Fejsbuk i kafići zamijenili knjige i sport

Na koji način mladi u RS ispunjavaju slobodno vrijeme? Da li i kakvu muziku slušaju? Idu li u pozorište, na koncerte, izložbe? Imaju li čitalačke navike?

Iako u Republici Srpskoj nije rađeno nijedno istraživanje koje bi pokazalo kako srednjoškolci u Srpskoj provode slobodno vrijeme, psiholozi, sociolozi, ali i predstavnici mladih slažu se da srednjoškolci ne provode vrijeme kvalitetno, te da su najčešće na internetu ili u kafićima.

Zavisnost o internetu

Srednjoškolci najčešće provode slobodno vrijeme družeći se u kafićima ili gledajući televiziju, uz mobilni telefon i naravno internet. Najveći broj njih zadovoljan je načinom na koji ispunjava svoje vrijeme, iako se većina žali na nedostatak slobodnog vremena.

Sociolog Ivan Šijaković ističe da mladi slobodno vrijeme ne provode kreativno, već po kafićima ili kućnim zabavama i bez nekog značajnijeg sadržaja.

- To dovodi do deformisanja njihovog kulturnog života pa više nisu mladi koji su kreativni, podsticajni. Na njih se ne možete osloniti kao na nekoga ko će da unapređuje, ko će kritički da sagledava stvarnost. Izbacili su iz slobodnog vremena želju za takmičarskim duhom. Ne odlaze u pozorište, u biblioteke, ne zanimaju ih druge kulture - kazao je Šijaković.

On smatra da je za ovakvo stanje presudna uloga društva koje nema mehanizme koji bi mlade podsticali na kreativnost i traganje za nečim novim.

- Društvo prosto ne stimuliše kulturni napredak. Ono razvija kulturu rijaliti šou programa, kulturu spektakla, kulturu konflikta i slično - smatra Šijaković.

On kaže da su posljedice ovakvog stanja velike jer se formiraju mladi ljudi puni agresije, netolerancije, mladi koji zapostavljaju opšte društvene interese.

Dodaje da oni nisu spremni na ozbiljan rad, za zalaganje već žele sve da postignu preko noći.

- Potrebno je iz korijena izmijeniti kulturno djelovanje, počevši od toga da se ozbiljno obuzdaju različite medijske prezentacije kiča i šunda, da se naprave standardi koji će na neki način razgraničiti šta je dobro, a šta ne, i ograničiti emitovanje različitih rijalitija - naglasio je Šijaković.

Slaba ponuda kulturnih sadržaja

Psiholog Vesna Tomić kaže da mladi umjesto da slobodno vrijeme provode s vršnjacima u prirodi ili na igralištima, sve više postaju zavisnici o kompjuterima, televiziji, mobilnim telefonima, kafićima.

- Glavna zabava je na Fejsbuku. S druge strane, nije im mnogo toga ni pruženo, nema ni kulturnih ni sportskih dešavanja koje bi mogli da posjete. Slabo se radi na tome da omladina bude društvenija i da korisnije popunjava svoje slobodno vrijeme - kazala je Tomićeva.

Ona kaže da je za ovakvu situaciju najviše krivo društvo, koje mladima i nije ponudilo previše izbora.

- Omladina, a pogotovo srednjoškolci su zaista u nezavidnoj poziciji. Posljedice ovakvog stanja u društvu već se vide, jer nam je veliki broj mladih krenuo putem koji sigurno ne možemo okarakterisati kao dobar. Neophodna je sveobuhvatna društvena akcija kako bi se sputale sve negativne pojave kod mladih i njihova kreativnost usmjerila u društveni razvoj - kazala je Tomićeva.

Pedagog-psiholog Tatjana Mihajlović smatra da je u Srpskoj problem što pojedine organizovane aktivnosti nemaju kontinuitet i to što škole imaju problema sa slobodnim prostorom što dodatno utiče na ponašanje mladih koji su većinom prepušteni ulici.

- Iako je internet medij koji u posljednje vrijeme uzima sve više maha, bilo u edukativne svrhe ili za zabavu, mora postojati mjera - kaže ona.

Međutim, naglašava Mihajlovićeva, mladi nemaju mjere kada je u pitanju vrijeme koje provode na internetu, prije svega na Fejbuku, što se loše odražava na njihovo slobodno vrijeme i razvoj.

- Internet i Fejsbuk su jedan od načina gdje se djeca otuđuju. Umjesto da se socijalizuju, druže i komuniciraju, ovakav način dodatno otuđuje mlade ljude jer bi bilo bolje da se više međusobno druže i tako pomognu jedni drugima da rješavaju probleme - rekla je Mihajlovićeva.

Poremećen sistem vrijednosti

Predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske Milan Grubor smatra da je u našem društvu poremećen sistem vrijednosti, te da je to rezultiralo mnogim negativnim trendovima među mladima koji najviše vremena provode po kafićima i za računarima.

- Nadamo se da ćemo dobiti podršku za određene projekte koji podstiču rad i aktivizam mladih u Srpskoj. Trenutna situacija je bolja nego prije deset godina, ali i dalje nije dobra. Ljudi ovdje žive od subote do subote. Takav način mišljenja i življenja treba se iz korijena mijenjati. Dok se mladi u Evropi takmiče na koji način će novac uložiti, napraviti nešto novo, ko će više naučiti, dok se kod nas takmiče ko će više popiti - kazao je Grubor.

On je dodao da se stalno govori da nema para, ali da su kafići najčešće puni.

- I ako se nema novca, mladi ne rade ništa korisno da dođu do novca. Generalno, mladi kod nas nisu mobilni i ne žele da rade na sebi - kazao je Grubor.

Profesor banjalučkog fakulteta Aleksandar Milić smatra da postoje nenadoknadivi propusti u odrastanju mladih ljudi u Srpskoj što potvrđuje rast određenih poremećaja kod djece i nedovoljna efikasnost tokom obrazovanja.

- Slobodno vrijeme uglavnom se provodi dezorganizovano. Mladi ljudi, odnosno učenici, previše vremena provode u kafićima uz pojačano uživanje alkohola i pušenja - rekao je Milić.

Novi trendovi odrastanja

Staromodno slobodno vrijeme danas mnogi smatraju kao udaljavanje od stvarnosti odnosno kao put u demoralizaciju. Na slobodno vrijeme se više ne pretpostavlja prirodan i pozitivan uslov za realizaciju najviših vrijednosti. Školovanje u slobodnom vremenu i hobiji su početni oblici kreativnih i razvojnih aktivnosti. Hobi je produktivna aktivnost za sebe koja nema nikakvog značaja za zajednicu, stanje koje nema novčanu vrijednost.

U Republici Srpskoj problem nije samo u načinu na koji omladina provodi slobodno vrijeme. Ogroman nedostatak u našem društvu predstavlja nepostojanje organizacija koje bi ponuđenim sadržajima "okupirali" pažnju mladih na duže staze.

- Kada djece izađu iz osnovne škole i odvoje se malo od djelovanja i uticaja roditelja, počinju da izlaze i da se osamostaljuju. Ovdje nema onog prihvatanja i organizovanih radionica u kojima bi mladi mogli da ispolje svoje sposobnosti i "sklone" sa ulice - smatra Milić.

Dodaje da je istraživanje nužno kako bismo imali sveobuhvatnu sliku života mladih van školskog dvorišta i kuće.

- Projekata je bilo, ali poželjno bi bilo da se uradi projekat tipa "Prevencija poremećaja ličnosti i ponašanja kod djece i mladih" koji bi trebao da bude objektivan, pouzdan i da obuhvati veću populaciju - rekao je Milić.

Većina mladih u Srpskoj je prepuštena novim trendovima provođenja slobodnog vremena kojima se preferiraju vrijednosti koje se negativno odražavaju na stil života srednjoškolaca, pa i dijela osnovaca.

Izlasci

Srednjoškolci izlaze najčešće vikendom (malo je onih koji to čine svakoga dana), i to od 22 časa, a vraćaju se kući između dva i tri. Najčešće odlaze u kafiće i na mjesta na otvorenom (park, školsko dvorište, ispred zgrade u kojoj žive). Najveći broj mladih uopšte se ne bavi sportom, a neka istraživanja pokazuju da su dječaci ipak aktivniji od djevojčica.

Preglasna muzika

Robovanje novim tehnologijama nije bez posljedica. Poslije mnogobrojnih primjera zloupotrebe mobilnih telefona i interneta, svijet se suočava sa još jednim. Istraživanje američkih stručnjaka pokazalo je da svaki peti tinejdžer ima oštećenje sluha za šta je, tvrde, kriva preglasna muzika koju tinejdžeri slušaju na svojim MP3 i MP4 uređajima. Da bi izolovali buku oko sebe, oni ton na uređajima nerijetko pojačaju do kraja, a slušalice dugo ostave na ušima.

Istraživanja

Amerikanci uzrasta od osam do 18 godina gotovo svaki minut svog vremena, osim kada su u školi, provode na internetu, rezultat je istraživanja Kaiser Famildž fondacije. Mladi ovog uzrasta provode više od sedam i po časova dnevno za svojim kompjuterima, "pametnim" telefonima, pred TV-ekranima ili nekim drugim elektronskim uređajima. Ovo je povećanje od čak jednog časa u odnosu na prethodno ispitivanje sprovedeno 2005. godine, kada su mladi u prosjeku onlajn provodili oko šest i po časova dnevno. Prema podacima kompanije "comScoree" Fejsbuk je prvi kada je riječ o ukupnom vremenu koje ljudi provode na nekom internet sajtu. Samo u avgustu ove godine američki korisnici proveli su oko 41,1 milion minuta, odnosno 685 hiljada časova, na najvećoj društvenoj mreži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.