Estrada je trenutak, a umjetnost vječnost

A. Rajković, M. Pijetlović
Estrada je trenutak, a umjetnost vječnost

Borba između estrade i umjetnosti svakim danom se sve više zahuktava. Prava umjetnost sa jedne i razni sadržaji sa lažnim pečatom sa druge strane trude se da privuku publiku. Tanka linija između umjetnosti i estrade sve češće se prelazi, a dokaz za to je i najezda rijaliti programa i hiperprodukcija raznih "umjetnosti".

Takođe i nedostatak novca utiče na neke stvaraoce da prihvataju estradne uloge za manje ili veće honorare.

- Estrada se pandemično širi i osvaja svaki budžak u koji se sakrila... umetnost. Sa malim "u", Umetnost je, bojim se, postradala, ima tome već neko vreme - rekla je književnica Mirjana Đurđević iz Beograda.

Ona se osvrnula na dobrotvornu modnu reviju koja je održana u Beogradu, a na kojoj je sa prijateljicom, profesorkom univerziteta bila, kako kaže, "tobož manekenka" u okviru Fashion Weeka.

- Prijateljica je glumila moju detektivku Harijetu, pas je glumio Harijetinog psa, a ja sam, valjda, bila ja. Zapravo smo se odlično zabavljale, cerekajući se raznim TV-licima, koja su imala potrebu da ukoriče svoje ljubavne romanse, kozmetičke savete, bisere, životne mudrosti... te su sad i to "pisci" koji šetaju modnom pistom u dobrotvorne svrhe - ispričala je Đurđevićeva.

Glumac Mima Karadžić kaže da umjetnost i estradu graniči ukus.

- Baviti se kulturom i umetnošću samim tim podrazumeva određene granice koje se ne bi trebale prelaziti. Lično mislim da je naša estrada danas ispunjena rijaliti emisijama, koje narod upija kao sunđer. I to je žalosno - smatra Mima Karadžić.

Lošu sliku o raznim rijaliti programima ima i muzički umjetnik Bilja Krstić.

- Ljudi iz kulture posebno su osetljivi na estradu, doživljavaju je kao nešto loše nižerazredno i nekvalitetno, a tome su posebno doprineli tabloidi..., rijaliti programi kojima je očigledno cilj da se iz čoveka izvuče nešto najgore - smatra Krstićeva.

Ona se osvrnula i na uticaj šou biznisa na domaću publiku.

- U svetu estrade i šou biznisa marketing čuda čini, "što veštije manevrišu u tom prostoru, proizvod koji stvaraju bolje se prodaje"... karijeru grade skandalima i iznose svoje ljubavne i kakve još jade, javno. Koliko li je tek dosadan život onih ljudi koje zanimaju te stvari i kada se poistovećuju sa tim ličnostima - pita se Krstićeva.

Mišljenje Mime Karadžića je da se estrada vrlo lako nameće narodu.

- Ako izađete u neki klub, videćete desetine devojaka i mladića koji liče na neku od pevačica i pevača. Sve to izgleda jako jeftino u svakom smislu. Od samog ukusa, odnosno izbora "estradne pojave", do oblačenja, ponašanja. Ali tako je bilo od kako je veka i sveta, a kulturom se uvek bavio i pratio je jedan mali broj ljudi - ističe Mima Karadžić.

Reditelj Jovica Pavić kaže da je linija između umjetnosti i estrade sve tanja.

- Veština i zanat su samo predispozicije za umetnost, a razlika između estrade i umetnosti je ogromna. Vrlo dobro urađene zanatske stvari su često zapravo kič. Iako su to vrhunski urađeni predmeti i dela, koja su sa zanatskog stanovišta perfektna, ipak ona nisu umetnost - priča Pavić.

Da je estrada na velika vrata ušla i u svijet književnosti tvrdi i Mirjana Đurđević, čiji su likovi oživjeli na modnoj sceni.

- Uopšte nam nije smetao očevidan uzvratni podsmeh "druge strane" upućen našim godinama, kilogramima, malim tiražima, diplomama, tome što ne znamo šta je "običan bjuti luk", velikom psu, do đavola, jedna dama može da ponese samo psetance, je l' tako... - priča Đurđevićeva.

I slikar i književnik Mileta Prodanović se slaže sa mišljenjem da je danas teško odrediti granicu između umjetnosti i estrade.

- Savremena umetnost se često poigrava sa kategorijama kiča, pa samim tim i uzima u obzir i nešto što nastaje na estradi. Postoje mnogi ozbiljni kritički radovi savremenih umetnika koji tretiraju taj fenomen. U fenomenima turbo folka su negde zamagljene granice, tako da se došlo do jedne opšte papazjanije u medijima - naglasio je Prodanović.

Prema riječima Jovice Pavića publika je u opasnosti, jer joj razne sadržaju prodaju pod umjetnost.

- Možemo da kažemo da je za običnog čoveka sve teže napraviti razliku između umetnosti i estrade. Zato se vrlo lako podvaljuje svašta kao umetnost - kaže Pavić.

Umjetnost i estrada u našem vremenu, po mišljenju glumca i muzičara Dejana Zorića, imaju dosta dodirnih tačaka.

- Nije loše u nekim momentima da umjetnost poprimi malo estradnih detalja, a još je korisnije da estrada uzme oblik neke umjetnosti. Problem je što dolazi do neželjenih posljedica, pa onda možemo vidjeti kič i šund u umjetnosti, upravo ono što je preuzeto sa estrade - ističe Zorić.

Šta se dobije kada se estrada "uvuče" u književne vode, otkriva Mirjana Đurđević prenoseći utiske sa revije.

- Svako je tu bio svojim poslom i iz svojih razloga i bilo je sve u redu. Sve dok na kraju nisam saznala rezultate našeg "humanitarnog rada". "Slupane" su hiljade i hiljade evra, kreirani, isprobavani i "vraćani" kostimi, angažovani koreografi.... Da bi na kraju jednom talentovanom detetu poklonili jedan kompjuter - rekla je Đurđevićeva.

Prema njenim riječima iza scene se popilo više "obične izvorske vode" za "običan bjuti luk" nego što taj kompjuter košta.

- E od toga mi se smučilo, od onda imam potrebu da obznanim - nisam ni ja više nevina, pokupila me šuma estrade. Stidim se - priznaje ova književnica.

Da se kulturi i promociji kulturne svijesti uvijek poklanjala jako mala pažnja, a da je estrada nešto što je za široke narodne mase, popularno i profitabilno, smatra glumac Mima Karadžić.

- Na jednom koncertu Seke, Cece, Brene i ostalih bilo je više ljudi nego što je videlo Ljubu Tadića za ceo život. Poenta kulture nije masovnost, jer je masovnost nešto što je priprosto i narodno. Uz kulturu je uvek bio određen broj ljudi koji je prepozna kao bitnu i voli kao takvu - kaže Mima Karadžić.

On osuđuje one koji u estradu ubacuju nacionalne konotacije i tako ubiru poene kod publike, odnosno privlače ih na takav način.

- Moramo biti svesni činjenice da se u kulturi može jako malo zaraditi, pa nikako ne osuđujem jednu glumicu koja, na primer, zbog egzistencije bude u ulozi voditelja nekog programa ili manifestacije. To je jadno i žalosno, ali na našu nesreću i vrlo često - navodi Mima.

Na ulogu novca u estradi osvrnuo se i Dejan Zorić.

- Estrada ima tu prednost što živi sama od sebe, proizvodi novac i estradne ličnosti žive od bavljenja estradom. A umjetnost je u krizi, pa tako i pozorište - zaključio je Zorić.

Jovica Pavić podsjeća da je estrada lako stizanje do cilja, popularnosti i visokih pozicija u društvu.

- Estrada je trenutak, a umetnost večnost. Mnogi pravi umetnici dolaze vrlo brzo u mašinu tabloida, brzih medija i propagande, pa se ponekad njima "prikači etiketa" da su oni deo estrade, a nisu. Postoji mnoštvo estradnih umetnika koji nisu pravi stvaraoci. Znaju da pevaju, sviraju, igraju, imaju mnogo veština, ali nisu umetnici - naglašava Pavić.

Činjenicu da nedostatak novca često "tjera" neke umjetnike da rade projekte koji ulaze u polje estrade naveo je i Mileta Prodanović.

- Tačno je da ozbiljni umetnici često nemaju dobre fondove da izvedu svoje radove. Sa druge strane mnogi eksponenti popularne kulture koji imaju masovne tiraže imaju mnogo ozbiljniju produkciju i često citiraju i preuzimaju dela ozbiljne umetnosti - rekao je Prodanović.

Bilja Krstić smatra da slika o estradi i umjetnosti nije jasno definisana.

- Nervira me i taj elitistički pristup, estrada je kao za seljake, a opera, balet... je za ove druge. Umetnost nije samo stvar elite, niti je ograničena samo na elitu. Nije u redu da je neko manje vredan poštovanja ako ne razume priču o Njujorškoj filharmoniji, priču o raznim teorijama... - naglašava Bilja Krstić.

Posjetioci

- Pozorišta su posjećena, ali u teatru ima 500, a u dvorani pet hiljada posjetilaca. Pozorištu nije potrebna masovnost. Kad god krenem u pozorište, drago mi je što se izdvajam od onih koji idu u neku veliku dvoranu na "spektakl", na kojem ja nikada ne bih bio. A ne bi ni oni bili u pozorištu. I to tako treba i da ostane - kaže Mima Karadžić.

Poljuljani stubovi društva

- U Srbiji ni u čemu ne postoji jasna granica. Ne postoji alternativa postojećem, ma o čemu govorili, samo se radi o generalnom padu kvaliteta. Kultura je odavno na margini, svi nivoi društva su poljuljani, i kao što neko reče "Živimo u ružnoj mešavini politike i estrade", a političari su trenutno najveće estradne zvezde kod nas. Mnogo toga utiče da kultura u Srbiji polako nestaje - rekla je Bilja Krstić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana