnjavaju nezainteresovanošću za pretjeranim medijskim eksponiranjem, stiče se zaključak da ove dame mudro idu iza svojih supruga, ali ne samo kao pratnje, nego kao čvrsti oslonci i čuvari "svete zajednice" - braka.

Za razliku od žena stranih političara i diplomata koje paralelno sa muževima grade političke karijere, dame političara iz RS nisu zainteresovane za preuzimanje javne riječi ili karijeru sličnu muževljevoj.

Koliko im je to ispravno ili ne u domaćoj javnosti se ne raspravlja, a domaću populaciju još uvijek zanimaju jedino senzacionalističke i popularističke pikanterije iz bračnog i porodičnog života političara u kojima se usput po koji put pomenu i njihove supruge.

Žene na državnim funkcijama u svijetu

Parlament: Srbija 21,6 odsto, Turska 4,4 odsto, Slovenija 10,8 odsto, Japan 11 odsto, SAD 16,3 odsto, Hrvatska 21 odsto, Švajcarska 25 odsto, Španija 30 odsto, Finska 42 odsto, Švedska 47 odsto.

Statistika u RS

Od 13 ministarstava u Vladi RS jedna je žena na poziciji ministra. Od 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske samo 18 je predstavnica ljepšeg pola. Na proteklim lokalnim izborima odbornička mjesta u skupštinama opština u Republici Srpskoj na lokalnim izborima zauzele su 203 žene i gotovo šest puta više muškaraca.

Žene su osvojile najviše odborničkih mjesta u Skupštini grada Banja Luka i u skupštinama opština Bijeljina, Bratunac, Foča, Mrkonjić Grad, Pale i Prijedor. U Petrovcu su žene zauzele gotovo polovinu mjesta u skupštini opštine, odnosno od 11 odborničkih mjesta, ženama je pripalo pet.

Na proteklim izborima kandidatkinje za odborničke pozicije iz SNSD-a dobile su najviše povjerenja građana

U opštinskim klupama u Gacku, Bileći i Nevesinju nema nijedne žene odbornika, a svaka od ovih opština ima po 21 odborničko mjesto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Hrvati najavili snijeg
Hrvati najavili snijeg
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana