Džerard Selman: Izvršićemo analizu rada pravosudnih institucija

- Dolazimo u situaciju da se u javnosti stvara slika da se određeni predmeti mnogo brže rješavaju. Ali u pravosudnom sistemu BiH ima oko 1,8 miliona neriješenih predmeta, a u RS u 2007. godini 288.000. Zato smo mi u Vladi i Ministarstvu pravde ipak zadovoljni institucijama pravosudnog sistema RS, kaže Selman.

* GLAS: Dokle su stigli akcioni planovi za suzbijanje korupcije i kad bi mogao biti formiran Savjet za borbu protiv korupcije?

SELMAN: Na sjednici Vlade RS održanoj u četvrtak razmatrani su akcioni planovi za realizaciju strategije za borbu protiv korupcije u RS. Šest ministarstava je dostavilo svoj akcioni plan, a do kraja januara sva ministarstva su obavezana da usaglase svoje akcione planove kako bi se na osnovu toga mogao identifikovati i donijeti jedinstven plan koji će se sastojati od akcionih planova ministarstava. Svako ministarstvo iz svoje nadležnosti donosi taj akcioni plan, tako da se nadam da ćemo na narednoj sjednici Vlade dobiti sve te planove. Popunjavanje antikorupcionog tima vrši se na osnovu javnog konkursa, koji bi trebalo da bude raspisan do kraja januara. Sprovešće se redovna procedura kao i kod imenovanja ostalih službenika na osnovu javne konkurencije. Zadatak tog tima biće da prati i analizira rad ministarstava na osnovu njihovih planova koje će Vlada usvojiti.

* GLAS: Kako riješiti problem oko pokušaja prenosa nadležnosti sa Advokatske komore RS na nivo BiH?

SELMAN: Mi smatramo da nema ustavnog osnova za donošenje jednog takvog zakona na nivou BiH, pogotovo ne na ovakav način kako je to predviđeno. Pravosudni sistem je u direktnoj nadležnosti entiteta u BiH i stoga smo obavijestili ministre u Savjetu ministara iz RS da ne glasaju za takav zakon. Ministri iz RS i predsjedavajući Savjeta ministara bili su preglasani i taj zakon je otišao u parlamentarnu proceduru. Od poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH iz RS zahtijevaćemo da ne glasaju za takav zakon.

* GLAS: Bilo je primjedbi na rad Pravobranilaštva RS?

SELMAN: Činjenica je da je bilo problema u funkcionisanju Pravobranilaštva RS, koje je sastavni dio Ministarstva pravde. Vlada RS je u 2007. godini izvršila analizu rada Pravobranilaštva. U 2008. godini obezbijeđena su dodatna sredstava za poboljšanje materijalnih i kadrovskih uslova Pravobranilaštva RS. U posljednje vrijeme imamo izuzetno dobre rezultate, pogotovo možemo biti zadovoljni poslovima na zaštiti imovinskih prava RS i rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na izgradnji mreže autoputeva. Ministarstvo pravde sada koordiniše rad Pravobranilaštva i Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) i tu ima velikih pozitivnih pomaka.

* GLAS: Kako procjenjujete set zakona iz oblasti pravosuđa koje je usvojila Skupština?

SELMAN: Radi se o reformskim i veoma bitnim zakonima. Jedan od osnovnih zakona koje je NSRS usvojila u 2008. godini je Zakon o stvarnim pravima. To je mali civilni ustav koji se odnosi na ostvarivanje prava iz oblasti zakona. Usvojeni su i zakoni koji će se početi primjenjivati od 1. jula ove godine. Riječ je o izmjenama i dopunama zakona o sudovima. U RS se formiraju privredni sudovi, odnosno okružni privredni sudovi kao prvostepeni sudovi i viši privredni sud kao drugostepeni sud. Time smo ubrzali sprovođenje Strategije pravde od 2008. do 2012. godine.

* GLAS: Koji su ciljevi te strategije?

SELMAN: Ta strategija je rađena i usaglašena na nivou entiteta i na nivou BiH. Vlade entiteta i Savjet ministara su usvojili Strategiju razvoja pravde, a ona i dalje slijedi put reforme pravosudnog sistema bh. entiteta u skladu sa evropskim standardima. Neka pitanja koja su bila nametnuta uspjeli smo da riješimo tako da se prvo izvrši ustavno ustrojstvo BiH, pa tek onda da vidimo koje se pravosudne institucije nalaze na kom nivou. Ostaje mreža sudova, odnosno okružni i osnovni sudovi i Vrhovni sud RS, kao i mreža tužilaštava koja je sada formirana. Zahtjev u toj strategiji je bio da se formira Vrhovni sud BiH, što mi nismo prihvatili jer smatramo da za to nema osnova.

* GLAS: Mnogo je kritika koje se odnose na reformu pravosuđa. Kakav je Vaš stav o toj reformi?

SELMAN: Nismo potpuno zadovoljni ovom reformom. Svi moramo sjesti da damo analizu rada pravosudnih institucija. U javnosti se stvara slika da se određeni predmeti mnogo brže rješavaju. Ali, u pravosudnom sistemu BiH ima oko 1,8 miliona neriješenih predmeta, ali mi u Vladi i u resornom ministarstvu smo zadovoljni institucijama pravosudnog sistema RS. U RS imamo 19 osnovnih sudova, pet okružnih, jedan Vrhovni sud, a okružni i Vrhovni sud su u stanju ažurnosti. Ukupan broj neriješenih predmeta na nivou RS za 2007. godinu je 288.000, pa ako ako poredimo to sa podacima na nivou BiH, onda mi u RS možemo biti zadovoljni. Najveći problem bio je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci. Došli smo do zaključka da je potrebno 14 novih sudija, vlada RS je obezbijedila sredstva u saradnji sa VSTS i te dodatne sudije su imenovane. Mislim da ćemo do kraja 2008. godine vidjeti kakvi su efekti tih dodatnih sudija.

* GLAS: Da li imate podatke o zloupotrebama ljudi u ministarstvu prilikom premještanja osuđenih lica, odnosno da li ima korupcije u lancu premještanja?

SELMAN: Što se tiče samog upućivanja na izvršenje kazne i premještaja, postoje određena pravila od kojih se nije odstupalo. Uputni akt na izdržavanje kazne zatvora daju sudovi i oni upućuju na izdržavanje kazne. Poslije izvjesnog vremena osuđenici stiču pravo da budu premješteni iz jednog u drugi zatvor, ali po strogo određenim pravilima. Ukoliko ima saznanja o neregularnostima u tim postupcima, javno pozivam građane da o tome obavijeste Ministarstvo pravde. To će odmah biti proslijeđeno nadležnom tužilaštvu.

Hag

* GLAS: Kakva je komunikacija Ministarstva sa Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu?

SELMAN: Imamo izuzetno dobru saradnju. Pogotovo preko Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom, koji je u ovom setu izmjena zakona potpao pod nadležnost Ministarstva pravde. U toku 2008. godine komunikacija je bila sasvim korektna i na zavidnom nivou. Mi smo u 2008. godini imali sastanak sa predsjednikom Međunarodnog suda u Hagu i sa tužiocem u Hagu. Oni su izrazili zadovoljstvo saradnjom, a naročito su iskazali zadovoljstvo napretkom u izvršenju krivičnih sankcija.

Nezakonit imunitet

* GLAS: Kako zaštititi sistem od javnih napada i tvrdnji pojedinaca da je u RS na snazi fašistički režim? Svaka država svijeta reagovala bi na to, a šta će učiniti RS?

SELMAN: Takve izjave ne treba ni komentarisati. To su jednostrane izjave koje štete ugledu pojedinca koji ih je dao, ali i institucijama i entitetima u samoj BiH. Vidjeli ste kako se u principu sankcionišu izjave javnih ličnosti, da li od strane redovnih institucija, od određenih regulatornih agencija ili od nadležnih sudova i tužilaštava. Očito je da određenom broju javnih ličnosti treba unaprijed dati neki imunitet.  Jer, jednostavno, njihove izjave ne pobuđuju reakciju onih nadležnih institucija koje bi trebalo da reaguju, iako su te izjave u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.