Džon Rouz: Članstvo u EU i NATO-u omogućiće stabilnost BiH

Željka Domazet
Džon Rouz: Članstvo u EU i NATO-u omogućiće stabilnost BiH

Za BiH može biti od velikog značaja i velike vrijednosti da bude članica i NATO-a i EU, istakao je u intervjuu "Glasu Srpske" direktor "Maršal centra" Džon Rouz.

- Garantujem da će članstvo u obje te organizacije dovesti do mira, stabilnosti i ekonomskog rasta BiH i regiona za mnoge buduće generacije - rekao je Rouz.

* GLAS: Mnogo je dilema oko toga da li BiH treba da uđe u NATO savez ili ne. Koje su to prednosti, a šta su rizici ulaska u NATO?

ROUZ: Potpuno je jasno da su prednosti bezbjednost i stabilnost zemlje. Bezbjednost i stabilnost dovode do povjerenja ljudi, a upravo to povjerenje omogućava da se slobodne institucije razviju i dalje razvijaju. NATO je tu i pruža bezbjednost i stabilnost koje dovode do ekonomskog prosperiteta i stabilnosti u zemlji. Sa članstvom postajete član jedne veće porodice. Lično ne vidim nikakve rizike koje prate to vaše učešće u porodici. NATO je kao most između država, a ne barijera.

* GLAS: NATO je na ovim područjima bombardovao jednu zemlju i jedan narod. Srbi još uvijek nose traume i bol od bombardovanja i među Srbima upravo zbog toga postoji jedna vrsta otpora prema NATO-u.

ROUZ: Razumijemo to, ali moja uloga u "Maršal centru" je da okupimo sve te ljude koji imaju različite perspektive, da i njima damo mogućnost da raspravljaju i diskutuju o različitim pitanjima. Stoga se nadam da će kroz to razumjeti jedni druge i bolje razumjeti kulturološke, etničke i religijske razlike. Nadamo se, onda, da će nas to dovesti do rješenja. Ja sam edukator i moj zadatak je da okupim ljude, iako znamo da ti ljudi imaju različite perspektive i ideje. Znamo, takođe, da su se dogodile ružne stvari usljed rata i konflikata, ali svrha "Maršal centra" jeste da im pomognemo da bolje razumiju sve te razlike u nadi da će im to pomoći da pronađu neko područje gdje mogu da postignu dogovor i da će im onda to pomoći da sve te razlike bolje razumiju.

* GLAS: I pred samim NATO-om postoje veliki izazovi poput terorizma, globalne ekonomske krize, globalnog zagrijavanja, pandemije.... Kako u svemu tome objasniti zemlji koja ima namjeru da postane članica NATO porodice, šta to podrazumijeva kada je riječ o globalnim izazovima?

ROUZ: Nijedna zemlja sama ne može da riješi sve ove probleme. Samo ako se udružimo u zajednicu država, ako okupimo sve te zemlje, onda možemo zajedno raditi da nađemo rješenje. Svi mi ćemo se naći pod udarom svih tih kriza. Terorizam, energetska sigurnost, migracije, potencijalne pandemije... Ti problemi ne prepoznaju granice i nema granica. Vrijednost NATO-a jeste što okuplja zemlje i narode koje imaju zajedničke vrijednosti i koje zajedno nastoje da nađu rješenje tih problema i svi daju doprinos u rješavanju tih problema, od čega svi na kraju imaju koristi. Nijedna zemlja ne može sebi da priušti tu komociju da kaže ne i da ne želi pomoći, jer svi će osjetiti efekte i posljedice tih stvari. Kao primjer možemo uzeti pronalazak i stvaranje vakcine protiv svinjskog gripa i njegove pandemije. Nisu sve zemlje u situaciji da obezbijede resurse da bi sami vršili istraživanja u nadi da će naći potencijalnu vakcinu za tu bolest. Međutim, ako jedna zemlja otkrije vakcinu, onda to svoje otkriće može da podijeli sa svojim prijateljima i drugim zemljama koje su njeni saveznici. Već sada se moraju poduzeti aktivnosti u vezi sa ovim izazovima da bismo se pripremili da sutra budemo spremni i da odgovorimo na najviše devastirajuće aspekte tih izazova.

* GLAS: Da li je NATO u ovom trenutku spreman da se suoči sa izazovom terorizma koji je prijetnja bezbjednosti ne samo jedne zemlje, nego planete u cjelini?

ROUZ: Vjerujem da su NATO zvaničnici bili bolji sagovornici da daju odgovor na taj izazov nego ja. Međutim, i ja vjerujem da je NATO u stanju da se suoči i sa ovim izazovom. Radio sam u NATO-u, pratio razvoj ovog saveza i vidio šta sve rade. NATO danas nije isto što i NATO u doba "hladnog rata". Smatram da NATO-u treba čestitati na njegovoj spremnosti da pomogne drugima i što radi na rješavanju problema. Za primjer možemo uzeti zemljotres u Pakistanu kada je NATO pružio podršku devastiranim područjima.

* GLAS: Članstvo u NATO-u podrazumijeva i rizike - slanje vojnika u ratom zahvaćena područja poput Iraka i Avganistana, mogućnost da se vojnici vrate u kovčezima.

ROUZ: To je tačno, ali ovi rizici danas mogu potencijalno da utiču na sve nas i svi mi možemo da osjetimo posljedice tih rizika. Ti rizici su veoma važni i ozbiljno prijete našoj stabilnosti, miru i ekonomskom rastu. Samo kolektivno i samo zajedno možemo se nadati da ćemo ih riješiti.

* GLAS: Da li biste preporučili BiH da i dalje korača prema NATO-u i da li je, po Vašoj ocjeni, bolje da korača prema NATO-u ili prema Evropskoj uniji, ili istovremeno ka jednom i drugom?

ROUZ: Po mom viđenju, može biti od velikog značaja i velike vrijednosti za BiH da bude članica obje te organizacije, i NATO-a i EU. Garantujem da će članstvo u obje te organizacije dovesti do mira, stabilnosti i ekonomskog rasta BiH i regiona za mnoge buduće generacije.

Rusija

* GLAS: Kako bi, prema Vašoj ocjeni, trebalo da izgleda odnos NATO-a sa Rusijom, odnosno na kom principu ove dvije velesile treba u budućnosti da djeluju?

ROUZ: Jasno je da je Rusija velesila i jasno je da moramo naći načina da radimo zajedno i kolektivno da bismo rješavali ove probleme. To je stvarni izazov koji imamo. Izazov je da ljudi koji imaju različito viđenje, različito razumijevanje stvari, različita rješenja i koji su određeni razlikama u kulturi, iskustvu, vjeri. To je taj problem, jer upravo zbog toga su to teški problemi i teški izazovi. Da su lagani, davno bi bili riješeni. Moja uloga je da u "Maršal centru" omogućim da se ti muškarci i žene iz tridesetak zemalja nađu i da raspravljaju o stvarima i o ovim pitanjima i da razmijene svoje razlike u viđenjima tih pitanja. Treba ostaviti ministrima da rješavaju te probleme. Mi u "Maršal centru" pokušavamo da odnjegujemo otvoren način razmišljanja da bi se ljudi mogli nositi sa problemima sutrašnjice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana