Dragan Đilas: Najveća odgovornost za domaćinsko poslovanje

Jelena Milanović
Dragan Đilas: Najveća odgovornost za domaćinsko poslovanje

Beograd je do sada bio jedini veći grad u Srbiji u kome je smanjena stopa nezaposlenosti i koji ima najveću prosečnu platu. Svetska ekonomska kriza će se svakako odraziti i na Beograd, ali se nadam da eventualni rast nezaposlenosti neće biti dramatičan, rekao je to u intervju za "Glas Srpske" gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ističući da je mnogo planova za narednu godinu, ali da svakako najveću odgovornost ima za domaćinsko poslovanje.

* GLAS: Demokratska stranka gotovo deceniju vodi Beograd. Kada ste izabrani na mesto gradonačelnika, da li ste imali više hvale ili kritika na račun prethodnika?

ĐILAS: Demokratska stranka vodi grad, mislim, veoma uspešno. Sve to vreme na čelu Beograda bio je Nenad Bogdanović, prvo kao predsednik Izvršnog odbora a zatim kao prvi gradonačelnik koji je posle Drugog svetskog rata direktno izabran na višestranačkim izborima.

Bogdanovića pamtim kao promišljenog, preciznog, energičnog i požrtvovanog gradonačelnika koji je uspeo da od Beograda napravi metropolu budućnosti južne Evrope.

Zbog toga sam prilikom izbora za gradonačelnika odbornicima obećao da osećam obavezu da nastavimo sve što je započeto i krenemo sa novim projektima.

* GLAS: Koji su najveći problemi srpske prestonicesaobraćaj, nedostatak vrtića za decu, nezaposlenost….?

ĐILAS: Moglo bi se reći da je saobraćaj najveći problem Beograda. Zbog toga planiramo da tokom naredne četiri godine postavimo temelje metroa, izgradimo most preko Ade Ciganlije, završimo drugi deo obilaznice od petlje Orlovača do Bubanj Potoka i od Dobanovaca do Batajnice, nastavimo rekonstrukciju gradskih saobraćajnica radi poboljšanja protočnosti, modernizujemo tramvajske pruge, osavremenimo vozni park gradskog saobraćaja.

Za most Borča – Zemun počinjemo da radimo projekat. Planiramo i izgradnju jednog mosta preko Save kada odredimo kuda će metro da je prelazi i da li će biti samo metro ili i drumski most.

Što se nedovoljnog broja mesta u obdaništima tiče, tačno je da su liste čekanja za upis dece u naša obdaništa dosta duge i da to traje godinama. Nameravamo, stoga, da do kraja 2009. godine izgradimo šest novih obdaništa i time konačno rešimo problem nedostatka mesta u ovim ustanovama.

Uporedo sa izgradnjom novih obdaništa i prijemom novih vaspitačica i drugog osoblja, moraćemo da rešimo i problem njihovog finansiranja.

Pošto smo uočili da ima dosta potvrda o primanjima roditelja koje nisu verodostojne, primorani smo da revidiramo spisak korisnika. Onaj ko zaista nema novca, njegovo dete treba da dobije mesto u vrtiću besplatno ili da plaća minimalno, ali oni koji dobro zarađuju treba i da plate. I procenat naplate u vrtićima je veoma različit – negde 95, a negde 60 odsto. I takva praksa mora da prestane.

* GLAS: U svakom velikom gradu ima narkomanije, a u dvorištima osnovnih škola registrovana je prodaja narkotika. Kako ćete rešiti taj problem?

ĐILAS: Grad Beograd i gradske opštine već godinama realizuju projekte čiji je cilj prevencija zloupotrebe droga, koja se pokazala kao najbolji način da se upotreba droga smanji.

Jedan od najvažnijih projekata, "Škole bez droge", započet je prošle i nastavlja se ove godine. Rezultati pokazuju da posle godinu dana 10 odsto manje beogradskih učenika upotrebljava drogu. Izuzetno važan je i projekat "Šansa", u okviru koga je grad na Vračaru edukovao zaposlene u vrtićima i roditelje dece koja ih pohađaju. Odziv je bio veliki, pa se projekat širi na sve beogradske opštine.

Takođe, uvođenjem školskih policajaca i video nadzora, kojim ćemo takođe do kraja sledeće godine pokriti sve osnovne i srednje škole u Beogradu, značajno ćemo uticati na rešavanje ovog problema.

* GLAS: Da li završetak obilaznice oko Beograda, ove prve faze, smatrate do sada najvećim uspehom sadašnje gradske uprave ili je to nešto drugo?

ĐILAS: Mislim da zavretak obilaznice od Dobanovaca do Orlovače jeste najveći uspeh sadašnje gradske uprave u prvih sto dana. Izgradnjom samo ovog dela obilaznice saobraćajna gužva na gradskim ulicama je smanjena za oko 20 odsto. Posebno će biti rasterećen most "Gazela", preko koga dnevno pređe preko 100 hiljada vozila.

Za Beograd je veoma važno da se radovi na obilaznici intenziviraju i da se uradi deonica od Dobanovaca do Batajnice i od Orlovače do Bubanj Potoka. Nadam se da ćemo za to imati razumevanje i Republike. Tek kada to uradimo, moći ćemo da ponudimo alternativu i izmestimo najveći deo beogradske saobraćajne guzzve.

Kompletna obilaznica oko Beograda od Batajnice preko Dobanovaca, Ostružnice, Orlovače, Bubanj Potoka i dalje ka Vinči i budućem mostu na Dunavu treba da umreži sve magistralne i međunarodne putne pravce koji se spajaju na teritoriji grada i obezbedi vezu Evrope sa Grčkom, Turskom i Rumunijom. Kada bude gotova ovaj deo grada biće sjajno mesto za investiciji i nove industrijske zone, što će podstaći razvoj Beograda i omogućiti otvaranje novih radnih mesta.

* GLAS: Odlučili ste da smanjite plate službenicima u gradskoj upravi i ograničili korišćenje službenih automobila. Ta odluka je naišla na više kritika nego pohvala. Da li očekujete da će i drugi u gradu slediti Vaš primer i da li ćete to od njih tražiti?

ĐILAS: Moja je namera da to bude sprovođenje domaćinske politike, jer godišnja ušteda od 2,5 miliona dinara samo na platama mojih najbližih saradnika i članova Gradskog veća nije zanemarljiva. Kada se tome dodaju smanjenja naknada članovima upravnih odbora javnih preduzeća, sakupiće se prilično novca za ono što je u gradu najpotrebnije.

Ne treba, naravno, zanemariti ni lični primer kada se govori o opštem "stezanju kaiša".

Osim toga, ograničio sam i korišćenje službenih automobila. Svi koji su do sada imali pravo na službena vozila (Kabinet gradonačelnika, načelnica gradske uprave, članovi Gradskog veća) moći će da ih koriste samo kada su na poslu, i to isključivo ako treba da se prevezu do neke dalje lokacije ili u urgentnim situacijama, a u međuvremenu će ih koristiti gradske službe kojima su vozila potrebnija: inspekcije, na primer, ili zdravstvene ustanove.

Domaćinsko poslovanje očekujem, naravno, i od svih javnih komunalnih preduzeća.

Administracija

* GLAS: Najavili ste smanjenje broja zaposlenih u adminsitraciji?

ĐILAS: Za ovoliko veliki grad gradska uprava, čini mi se, nije prevelika. Međutim, na racionalizaciju nikad ne treba zaboraviti. Pripremićemo program sa ciLjem da gradska i opštinske uprave budu stručne i efikasne kako bi mogle da zadovolje potrebe privrede, domaćih i stranih investitora, ali i da budu relativno jeftine kako ne bi previše opterećivale budžete. Uvođenjem elektronske uprave trudićemo se da budu i brojčano optimalno koncipirane kako bi mogle na najbolji način da odgovore ovim zahtevima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana