Dok nas siromaštvo ne rastavi

D. Keleč, V. Kulaga
Dok nas siromaštvo ne rastavi

Brak je dugi niz godina, kako u Srpskoj, tako i u cijelom svijetu, bio gotovo neuništiva institucija, a razvod je dozvoljavan samo u malobrojnim slučajevima. Međutim, stroga uvjerenja o braku vremenom su blijedila, da bi se zaboravilo na tradiciju, ljubav i poštovanje, a sam brak počeo da se shvata kao nešto "prolazno". Tako je simbol braka, tradicionalna rečenica, "dok nas smrt ne rastavi" u savremenim uslovima zamijenjena onom "dok nas siromaštvo ne rastavi".

Svjedoci ove činjenice su rezultati mnogih istraživanja u RS, koja su sprovedena baš sa temom braka, a koji pokazuju da su razvodi u stalnom porastu.

Mladi parovi nerijetko ulaze u brak bez jasno postavljenih zajedničkih ciljeva, na kojima se temelji bračna zajednica, a na razvod, koji je sve češća pojava, nisu imuni ni parovi koji su u dugogodišnjem braku.

- Prag tolerancije kod partnera dosta je snižen, tako da je sve veći broj razvoda. Sveopšta ekonomska kriza, stres, ubrzani način života, kao i sama borba za egzistenciju utiču na nesuglasice koje dovode do razvoda - rekla je advokat Valentina M. Stanić.

Ona je naglasila da se osim mladih bračnih parova sve češće razvode i parovi sa 15 i više godina "bračnog staža".

- Žene su sve više ekonomski osamostaljene, imaju više ciljeve, obrazovane su, informisane i ne tolerišu stvari koje su nekada trpjele - rekla je Stanićeva i dodala da se zbog ovih faktora žene brže odlučuju na razvod nego ranijih godina.

Stanićeva je istakla da prilikom stupanja u brak ima sve više predbračnih ugovora, koji se sačinjavaju kod notara, a kojima se regulišu imovinsko-pravni odnosi supružnika.

- Predbračnim ugovorima u zajedničkom životu reguliše se tačan status imovine svakog bračnog druga, tako da, ako dođe do razvoda braka, supružnici ne moraju da idu na dugogodišnje rasprave o podjeli imovine - kazala je Stanićeva.

Ona je dodala da su nekada brakovi bili utemeljeni na ljubavi, međusobnom povjerenju i poštovanju, ali da se sada više pažnje poklanja materijalnom statusu, koji se predbračnim ugovorom veoma brzo razrješava i dijeli, ako dođe do razvoda.

- Svaka žena, pa i ja sama, ima prag tolerancije koji ne može da prekorači. Postavlja se pitanje, kako da krene u novi život ako nije materijalno obezbijeđena, a predbračni ugovori joj daju određenu sigurnost - dodala je Stanićeva.

Troškovi razvoda

Ono što supružnici prilikom razvoda moraju da "plate", osim emotivnih problema, je i visoka cijena brakorazvodnog postupka. Troškovi razvoda nisu veliki, ako su obje strane saglasne za razvod, ali ukoliko ne postoji pristanak o razvodu i dogovor o raspodjeli stečene imovine i starateljstvu nad djecom, troškovi dosežu cifru i od nekoliko hiljada maraka.

- Sudska taksa na ime tužbe za razvod braka je 200 maraka, kao i na ime presude koja isto košta 200 maraka - rekao je sudski administrator u Osnovnom sudu Banja Luka Miron Bjelovuk i dodao da u bračnim sporovima stranke najčešće same snose svoje troškove.

On je naglasio da se sudski sporovi rješavaju primjenom Porodičnog zakona RS i Zakona o parničnom postupku, kao procesnog propisa u formi presude o razvodu braka, kada parovi imaju djecu.

- Prije održavanja pripremnog ročišta stranke moraju proći postupak mirenja pred nadležnim Centrom za socijalni rad, ako se razvodi brak u kojem su stečena djeca. Bez postupka mirenja u ovom slučaju tužba se smatra neurednom - istakao je Bjelovuk.

On je dodao supružnici za sudski poziv na pripremno ročište treba da čekaju i do godinu, u zavisnosti od rasporeda predmeta sudija i dinamike zakazivanja rasprava.

Pokušaj pomirenja

Prema Porodičnom zakonu RS, Centar za socijalni rad, odnosno organ starateljstva sprovodi postupak mirenja bračnih partnera koji imaju maloljetnu djecu. U Centru za socijalni rad Banja Luka ističu da tokom proteklih godina postoji konstantan rast zahtjeva bračnih partnera čiji je prvenstveni cilj da se razvedu.

- Broj podnesenih zahtjeva za postupak mirenja u Centru za socijalni rad kreće se oko 200 zahtjeva na godišnjem nivou - rekla je socijalni radnik u banjolučkom Centru za socijalni rad Radmila Dašić.

Ona je naglasila da mladi bračni parovi često podnose zahtjev za postupak mirenja, zbog bračne krize koja nastaje poslije rođenja prvog djeteta, nesnalaženja u podjeli roditeljskih uloga, obaveza i odgovornosti, kao i zbog teških socio-ekonomskih uslova i nemogućnosti zaposlenja.

- Kod parova koji su dugo godina u braku, od deset do 20 godina, postoji drugi problem, a to je zasićenost i nezadovoljstvo partnerom - istakla je Dašićeva.

Ona dodaje da je i ekonomska nezavisnost partnerki jedan od uzroka razvoda, što ranije nije bio čest slučaj.

- Nasilničko ponašanje partnera, alkoholizam, narkomanija, problemi u mentalnom zdravlju, takođe su jedan od čestih uzroka raspada braka, a u poslednje vrijeme primijećen je i porast bračnih nevjerstava i preljuba, prestanka ljubavi, odnosno emotivne i seksualne nezainteresovanosti za partnera - kaže Dašićeva.

Diplomirani menayer u socijalnoj politici i socijalnoj zaštiti Dobrila Tripković rekla je da su na osnovu analiza koje su rađene na partnerima koji se razvode na području grada Banje Luke primijetili da je povećan broj mladih bračnih partnera od 20 do 30 godina starosti koji se razvode.

- Analizirajući partnerske teškoće i njihov roditeljski odnos, evidentno je da većina partnera nije bila mentalno, socijalno i ekonomski spremna za brak i odgovorno roditeljstvo. Ovakvi partneri teško prihvataju odgovornost, što dodatno stvara zbrku i slabi stabilnost bračnog odnosa - naglasila je Tripkovićeva.

Ona je istakla da dolazak djeteta na svijet samo po sebi nije uzrok problema, već nepripremljenost mladih partnera za još jednu odgovornost, koje najčešće stvara međusobno nerazumijevanje.

- Ovo su samo neke od široke lepeze poteškoća sa kojima se mladi bračni partneri susreću, a koje ukazuju na njihovu nepripremljenost i nespremnost za brak i roditeljstvo - rekla je Tripkovićeva i dodala da je takvim roditeljima potrebna terapija i duži vremenski period da se radi sa njima, kao i rad kroz Porodično savjetovalište.

Parovi prekasno traže pomoć

U Centar za socijalni rad Banja Luka često dolaze bračni partneri koji imaju maloljetnu djecu, a koji žele da se razvedu. Prema evidenciji najviše se javljaju mlađi bračni parovi koji su u braku od tri do pet godina i to najčešće sa jednim djetetom.

- Bračna zajednica je jedinstvena, različita i specifična, odnosno u svakom braku, bez obzira na godine, pojavljuju se problemi. Rezultati naših istraživanja pokazuju da je najkritičniji period između deset i 15 godina braka, zbog zasićenosti ili ljubavi koja je prestala da traje - rekla je Tripkovićeva.

Na osnovu podataka socijalnih radnika žene više od muškaraca podnose zahtjev za postupak mirenja, iako u posljednje vrijeme ima i muškaraca koji podnose ove zahtjeve.

- Žene uglavnom podnose zahtjev za postupak mirenja, jer su se osjećale zanemarene od strane supruga, a sve probleme i roditeljske dužnosti rješavale su i obavljale uglavnom same - rekla je Tripkovićeva.

U Centru za socijalni rad Banja Luka kažu da je postupak mirenja savjetodavno-terapijskog karaktera, odnosno radi se na poboljšanju komunikacije između partnera.

- Ukoliko se desi da postupak mirenje ne uspije, bračni partneri, sa zapisnikom koji se sačinjava u prostorijama Centra, mogu da podnesu tužbu ili prijedlog Sudu za razvod braka - ističu u Centru za socijalni rad.

Socijalni radnici naglašavaju da se većina bračnih partnera javi u Centar prekasno, onda kada su bračni odnosi teško i trajno poremećeni i kada su već donijeli jasnu odluku o prekidu bračnog života.  

 Posljedice razvoda

- Depresija, ubrzan rad srca, osećaj nesigurnosti, dijabetes, razdražljivost, anksioznost, samo su neki od problema koji su posljedice razvoda braka. Ali s druge strane, promašeni brak često je stresniji od samog razvoda, tako da su u oba slučaja psihičke krize neminovne - rekla je psiholog Vesna Tomić.

Tomićeva je naglasila da postoji velika razlika između osoba u braku i onih koji su prošli razne muke prilikom razvoda.

- Istraživanja pokazuju da su žene dosta "ranjivije" i da teže podnose razvod, ali se češće odlučuju na ovaj korak od muškaraca - istakla je Tomićeva.

Ona je dodala da i muškarci koji su bili u stresnom braku ili se razveli imaju mogućnost da padnu u depresiju.

- Stres, kao posljedica razvoda braka, ipak najviše utiče na djecu, koja tragično prolaze fazu razvoda svojih roditelja, zbog čega je potrebno dosta pažnje i rada sa njima, da bi im se objasnilo kako nisu zanemareni - dodala je Tomićeva.

Stručnjaci tvrde da i ostajanje u braku po svaku cijenu može da izazove iste reakcije, kao i razvod braka, pa čak i veće i zato su saglasni da je u svakom slučaju bolji miran razvod, nego loš brak.

Razvodi zbog "Fejsbuka"

Popularna društvena mreža koja povezuje stare prijatelje postala je jedan od glavnih krivaca za raspad brakova u Velikoj Britaniji. Dok jedne spaja, tvrde advokati, druge razdvaja, jer se danas gotovo svaki peti par razvede upravo zbog - "Fejsbuka".

Advokati tvrde da velika popularnost "Fejsbuka" i sličnih društvenih mreža dovodi u iskušenje ljude da varaju svoje partnere, a s druge strane sumnjičavi partneri koriste "Fejsbuk" da bi pronašli dokaze o flertovanju i varanju.

Brak u manjim sredinama

Sociolozi kažu da u manjim sredinama postoji pritisak na održavanje braka, zbog toga što neko pripada poznatoj porodici u gradu ili ima važnu društvenu ulogu u tom mjestu.

Samim tim, izlazak iz braka dugo traje, a razvedeni parovi nisu dobro dočekani od bliže okoline, koja im uglavnom nije oslonac u toj kriznoj situaciji.

EU

Razvedene porodice i domaćinstva sa jednim roditeljem sve su brojnije i na Zapadu. U većini slučajeva na čelu porodice je žena, kojoj se poslije razvoda djeca obično dodjeljuju. Brak u nekim evropskim zemljama postaje prevaziđena pojava, što pokazuje Švedska, u kojoj oko 50 odsto beba rađaju neudate majke. Polovina svih brakova u Švedskoj završava se razvodom, dok se djeca vanbračnih roditelja rastaju tri puta više nego ona čiji se roditelji nisu razvodili.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana