Džerard Selman: Korupcija i nelegalno stečena imovina na tapetu

Željka Dobrić
Džerard Selman: Korupcija i nelegalno stečena imovina na tapetu

Vlada Republike Srpske početkom godine bila je okupirana mjerama za suzbijanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize, zbog čega je priča o borbi sa korupcijom potisnuta u drugi plan.

Ministar pravde RS Džerard Selman najavio je da će ovo pitanje ponovo biti aktuelizovano, a u junu će se u parlamentarnoj proceduri naći i zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine.

- Preuzeli smo pozitivna iskustva iz Srbije i jednim dijelom iz Hrvatske i Italije. Riječ je o konceptu koji već ima primjenu u susjednim zemljama i koji već daje pozitivne efekte - rekao je Selman.

* GLAS: Da li je utvrđena godina od koje će se kontrolisati nelegalno stečena imovina, kada možemo da očekujemo zakon u parlamentarnoj proceduri i imate li kontakte sa Ministarstvom pravde Srbije po ovom pitanju, s obzirom na to da je kod njih zakon stupio na snagu?

SELMAN: U novom prijedlogu zakona, koji će junu ići u parlamentarnu proceduru, pristupilo se drugom konceptu rješavanja ovog pitanja. Preuzeli smo pozitivna iskustva iz Srbije i jednim dijelom iz Hrvatske i Italije. Neće biti potrebe da se u ovom zakonu utvrđuje od kog momenta će  zakon da važi i imovina da podliježe provjeri, nego ćemo ići na krivično zakonodavstvo.

To znači da sva ona krivična djela iz kojih je proistekla protivpravna imovinska korist za koju sudovi utvrde da je stečena krivičnim djelom, ta imovina će se oduzeti.

* GLAS: Smatrate li da će sada lakše biti obezbijeđena parlamentarna većina za izglasavanje ovog zakona?

SELMAN: Nadam se da hoće, jer ovo je koncept koji već ima primjenu u susjednim zemljama i koji već daje pozitivne efekte. Mislimo da će na ovaj način biti mnogo lakše raditi i biće mnogo transparentije.

* GLAS: Jeste li zadovoljni provođenjem interne kontrole u vezi sa stanjem u SIPA i Tužilaštvu BiH?

SELMAN: Bio sam jedan od ministara koji se lično uvjerio u funkcionisanje paralelnih organa i u SIPA i Tužilaštvu BiH. Što se tiče samog izvještaja direktora SIPA Mirka Lujića i odnosa prema tom izvještaju, mogu da kažem da nisam zadovoljan.

Mislim da je bitno da se to pitanje pokrenulo i da se shvati da Vlada RS želi da sve institucije na nivou BiH funkcionišu u skladu sa zakonom i na osnovu propisa koji su doneseni na nivou BiH, a ne da dolazimo u poziciju da imamo različite aršine u zavisnosti od toga prema kome se te radnje preduzimaju.

* GLAS: Priča o antikorupcionom timu odjednom je utihnula. U MUP-u tvrde da su određeni ljudi koji će da čine taj tim. Da li nadgledate taj proces i kada možemo da očekujemo prve rezultate rada?

SELMAN: Ministarstvo pravde RS nije nadležno za nadgledanje tog procesa, ali antikorupcioni tim svakako bi bio formiran na nivou Vlade RS. MUP je taj koji će pružati logistiku antikorupcionom timu, a ukoliko dođe do procesuiranja nekih osoba, Ministarstvo pravde RS će kroz pravosudne institucije pratiti proces.

* GLAS: Kada možemo da očekujemo konkretno aktivnosti ovog tijela?

SELMAN: To možete da provjerite sa ministrom unutrašnjih poslova RS Stanislavom Čađom, ali mislim da će uskoro biti intenzivirana ta priča. Ona je bila aktuelna u januaru i februaru ove godine, ali je Vlada RS onda svoju pažnju usmjerila prema mjerama za otklanjanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize.

* GLAS: Koliko je po Vama poguban član 13. Zakona o Sudu BiH, kojim se neke od nadležnosti sa RS prenose na BiH?

SELMAN: Svakako da je taj član Zakona o sudu BiH poguban po RS. On se tumači na različite načine i dolazimo u poziciju da se njegovim jednostranim i svojevoljnim tumačenjem preuzimaju neke nadležnosti od entiteta.

Vlada RS pokrenuće inicijativu za izmjenu tog člana zakona, ali i niz drugih članova iz kojih se preuzima nadležnost i sudova i tužilaštava.

S ciljem zaštite građana RS i njihove ustavne i pravne sigurnosti, imamo obavezu da ih zaštitimo inicirajući izmjene tog zakona i kako bi Sud BiH postojao radi onoga zbog čega je i formiran, a prvenstveno radi rješavanja pitanja ratnih zločina.

* GLAS: Predstavnici RS burno su reagovali na ovaj član i oduzimanje nadležnosti, dok iz FBiH takve reakcije nisu uslijedile?

SELMAN: Ne znam zbog čega kolege iz Federacije BiH ćute o tome, ali ne ćute baš svi. Ni predstavnici hrvatskog naroda nisu zadovoljni radom Suda BiH, naročito primjenom člana 13. Zakona o Sudu BiH i zbog toga mislim da će se stvoriti povoljna klima da u Parlamentu BiH prođe inicijativa da se taj član zakona izmijeni i entitetima pripadne nadležnost koju trenutno preuzimaju Sud i Tužilaštvo BiH.

* GLAS: Svjedoci smo lošeg rada nadležnih u zatvorima i dešavalo se da zatvorenike puštaju na vikend, a ovi ponovo počine krivično djelo. Šta ćete uraditi da spriječite ovakvo nonšalantno ponašanje prema zatvorenicima?

SELMAN: Određena lica koja su činila krivična djela i nalaze se na izdržavanju kazne zatvora poslije određenog vremena imaju pravo na pogodnosti, bilo da je to korišćenje godišnjeg odmora, vikenda, slobodnog dana, izlaska u grad, ili da ih posjete članovi porodice. Kako se radi o licima koja su sklona izvršenjima krivični djela, kada koriste tu pogodnost, desi se da ponovo čine krivična djela.

Protiv takvih zatvorenika pokreće se redovan disciplinski postupak, a ukoliko počine krivična djela koja spadaju u nadležnost tužilaštva, onda se pokreće i krivični postupak.

Nismo imuni ni na situacije da određene službe u okviru KPZ prave propuste prilikom procjene da li lice može da koristi pogodnosti.

Mi nismo ti koji žele nešto da zataškaju. U prethodne tri godine imali smo tri smjene direktora, 19 smjena radnika KPZ i niz drugih internih disciplinskih postupaka i premještaja kojima se kažnjavaju radnici.

* GLAS: Kolike su realne mogućnosti da Srpskoj budu vraćene neke od nadležnosti koje su prenesene na BiH, a nisu dale dobre rezultate?

SELMAN: Realnost vraćanja nadležnosti Srpskoj postoji, ali sam proces i procedura je izuzetno komplikovana. Sigurno će biti teško da se određene nadležnosti vrate RS, ali bez obzira na tu proceduru, mi ćemo svakako inicirati povrat određenih nadležnosti koje su uslovno prenesene na BiH. Jedna od takvih nadležnosti je formiranje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Narodna skupština RS donijela je zaključak i ovlastila Vladu RS da 2004. godine potpiše sporazum o prenosu tih nadležnosti, ali taj sporazum je bio uslovan. Pošto nisu ispunjeni svi uslovi pod kojima su na VSTS BiH prenesene te nadležnosti, postoji mogućnost da se lakše izvrši i njihov povrat na RS.

To ne znači da mi ne želimo da VSTS bude na nivou BiH, ali želimo da se vrati dio nadležnosti koji im je pripao, jer smatramo da u njima treba izvršiti određene korekcije.

* GLAS: Ranije ste imali primjedbe na rad VSTS BiH. Da li se to promijenilo?

SELMAN: Nismo zadovoljni radom ovog tijela jer se izdiglo iznad pravosudnih institucija BiH.

Neshvatljivo da imamo tri ministarstva pravde, a da VSTS funkcioniše kao paralelan organ, bez mogućnosti bolje saradnje sa tim ministarstvima i bez mogućnosti da u njegovom radu učestvuju i ministri pravde. Nećemo da se miješamo u izbor sudija i tužilaca, iako i tu imamo ogromne primjedbe, s obzirom na to da tužioci i advokati, koji su stranke u postupku, biraju sudije. Tu nešto nije u redu.

Pitanje je ako Vlada RS obezbijedi 100 miliona maraka za funkcionisanje pravosudnih institucija Srpske za ovu godinu, a u narednoj planira da uloži 13 miliona maraka u pravosudne institucije, zbog čega ministri pravde ne bi mogli da učestvuju u radu VSTS BiH u onom dijelu koji se odnosi na funkcionisanje pravosudnih institucija, ne na izbor sudija.

Medijske spekulacije

* GLAS: Kako ocjenjujete spekulacije federalnih medija u vezi sa skorim podizanjem optužnica protiv premijera RS i nekoliko drugih osoba za navodno udruživanje u zločinačku organizaciju?

SELMAN: To je medijski pritisak na tužioca koji radi na slučaju da bez provođenja prethodnih istražnih radnji podigne optužnicu. Bilo bi to kontraproduktivno, ali ne zbog toga protiv kojih lica bi se digla optužnica, jer imali smo već situacije da su se optužnice dizale pod pritiskom određenih medija i onda smo dobili slučajeve Jelavić, Šarović, Čović.

Mislim da u ovom slučaju Tužilaštvo BiH neće podleći tom pritisku.

Posredstvom medija čulo se za imena onih koji su, navodno, obuhvaćeni istragom i odgovorno vam mogu reći, kao ministar pravde RS, da ono čime sada Tužilaštvo BiH raspolaže ne odnosi se na bilo koje ime.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana