Džerard Selman: Popis vojne imovine koji radi NATO nepotreban

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar pravde RS Džerard Selman i dodao da se stranim sudijama i tužiocima u BiH treba zahvaliti na pomoći krajem ove godine.

Naglasio je i da u istražnim radnjama koje vodi SIPA u vezi sa Administrativnim centrom RS nema ništa novo, osim da im nije dozvoljeno da dokaze traže zaobilaženjem zakona.

* GLAS: U Republici Srpskoj od sljedeće godine počinju sa radom privredni sudovi. Koja je njihova uloga?

SELMAN: Od januara počeće sa radom okružni privredni sudovi i viši privredni sud Republike Srpske čija će nadležnost biti rješavanje privrednih sporova, stečaja, likvidacije i registracije preduzeća. Trenutno na tome rade privredna odjeljenja u pet osnovnih sudova u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu i Trebinju. Tu će se i otvoriti novi okružni privredni sudovi. Kao drugostepeni organ viši privredni sud imaće sjedište u Banjoj Luci.

Za rad novih sudova u 2010. godini planirano je sedam miliona maraka. Oni će značajno rasteretiti postojeće osnovne sudove i doprinijeće bržem rješavanju privrednih sporova.

* GLAS: Da li su obezbijeđeni prostorni kapaciteti i koliko će biti novih radnih mjesta?

SELMAN: Formiranjem nove mreže sudova biće zaposleno 40 sudija uz prateće administrativno osoblje. Tako će se u postojećim osnovnim sudovima zadržati trenutni broj sudija i te ustanove moći će da angažuju svoje sudije za predmete druge prirode. Planiramo da u zakupljeni prostor u jednoj zgradi smjestimo okružni i viši privredni sud u Banjoj Luci gdje bismo, ako pristane i predsjednik Ustavnog suda RS, smjestili i tu instituciju kako bismo im obezbijedili bolje uslove za rad.

* GLAS: Planirano je da sa radom počne i Agencija za upravljanje nelegalno stečenom imovinom ako zakon usvoji Narodna skupština RS?

SELMAN: Sa radom treba da počne Agencija koja bi trebalo da se osnuje na osnovu zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela koji je u formi nacrta usvojen u parlamentu RS. U toku je javna rasprava o ovom nacrtu poslije čega ćemo da uradimo prijedlog zakona i uputimo ga u parlamentarnu proceduru. Pri Ministarstvu pravde bila bi agencija koja bi upravljala imovinom stečenom izvršenjem krivičnog djela. Ona bi olakšala rad sudovima i rasteretila bi ih administrativnog dijela posla oko prodaje i unovčavanja imovine i svih situacija koje se javljaju kada se oduzme nelegalna imovina.

* GLAS: Bilo je ocjena da ova agencija i jedinica za posebne finansijske istrage u sastavu MUP-a RS koja je takođe planirana ovim zakonom treba da budu nezavisne od ministarstava. Smatrate li to ispravnim?

SELMAN: Agencija i finansijska jedinica nezavisne su samim tim jer rade po nalogu pravosudnih institucija. Činjenica je da rade u okviru izvršne vlasti Vlade RS ali mi smo i nadležni da sprovodimo zakone koje parlament usvoji.

Jedinica za posebne finansijske istrage bila bi angažovana po zahtjevu tužilaštva koje pokreće istražne radnje ili po službenoj dužnosti ako MUP RS dođe do saznanja da je određena imovina stečena izvršenjem krivičnog djela. Tada bi se obavljala finansijska istraga u saradnji sa tužilaštvom.

* GLAS: Na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH iz RS uloženo je više amandmana. Da li to znači da je predložen loš zakon koji je uslov za bijelu šengensku listu?

SELMAN: Bilo je konstatacija da RS opstruiše evropski put BiH i bijeli šengen zbog toga što ne želi da usvoji predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Takva konstatacija apsolutno nije tačna.

Još u samom startu izrade koncepta ovog zakona stavovi Republike Srpske nisu uvažavani. Smatramo da je normalno da u zakonskoj proceduri svako da svoje prijedloge i sugestije. Mi smo ih pretvorili u 30 amandmana na Krivični zakon BiH i nijedan, navodno, nije prihvatljiv. Treba se sjetiti da su amandmani koje je druga strana uputila na Zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH u vezi sa angažmanom stranih sudija i tužilaca bili prihvaćeni. U ovom slučaju politika je previše ušla u zakonodavnu oblast i onog trenutka kada se omogući da struka oba entiteta izradi zakon neće biti problema.

* GLAS: U kojem pravcu su otišle istražne radnje oko izgradnje Administrativnog centra RS?

SELMAN: Na osnovu zaključaka Vlade RS naše ministarstvo kao nadležno da komunicira sa istražnim organima uradilo je sve svoje obaveze u skladu sa zakonom. Nismo dozvolili bilo šta da se uradi mimo zakonskih odredbi, a poznato je da je u ovim istragama bilo pokušaja da se na nelegalan način dođe do određenih dokaza i dokumentacije. Stvorena je nepotrebna atmosfera oko toga. Radnici SIPA saslušavaju određena lica, uzimaju izjave, a dio njih pozvan je i u Tužilaštvo BiH da daju izjave i to je u toku. To je sve što se u ovom momentu o tome može reći.

* GLAS: Popis vojne imovine je završen, a misija NATO-a i pored toga traži izuzimanje dokumentacije? Da li je to opravdano?

SELMAN: Predstavnici NATO-a uopšte nisu imali potrebu niti ovlašćenja da traže od republičke Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove podatke koji nisu dio javne evidencije. Uprava je na to ispravno reagovala. Razgovarali smo sa predstavnicima NATO-a i rekli im da nije problem da dobiju podatke o 69 perspektivnih lokacija koje treba da pripadnu MO BiH dok za tim postoji potreba, a kada im ne budu potrebne da se vrate entitetima. Neperspektivna vojna imovina ne treba da bude predmet ni popisa ni uvida NATO predstavnika ili bilo koga drugog. Tri premijera u BiH potpisala su sporazum da neperspektivna vojna imovina pripada entitetima i da samo oni nad njom imaju pravo raspolaganja i vlasništva. 

* GLAS: U kakvom stanju su zatvori u RS i da li su smanjeni pokušaji bjekstava?

SELMAN: Poslije usvajanja Zakona o izvršenju krivičnih sankcija okružne zatvore u Bijeljini, Doboju i Trebinju pretvorićemo u kazneno-popravne ustanove zatvorenog tipa u kojima će se izdržavati kazne do pet godina. U Doboju nije udovoljeno našem prijedlogu da se zatvor izmjesti iz centra grada tako da smo se odlučili na nadogradnju zatvora. U Istočnom Sarajevu ima prostora da se adaptiraju objekti za povećanje kapaciteta za 50 osuđenih lica. U zatvoru u Foči do Nove godine biće završeno posebno odjeljenje sa maksimalnim nadzorom. U sljedećoj godini milion maraka planirano je za proširenje kapaciteta kazneno-popravnog zavoda Tunjice u Banjoj Luci. Smještajnih kapaciteta ima dovoljno u RS.

Stranci u pravosuđu

* GLAS: Smatrate li da domaće pravosuđe treba da bude nezavisno od stranih sudija i tužilaca?

SELMAN: Stalno sam bio zagovornik da su strane sudije i tužioci pružili dobro iskustvo u BiH ali da je došlo vrijeme da im se zahvalimo na pomoći. Od Nove godine ne postoji potreba da strane sudije i tužioci budu angažovani u pravosuđu BiH jer ova zemlja ima dovoljno osposobljenog kadra da rješava sve predmete i vodi efikasno i nepristrasno pravosuđe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.